‘Ratni zločinac’: Arapi u SAD-u okreću leđa Bidenu zbog rata u Gazi

Amerikanci arapskog porijekla su ljuti.

I dali su to do znanja predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Joeu Bidenu kada su izbjegli njegovu voditeljicu kampanje koja je početkom sedmice posjetila Michigan kako bi doprla do njihovih zajednica.

Mnogi izabrani arapsko-američki dužnosnici, uključujući općinske čelnike i državne zakonodavce, odbili su se sastati s Julie Chavez Rodriguez, tvrdeći da dokle god postoje masovna ubistva u Gazi, neće razgovarati o izborima.

“Neshvatljivo je u ovom trenutku da pokušavamo govoriti o izbornoj politici dok se događa genocid”, rekao je Abdullah Hammoud, gradonačelnik Dearborna, predgrađa Detroita.

“Ovo nije vrijeme za razgovor o politici. Ovo je vrijeme da se naša humanost prepozna i da sjednemo s donositeljima odluka i kreatorima politika kako bismo razgovarali o promjeni kursa onoga što se odvija u inostranstvu. A to se ne događa s izbornim osobljem.”

Arapsko-američki lokalni dužnosnici u jugoistočnom Michiganu rekli su za Al Jazeeru da su njihovi birači bijesni i frustrirani Bidenovom politikom u Gazi, a bijes bi se mogao pokazati štetnim za predsjednikove šanse za ponovni izbor.

Dearborn – dom velike palestinske, libanske, jemenske i iračke zajednice – poznat je kao glavni grad ‘Arapske Amerike’. Hammoud je primijetio da sve četiri zemlje bombardiraju SAD i njihovi izraelski saveznici.

Gradonačelnik je dodao da se arapska i šira zajednica u Dearbornu osjeća “izdanom” zbog Bidenove nepokolebljive podrške Izraelu.

“Imam stanovnike koji su morali iskopavati svoje nane ispod ruševina nakon što su izraelski borbeni avioni bombardirali njihove domove”, rekao je Hammoud za Al Jazeeru.

“Imamo stanovnike koji potječu iz Sheikh Jarraha u Jerusalemu, koji se etnički čisti. Šta da im kažem? Koja je poruka njima?”

Važnost Michigana

Sastanak koji je bio organiziran između arapsko-američkih čelnika i Chavez Rodriguez naknadno je otkazan nakon odbijanja zajednice, reklo je nekoliko dužnosnika za Al Jazeeru.

Američki Arapi u Dearbornu i drugim gradovima Michigana mogli bi odigrati ogromnu ulogu u američkim predsjedničkim izborima, gdje se sistem temelji na pobjedi pojedinačnih država.

Michigan, sa više od deset miliona ljudi, ključna je “swing država”, odnosno država u kojoj nije sigurno da li pobjeđuju republikanci ili demokrate. Pobjede se uglavnom dešavaju s malom razlikom u broju glasova.

Bivši predsjednik Donald Trump pobijedio je 2016. godine svoju demokratsku protukandidatkinju Hillary Clinton u državi na Srednjem zapadu za manje od 11.000 glasova. Stoga bi procijenjene stotine hiljada arapskih Amerikanaca u Michiganu mogle utjecati na ishod izbora.

U posljednjim izbornim ciklusima, predsjednički kandidati, posebno demokrati, počeli su priznavati važnost glasanja Arapa: objavljivali su oglase na arapskom, sastajali se sa predstavnicima zajednice i bavili se specifičnim problemima arapskih građana u SAD-u.

Biden je 2020. godine objavio platformu za arapsko-američke zajednice, obećavajući da će priznati jednakost Palestinaca i Izraelaca i zaštititi njihova građanska prava kod kuće. Također je poslao svoju suprugu Jill Biden i potpredsjednicu Kamalu Harris u Dearborn da dopru do tamošnje arapske zajednice.

Uprkos nezadovoljstvu zbog njegove čvrste podrške Izraelu, čini se da su arapski glasači velikom većinom podržali Bidena. Na primjer, na biralištima u Dearbornu, pretežno naseljenim arapskim stanovništvom, Biden je osvojio više od 80 posto glasova, pokazuju gradski podaci. Ta mu je podrška pomogla da vrati Michigan demokratama.

