Šta će se u budućnosti događati između Izraela i Hezbollaha?

Zbog odluke Izraela da povuče većinu svojih vojnika iz Gaze, barem privremeno, analitičari u Libanu očekuju da će doći do neke vrste intenziviranja aktivnosti protiv Hezbollaha u Libanu, šiitske milicije i političkog aktera – na sjever Izraela.

Izraelska vojska je u nedavnoj izjavi dala to i naslutiti kada je kazala da se priprema za prijelaz od defanzivnih na ofanzivne akcije protiv Hezbollaha.

“Komandanti redovnih i rezervnih jedinica spremni su pozvati i opremiti sve potrebne vojnike za svega nekoliko sati i prebaciti ih na front za defanzivne i ofanzivne misije”, navedeno je u izjavi.

Hezbollah i izraelska vojska razmjenjuju napade duž libansko-izraelske granice od 8. oktobra, dan nakon iznenadne Hamasove operacije upadanja u Izrael i brutalne odmazde Izraela opkoljenom Pojasu Gaze.

Od tada je više od 330 osoba ubijeno u Libanu u izraelskim napadima, među kojima je najmanje 66 civila. U napadima Hezbollaha je ubijeno 18 osoba na izraelskoj strani, 12 vojnika i šest civila.

Civili su otišli iz predjela s obje strane granice. Izraelska vlada je evakuisala stanovništvo sa sjevera države, a deseci hiljada Libanaca su pobjegli s juga.

Dok rat u Gazi ulazi u sedmi mjesec, prisutna je bojazan da je, također, spreman ući u novu fazu. Ali, šta će ta faza obuhvatati?

Izraelski ciljevi na sjeveru

Mnogi Izraelci smatraju da se ne mogu sigurno vratiti u svoje domove na sjeveru sve dok je Hezbollah, saveznik Irana koji ga finansijski podržava, prisutan duž granice.

Anketa u izraelskim novinama iz februara pokazala je da 70 posto Izraelaca podržava veliku vojnu akciju sa Hezbollahom.

“Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je nakon napada Hamasa [7. oktobra] bio jasan da će se okrenuti sjevernom frontu i da će, dok završi, preobraziti Bliski Istok”, Al Jazeeri je rekao Hilal Khashan, profesor politologije na Američkom univerzitetu u Bejrutu.

Izraelski i24 News je izvijestio da je Netanyahu na sastanku u januaru rekao: “Riješeni smo da donesemo temeljnu promjenu duž naše granice s Libanom, donoseći sigurnost našim građanima i vraćajući mir na naš sjever.”

“Izrael planira dugi rat s Iranom i njegovim posrednicima, koji bi mogao izbiti u svakom trenutku i naštetiti cijeloj regiji”, kazao je Tannous Moawad, sigurnosni analitičar i penzionisani libanski brigadni general.

Taj osjećaj dijele mnogi u Libanu, čije su traumatične uspomene na smrtonosnu izraelsku vojnu ofanzivu relativno svježe. Posljednji veći izraelski rat protiv Libana dogodio se 2006.

Snaga Hezbollaha u Libanu

Hezbollah ima snažno prisustvo na jugu, gdje ima podršku naroda i odakle regrutuje veliki broj boraca. Teško bi ga bilo izbaciti odatle.
Hezbollah je najsnažniji politički i vojni faktor u Libanu danas i jedina politička grupa koja je ostala naoružana nakon što je Libanski građanski rat završio 1990. godine – navodno da bi se odupro izraelskoj okupaciji koja je okončana deset godina kasnije.

Iako su izraelski napadi na Gazu bez ikakvih zadrški, u Libanu je Izrael bio oprezniji, mada ukida neke od njih.

Čak je i ovaj sukob ograničenog intenziteta, smatraju neki analitičari, i gubitak zapovjednika i boraca na terenu – nanio štetu Hezbollahu.

