Strah, tuga i tjeskoba u berlinskoj ‘Arapskoj ulici’ dok Izrael uništava Gazu

Piše: Gouri Sharma

Imena označena zvjezdicom su promijenjena radi zaštite identiteta.

Berlin, Njemačka – Sivo je i kišovito jutro na Sonnenalleeji, poznatoj kao berlinska “Arapska ulica”.

Od kraja prošle godine ovdje, u kvartu Neukoelln, u glavnom gradu Njemačke, održavani su veliki protesti, a navodno su bili praćeni policijskim gušenjima koje su propalestinski demonstranti opisali kao šokantne i nasilne.

Mještanke Francesca Leone (31) i 27-godišnja Lea* pridruživale su se hiljadama ljudi širom Njemačke koji redovno izlaze na ulice od 7. oktobra, kada je započela najnovija eskalacija izraelsko-palestinskog sukoba, kako bi tražili prava za Palestince i potaknuli Njemačku da preispita svoju nepokolebljivu podršku Izraelu.

Lea, koja je u Njemačku stigla 2015. godine tražeći utočište nakon bijega iz Sirije, rekla je da je nedavno uhapšena na demonstracijama. Zamolila je Al Jazeeru da ne otkrije njeno pravo ime iz straha da bi njen poslodavac mogao poduzeti neke mjere protiv nje.

Osim toga, rekla je, izvedene su racije na domove propalestinskih pristalica.

“[Neukoelln] je za mene uvijek predstavljao politički prostor, mjesto gdje je moglo živjeti mnogo ljudi s vrlo nestabilnim boravišnim statusom”, rekla je.

“Bilo mi je šokantno svjedočiti takvom nivou policijskog nasilja. Vlasti nisu uzele u obzir da je ovo područje gdje ljudi dobijaju vijesti o tome da su njihove porodice ubijene u Gazi, da je ovo mjesto gdje žele izraziti svoju tugu i bijes.”

Rekla je da su nedavne napetosti promijenile njenu “percepciju kao izbjeglice”, s obzirom da je, kaže, primjetan visok nivo rasnog profiliranja tokom hapšenja na protestima.

“Njemačka je bila jedna od rijetkih zemalja koja nas je prihvatila nakon bijega iz zone sukoba, ali sada teroriziraju i kriminaliziraju mene i mnoge druge”, rekla je.

Posljedice rata

Leone i Lea su se prvi put upoznali na protestima i brzo su se zbližili.

Leone, Palestinka rođena u Njemačkoj, rekla je da je rat utjecao na njen život na načine koje nije očekivala.

“Moj privatni život potpuno se promijenio”, rekla je. “U početku sam bila strpljiva i čekala da mi ljudi iz mog kruga prijatelja, ali i šireg kruga, pokažu njihovu podršku. Ali onda je postalo jasno da će postojati granice koliko daleko će ići njihova solidarnost”.

Podršku dijela lijevo orijentiranih Nijemaca opisala je kao uvjetovanu.

“[Oni] su mi govorili da neće ići na protest osim ako nisu ispunjeni određeni uvjeti, poput toga da se ne hoda pored nekoga ko izgovara parolu ‘Od rijeke do mora’ ili pored nekoga ko nosi kefiju. Iako znaju da sam Palestinka i da je moja porodica pobjegla odande, nije bilo dovoljno samo reći da stoje uz Palestinu. Tako da sam se morala oprostiti s mnogo ljudi.”

Berlinska policija je negirala da je došlo do rasnog profiliranja demonstranata, rekavši da su policajci obučeni da primijene “pristup temeljen na dijalogu”.

Glasnogovornik je rekao za Al Jazeeru da je od 7. oktobra do 5. marta u pokrajini Berlin održano 112 propalestinskih događaja.

Savezna policija, centralna njemačka agencija za kriminalističku istragu, rekla je da je do 11. marta u cijeloj zemlji provedeno 1.349 “mjera ograničavanja slobode” povezanih s izraelsko-palestinskim sukobom, ali nije navela jesu li te mjere bile provedene na propalestinskim ili na proizraelskim događajima.

Ograničenja slobode su kratkoročne mjere, kao što je kratko zadržavanje demonstranta radi ispitivanja prije nego što ih puste.

Vjerni saveznik Izraela

Dom najveće palestinske dijaspore u Evropi, koja prema podacima broji 30.000 ljudi, Njemačka je posljednjih mjeseci jedan od najvjernijih saveznika Izraela.