Ali kako se bližimo izborima u novembru 2024., koji će vjerovatno biti revanš između Bidena i Trumpa, Bidenova popularnost među arapskim Amerikancima opada.

Anketa Arapsko-američkog instituta u oktobru pokazala je da je arapsko-američka podrška Bidenu pala na 17 posto na samom početku rata, a neki aktivisti sumnjaju da je od tada još više pala.

Dok arapsko-američki predstavnici naglašavaju da njihove zajednice nisu vođene jednim problemom, oni kažu da razmjer pokolja u Gazi i Bidenova beskompromisna uloga u njemu otežava, ako ne i onemogućava, njihovu ponovnu podršku 81-godišnjem predsjedniku.

“Arapi neće glasati za Joea Bidena, bez obzira na sve. To je to. Završili su s Bidenom, rekao je za Al Jazeeru Sam Baydoun, povjerenik okruga Wayne koji se također odbio sastati s Chavez Rodriguez.

“To je suština. Joe Biden neće moći ponovno zadobiti povjerenje arapsko-američke zajednice.”

Bidenova podrška Izraelu

Biden je pružio bezuvjetnu političku i finansijsku podršku Izraelu otkako je započeo svoj rat protiv Gaze 7. oktobra. Predsjednik traži više od 14 milijardi dolara dodatne pomoći za američkog saveznika, a Bijela kuća još uvijek radi s Kongresom kako bi osigurala sredstva.

Zagovornici palestinskih prava optužili su ga da pridonosi dehumanizaciji Palestinaca. U oktobru je Biden opisao hiljade mrtvih civila u Gazi kao “cijenu vođenja rata”.

U izjavi kojom je obilježen 100. dan sukoba početkom ovog mjeseca, američki predsjednik fokusirao se na izraelske zarobljenike u Gazi, propuštajući uopće spomenuti Palestince.

Bidenova administracija također je stavila veto na dvije rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koje pozivaju na deeskalaciju u Gazi gdje je ubijeno više od 26.000 Palestinaca.

Ove sedmice je Bidenova administracija također obustavila finansiranje UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) na temelju nepotvrđenih izraelskih tvrdnji da su neki radnici UNRWA-e učestvovali u Hamasovom napadu na Izrael 7. oktobra.

U isto vrijeme, Washington je kategorički odbacio zaustavljanje ili uvjetovanje pomoći Izraelu, čak i nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu otvoreno prkosio Bidenu u odbijanju dvodržavnog rješenja.

Ipak, Bidenova administracija tvrdi da tjera Izrael da minimalizira civilne žrtve i pokušava povećati dotok humanitarne pomoći u Gazu gdje je stanovništvo na rubu gladi.

Abraham Aiyash, čelnik Zastupničkog doma Michigana, odbacio je tvrdnje Washingtona da pokušava pomoći ljudima u Gazi.

“‘Pokušaj’ je doveo do gotovo 30.000 mrtvih, masovnog razaranja civilne infrastrukture i ohrabrivanje krajnje desničarske, fašističke vlade u Izraelu. Dakle, ako Sjedinjene Američke Države ‘pokušavaju’, bojim se i zamisliti kako bi to izgledalo da SAD ne pokušava”, rekao je Aiyash, koji je jemenskog porijekla, za Al Jazeeru.

Bidenova kampanja nije odgovorila na zahtjev Al Jazeere za komentar do trenutka objave.

‘Ratni zločinac’

Osama Siblani, izdavač Arab American Newsa sa sjedištem u Dearbornu, kazao je kako se sastao s Chavez Rodriguez ove sedmice kako bi joj uputio oštru poruku u lice.

“Biden govori Izraelu, ‘Evo novca; evo municije; evo političke moći; evo šta god ti treba, idi i ubij.’ To je ratni zločinac. Tako mi to vidimo”, kaže Siblani da je rekao voditeljici kampanje.

Dodao je da je primio desetke telefonskih poziva koji su ga pozivali da otkaže sastanak, ali da smatra da je potrebno suočiti se s Bidenovom kampanjom.