“Hezbollah je sada u nepovoljnom položaju jer nisu bili svjesni [razmjera] jaza između njih i Izraela, za koji je sada jasno da je nepremostiv”, kazao je Khashan. “Izraelska visokotehnološka ofanziva ubija Hezbollahove komandante na terenu i napada ih nekažnjivošću”.

Među vođama koje je Izrael ubio su Ali Abed Akhsan Naim, zamjenik komandanta Hezbollahovog Odjela za rakete i projektile te Wissam al-Tawil i Ali Ahmed Hussein, obojica iz elitne jedine Hezbollaha, snaga Radwan. Hamas, također, krivi Izrael za napad dronom u predgrađu Bejruta u januaru, u kojem je ubijen Saleh al-Arouri, komandant Hamasovih brigada Qassam na okupiranoj Zapadnoj obali.

Hezbollah je prkosno izjavljivao da stvari i dalje teku prema planu.

“Otpor [Hezbollah] je koristio samo jedan posto svog kvalitativnog oružja. U svim aktuelnim sukobima koristi se obično konvencionalno oružje koje je otpor razvio”, kazao je Hassan Ezzeddine, Hezbollahov zastupnik u Libanskom parlamentu, tokom govora održanog 8. aprila. “Stvari su za sada pod kontrolom. Neprijatelj zna da će, ako ode daleko, to dovesti do širokog i globalnog rata.”

Netanyahuov ples opstanka

Uprkos prednosti na bojnom polju, Izrael se suočava s domaćim problemima.

“Izrael trenutno proživljava unutrašnju krizu i njegova vojna situacija je teška”, Al Jazeeri je kazao Qassem Kassir, politički analitičar blizak Hezbollahu.

Mnogi analitičari vjeruju da Netanyahu želi zadržati državu u ratu kako bi izbjegao zatvor zbog optužbi za korupciju s kojima se suočava. Ankete objavljene ove sedmice pokazuju da gotovo tri četvrtine Izraelaca žele da on podnese ostavku. Njegov rejting znatno je opao zbog sigurnosnih propusta koji su doveli do napada 7. oktobra i masovnog odbacivanja zakonskih izmjena koje je njegova ultradesničarska vlada pokušala nametnuti prošle godine.

Našao se na meti snažne kritike iz raznih segmenata društva, dok se demonstranti okupljaju protiv njegove vladavine i načina vođenja ovog rata.

Njegovi domaći neprijatelji, u međuvremenu, vrebaju. Sve je veći broj poziva na nove izbore, među kojima je i onaj od glavnog Netanyahuovog konkurenta za premijersku poziciju Bennyja Gantza, koji je član ratne vlade.

“Moramo se dogovoriti u vezi s datumom za izbore u septembru, nakon otprilike godinu dana rata”, kazao je Gantz na brifingu 4. aprila koji je emitovan na televiziji.

“Ako postavimo taj datum, to će nam omogućiti nastavak vojnih napora dok signaliziramo građanima Izraela da ćemo uskoro obnoviti njihovo povjerenje u nas.”

Dvije stvari su jasne, prema mišljenju analitičara koji su razgovarali s Al Jazeerom. Prije svega, Netanyahuova želja da ostane na vlasti navest će ga da produžava rat što je više moguće, u onome što bi potencijalno mogao postati izraelski “rat bez kraja”, i drugo, ofanziva protiv Hezbollaha u Libanu ima široku podršku javnosti u Izraelu.

“Mislim da su implikacije za Liban značajne jer anketa provedena u Izraelu ukazuje na to da više od 70 posto Izraelaca podržava napad Izraela na Hezbollah”, Al Jazeeri je kazao Karim Emile Bitar, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu sv. Josipa u Bejrutu.

“To bi moglo potaknuti Netanyahua da požuri i napadne Liban i proširi razmjere sukoba [posebno] s obzirom na to da mnogi Izraelci žele iskoristiti priliku da napadnu Hezbollah i srežu krila Iranu u cijeloj regiji.”

Zračne ili kopnene akcije protiv Hezbollaha?

