Energetska tranzicija Evrope u punom jeku: Ostaju li ‘fosili’ u prošlosti?

Energetski sektor Evropske unije pokazao je prošle godine da ulazi u novu eru – onu u kojoj fosilna goriva igraju sve manju ulogu. Prošle godine, pomoću vjetra je prvi put proizvedeno više električne energije nego pomoću plina, a energija uglja i plina pretrpjela je do sada nezabilježen pad.

Stvari ponovno izgledaju bolje za proizvodnju energije putem vjetroelektrana u Evropi. U 2023. je pušten u rad rekordan broj 4,2 GW novih offshore vjetroelektrana, što je povećanje od 40 posto u odnosu na 2022. Potvrđena su nova ulaganja u iznosu od 30 milijardi eura, što pokriva 9 GW koje će biti izgrađeno u narednim godinama. Lanac snabdijevanja, također, doživljava preokret, s najavljenim novim pogonima u Poljskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Španiji.

Prethodna 2023. bila je najbolja zabilježena godina za nove vjetroelektrane u EU-u i diljem Evrope u cjelini. Nizozemska, Francuska i Velika Britanija instalirale su najviše novih kapaciteta. To uključuje projekt “Hollandse Kust Zuid” od 1,5 GW u Nizozemskoj, trenutno najveću operativnu vjetroelektranu na svijetu.

Rekordna ulaganja u nove vjetroelektrane

Ulaganja u vjetroelektrane u Evropi su, također, dosegla novi rekord. Kroz osam vjetroelektrana prikupljeno je ukupno 30 milijardi eura. Time će se finansirati 9 GW novih offshore kapaciteta. Ovaj rekord dolazi nakon što su pravna nesigurnost i beskorisna tržišna intervencija doveli do pada ulaganja u vjetroelektrane na moru, padajući na dosad najniži nivo od 0,4 milijarde eura pretprošle godine.

To, također, znači da projekti koji su morali odgoditi svoju konačnu odluku o ulaganju 2022. sada idu naprijed, što je izvrsna vijest za energetsku sigurnost i konkurentnost Evrope.

Prošle godine zabilježeno je nekoliko pozitivnih pomaka, što je dovelo do novog povjerenja i optimizma među evropskim igračima u sektoru vjetroelektrana na moru. Evropska unija objavila je svoj EU paket energije vjetra s 15 hitnih radnji za podršku evropskom sektoru vjetroelektrana. Vlade evropskih zemalja potpisale su Evropsku povelju o vjetru, obavezujući se na brzu provedbu radnji koje su im propisane u paketu energije vjetra.

Sarah Brown, direktorica Evropskog programa u savjetodavnom tijelu Ember, fokusirana na postupno ukidanje fosilne energije u Evropi, piše u autorskom tekstu za Social Europe da, ipak, ostaje jaz između tempa rasta obnovljivih izvora energije i ciljeva EU-a. Potrebno je učiniti više, i to brzo, kako bi se oslobodio potencijal vjetra i sunca, kako bi se ispunile klimatske obaveze i isporučile prednosti prijelaza na čistu energiju diljem Evrope.

Tranzicija u punom jeku

Prema Ember's European Electricity Review, energetska tranzicija je u punom zamahu. Godine 2023. obnovljivi izvori energije činili su rekordnih 44 posto udjela u mješavini električne energije u EU-u. Vjetar i sunce proizveli su 27 posto energije, s najvećim godišnjim povećanjem kapaciteta ikada.

Kako se približava postepeno ukidanje korištenja uglja u EU, sljedeći veliki pomak bit će udaljavanje od plina. U zemljama u kojima se ugalj postupno ukida, rast korištenja energije vjetra i Sunca počet će istiskivati proizvodnju plina. To se može očekivati u zemljama s najvećim plinskim snagama u EU-u: Italiji, Španiji i Nizozemskoj, koje su činile polovicu (51 posto) proizvodnje plina u EU-u 2023. godine.

Energetska tranzicija EU-a prešla je prekretnicu 2023. jer je proizvodnja energije iz vjetra prvi put prestigla plin. Energija vjetra zabilježila je povećanje od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 21 zemlji EU-a vjetar je prošle godine ostvario najveći udio u strukturi električne energije, s najvećim međugodišnjim povećanjem postotnih bodova u Litvaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Belgiji.

U kombinaciji vjetar i Sunce proizveli su rekordnih 27 posto energije u EU-u 2023. godine, čime su obnovljivi izvori energije dosegli ukupni udio od 44 posto. Taj snažan rast obnovljivih izvora energije dolazi jer su se ambicije EU-a, također, povećale posljednjih godina.

Plan REPowerEU predviđa da će 72 posto proizvodnje energije dolaziti iz obnovljivih izvora do 2030. To će poticati proizvodnju energije vjetra i Sunca, a njihov će se zajednički doprinos udvostručiti na 55 posto.

Ciljevi nisu dovoljni

„Zemlje članice EU-a u međuvremenu su povećale svoje ciljeve za 2030, povećavajući ciljeve vezane uz vjetar i solarnu energiju u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima za 45 posto, odnosno 70 posto u usporedbi s prije samo četiri godine. Ipak, sami ciljevi nisu dovoljni. Tempo rasta obnovljivih izvora energije još nije dovoljno brz, posebno za vjetar. Još ima mnogo posla kako bi se uklonile prepreke u provedbi“, smatra Brown.

EU je posljednjih godina snažno osjetio mnoge prijetnje ovisnosti o fosilnim gorivima – od eskalacije klimatskih utjecaja do poremećaja snabdijevanja i skokova cijena. Opće je prihvaćeno da je ubrzana energetska tranzicija jedini način za ublažavanje ovih rizika.

Vjetar i Sunce pokreću EU prema novom cilju obnovljivih izvora energije, a pažnja se usmjerava prema pokretačima u cijelom sistemu, koji takvu budućnost mogu učiniti stvarnom. Oni uključuju ključne pružatelje fleksibilnosti za prilagođavanje povremenog snabdijevanja: mreže, skladištenje i odgovore na strani potražnje.

Već drugu godinu zaredom, značajan pad potražnje za električnom energijom pomogao je odvikavanju Evrope od fosilnih goriva. Ali sigurno nije vrijeme za samozadovoljstvo.

„Emisije električne energije u EU-u su, možda, doživjele najveći pad ikada u 2023. Međutim, kako elektrifikacija u svim sektorima donosi sve veću potražnju, osigurati da se to pokrije povećanjem obnovljivih izvora energije i njihovih ključnih pokretača ključno je za postizanje klimatskih ciljeva“, zaključuje Brown.