“Rekao sam joj da se želim sastati, ali sam želio prenijeti vrlo snažnu poruku: Ako ovaj čovjek želi naš glas, mora učiniti više od Isusa Krista – vratiti puno više mrtvih u život. Krv hiljada ljudi je na njegovim rukama”, rekao je Siblani za Al Jazeeru.

Osim krize u Gazi, Siblani je rekao da Biden nije ispunio svoja opća obećanja arapskoj zajednici.

U svojoj platformi za 2020, američki predsjednik rekao je da će ponovno otvoriti konzulat za Palestince u Jerusalemu. To se nije dogodilo.

Također je obećao da će štititi slobodu govora uprkos svom protivljenju Pokretu za bojkot, oduzimanje i sankcije (BDS). Ali njegova administracija nije učinila mnogo da se pozabavi represijom na državnom nivou protiv pristalica palestinskih prava.

Siblani je rekao da je arapskim Amerikancima također obećano mjesto za stolom, ali ih je administracija uveliko zanemarila. “Upravo zbog toga su ljudi ljuti. Ljuti su jer nije poštovao naš glas. Nije ga bilo briga. I dalje ga nije briga.”

Aiyash, koji je jedan od najviših arapskih i muslimanskih dužnosnika u zemlji, rekao je da se ni Bijela kuća ni Demokratska stranka nisu obratile njemu za mišljenje od početka rata.

On je rekao da je zanemarivanje Bijele kuće prema onima koji pozivaju na primirje u Gazi “nepromišljeno” i “nekorektno”.

“Za mene je to šokantno, s obzirom na to koliko je Michigan značajan i koliko su arapske i muslimanske zajednice uložile 2020. kako bi osigurale pobjedu predsjednika Bidena”, rekao je Aiyash za Al Jazeeru.

Šta je s Trumpom?

Upitan o glasanju Arapa i muslimana, Biden i njegovi saradnici samo su odmahivali rukama pominjući mogućnost Trumpova povratka u Bijelu kuću, sugerirajući da je američki predsjednik i dalje daleko bolja opcija od svog prethodnika, koji je uveo zabranu ulaska Arapa i muslimana iz nekih većinski muslimanskih zemalja. Također su tvrdili da do novembra Gaza možda neće biti vodeće pitanje.

Biden je iznio to obrazloženje ranije ovog mjeseca, rekavši: “Bivši predsjednik želi zabraniti Arapima dolazak u zemlju. Prvo, pobrinut ćemo se da shvatimo kome je stalo do arapskog stanovništva, a drugo, pred nama je dug put u smislu rješavanja situacije u Gazi.”

Baydoun, lokalni vijećnik, odbacio je oba argumenta. “Nećemo zaboraviti. Ovo je genocid”, rekao je. “Ne možemo više prihvatiti manje od dva zla.”

Glavni demokrati, uključujući liberalne komentatore, članove Kongresa i guvernere, naglašavaju potrebu glasanja za Bidena kako bi se zaustavio Trump, za kojeg tvrde da predstavlja prijetnju demokratiji.

“Donald Trump prijetnja je demokratiji”, rekao je guverner Minnesote Tim Walz za CNN ranije ovog mjeseca. “Zato moramo ponovno izabrati Joea Bidena, a to je upravo ono što ćemo učiniti”, dodao je.

Međutim, gradonačelnik Hammoud rekao je da pitanje o očuvanju demokratije protiv Trumpa treba postaviti Bijeloj kući, a ne onima koji se protive ratu u Gazi.

“Neki se ljudi pitaju: ‘Kako Arapi ne mogu glasati za Bidena? Pa, Trump je na listi”. “Ali moje pitanje glasi: ako je američka demokratija ugrožena reizborom Trumpa, zašto američko svrstavanje uz Benjamina Netanyahua nije prijetnja američkoj demokratiji?”

Aiyash je ponovio taj argument, naglašavajući da su veliki segmenti demokratske baze, uključujući mlade birače i ljude kojima je stalo do ljudskih prava – ne samo Arape i muslimane – frustrirani Bidenovim stajalištem o Gazi.

“Ako je demokratija toliko važna, a vjerujem da jest – zašto ova administracija dopušta Benjaminu Netanyahuu i izraelskim ekstremističkim ideologijama i genocidnoj vojsci da imaju prednost nad zaštitom demokratije, nad očuvanjem Republike?”