Analitičari vjeruju da postoje dva načina na koje Izraelci mogu proširiti operacije protiv Hezbollaha, a to su kopnena invazija ili proširenje zračnih napada upotrebom dronova i borbenih aviona.

Većina analitičara s kojima je Al Jazeera razgovarala kazala je kako ne smatra da je kopnena invazija na Liban vjerovatna, s obzirom na izraelsku historiju sukoba s Libanom.

Izraelci su napali Liban 1978. i 1982. kada su opkolili Bejrut. Jug države su držali pod okupacijom od 1985. do 2000. Hezbollah i Izrael su, također, bili u ratu 2006.

Ta su iskustva još svježa u sjećanju izraelskih stratega, kažu analitičari.

“Kopnena invazija nije mnogo vjerovatna”, kazao je Bitar. “Izraelci imaju dugo iskustvo u Libanu, Hezbollah izuzetno dobro poznaje teren i izraelski vojnici će biti u […] situaciji gdje bi morali pretrpjeti znatne gubitke koji bi mogli okrenuti izraelsko javno mnijenje protiv Netanyahua. Izraelci bi prije upotrijebili zračne napade i napade avionima F-16 nego izvršili invaziju.”

Khashan je kazao kako smatra da bi Izrael mogao pokušati ograničenu ofanzivu koja “ne bi stigla ni do rijeke Litani” kako bi očistili područje najbliže granici boraca Hezbollaha, praveći tampon zonu.

“Neće biti kopnene invazije”, kazao je penzionisani izvor iz libanske vojske Al Jazeeri. “Bit će još ciljanih napada. Civili će [vjerovatno] biti ubijani, ali neće to biti invazija punog obima.”

Većina analitičara se slaže da će Izrael nastaviti stalno širenje napada dronovima i zračnih napada na mete Hezbollaha.

Povećana je i učestalost izraelskih vojnih napada na dijelove doline Bekaa gdje Hezbollah, također, uživa podršku.

Vjerovatno će uslijediti intenzivirana izraelska konfrontacija s Hezbollahom, ali nije vjerovatno – uprkos ranijim izraelskim komentarima – da će ispuniti prijetnje o tome kako će pretvoriti Bejrut u Gazu ili vratiti ovu državu u kameno doba.

Vlada je pod pritiskom nakon što je u šest mjeseci napada na Gazu ubijeno više od 33.000 Palestinaca. Čak su i vjerni izraelski saveznici, poput Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, promijenili priču nakon što je izraelska vojska ubila sedam humanitarnih radnika iz organizacije Svjetska centralna kuhinja.

Međutim, analitičari smatraju da Izrael misli kako ima dovoljno prednosti da proširi sukob s Hezbollahom.

“Izborna je godina u SAD-u, i ta zemlja nije spremna iskoristiti svoj utjecaj, iako je njegov utjecaj ogroman”, kazao je Bitar. “Mislim da rizici [proširenog rata] ostaju dosta značajni.”

Ofanziva na Rafah i dalje moguća

Nije sigurno gdje će izraelska vojska usmjeriti fokus prvo i hoće li uopće pokrenuti ove ofanzive.

“Sve su opcije na stolu”, kazao je Kassir.

Djelomično izraelsko povlačenje iz Gaze ne znači da je rat tamo gotov, iako je pritisak sve veći da prestane.

Netanyahu i dalje insistira da će se dogoditi ofanziva na grad Rafah na jugu Gaze, gdje se sklonilo gotovo 1,5 miliona ljudi, koji su pobjegli od borbi na drugim lokacijama u enklavi.

Iako Bidenova administracija sve snažnije kritikuje Netanyahuovu vladu, State Department je odobrio slanje 25 borbenih aviona F-35A i motora, kao i “novi paket oružja koji uključuje više od 1.800 bombi MK84 od 900 kilograma i 500 bombi MK82 od 225 kilograma”, izvijestio je Washington Post krajem marta.

Ovo oružje može biti upotrijebljeno na raznim frontovima, između ostalog i protiv Palestinaca u Rafahu.