U razgovoru s ljudima iz arapsko-njemačke zajednice duž Sonnenalleeje, u zraku je primjetna atmosfera straha. Molbe za intervjue se često odbijaju.

Jedan mladić koji radi u trgovini ukrašenoj palestinskim zastavama i kefijom rekao je za Al Jazeeru da mu je njegov menadžer rekao da ne daje intervjue za medije jer njemačke vlasti možda pažljivo motre na radnju.

Takav iskaz vidljive podrške Palestini, rekao je, znači da bi ih vlasti mogle osumnjičiti da su povezani s Hamasom, koji je Njemačka, kao i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Evropska unija, označila terorističkom grupom.

Izrael je rekao da želi uništiti Hamas, koji upravlja Pojasom Gaze, nakon što je grupa izvela napad u južnom dijelu Izraela 7. oktobra, pri čemu je ubijeno najmanje 1.139 ljudi. Od tada je u izraelskoj kampanji u Gazi ubijeno više od 30.000 ljudi, uglavnom žena i djece.

Dok je nekoliko zemalja upozorilo Izrael da smanji svoju ofanzivu, navodeći veliki broj civilnih žrtava, Njemačka je odlučno ostala na strani premijera Benjamina Netanyahua.

Rashid* je Egipćanin koji živi u Berlinu više od decenije i radi u restoranu u blizini Sonnenalleeje.

Rekao je da je u posljednje vrijeme teško doći do posla.

“Prizori su bili strašni, policija je hapsila i napadala ljude. Bio sam jako uplašen da će me policija također tek tako zaustaviti i optužiti za povezanost s Hamasom”, rekao je za Al Jazeeru.

Zahvalan je za napore Južnoafričke Republike pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) protiv Izraela, ali misli da je mala šansa da će taj proces imati nekog konkretnog utjecaja.

“Vidjeli smo novog igrača u svemu ovome s Južnoafričkom Republikom i iako me to iznenadilo, mogu to razumjeti jer su ljudi u Južnoafričkoj Republici prošli kroz nešto slično s aparthejdom”, rekao je.

“Ali ne mislim da će ovo napraviti bilo kakvu razliku jer je Izrael uvijek ignorirao međunarodno pravo.”

“U Njemačkoj vjeruju da se treba boriti protiv svega što prijeti postojanju Izraela, i to je razlog zašto odbacuju palestinsko iskustvo.”

Ušutkivanje propalestinskih glasova

Od početka oktobra njemačke vlasti sve više optužuju da pokušavaju ušutkati propalestinske demonstrante, uključujući one koji samo objavljuju svoju podršku Gazi u porukama na društvenim mrežama, što je izazvalo niz osuda.

U sektoru umjetnosti, klauzula protiv diskriminacije zahtijevala je od podnositelja zahtjeva za finansiranje kulturnih događaja u Berlinu da se pridržavaju službene definicije antisemitizma. No nakon što su kritičari ustvrdili da bi to moglo ograničiti legitimno kritiziranje Izraela, a 6.000 kulturnih radnika je potpisalo otvoreno pismo u kojem iskazuju svoje protivljenje, klauzula je uklonjena u januaru.

U međuvremenu, Oyoun, istaknuti kulturni centar u Neukoellnu, ostao je bez državnog finansiranja nakon što je organizirao događaje usmjerene na podizanje svijesti o stradanju Palestinaca.

Ljudi porijeklom s Bliskog istoka u Neukoellnu kažu da se pripremaju za buduće izazove.

“Ovo je borba koja neće prestati kada se genocid završi, to je također borba za naša prava kao izbjeglica i imigranata u zemlji koja ima vrlo bogatu historiju fašizma”, rekla je Lea. “To je velik, dug proces u kojem trebamo osigurati zajednice i prostore za sebe, da tugujemo i osnažimo se kako bismo se suočili s ovim vrlo intenzivnim nasiljem i rasizmom.”

“Situacija na ulicama se možda smirila, ali još uvijek vidite strah u očima ljudi kada razgovarate s njima”, rekao je Rashid. “Ljudi na ulici ne govore puno, ali znate šta im je u mislima i u srcima. Ovo je vrijeme u kojem se ljudi iz različitih sredina trebaju okupiti i biti ujedinjeni s palestinskim narodom.”