Najveće ratne vježbe Filipina i SAD-a ikada

Vojnici Sjedinjenih Američkih Država i Filipina lansirali su projektile Javelin i ispalili haubičke granate kako bi simulirali odbijanje pomorske invazije duž obale Južnog kineskog mora.

Vježbe bojevom municijom održavale su se tokom cijele sedmice duž obala grada Laoaga u sjevernoj pokrajini Ilocos, najbližoj filipinskoj provinciji Kini.

Bile su ovo dosad najveće Balikatan, ili “rame uz rame”, zajedničke vojne vježbe američkih i filipinskih trupa, cementirajući dramatičnu promjenu politike zbog koje su Washington i Manila postali bliski saveznici otkako je Ferdinand Marcos Jr postao predsjednik 2022.

Napetosti su porasle usred višestrukih incidenata između filipinskih brodova i kineske obalne straže u Južnom kineskom moru. Kina kaže da polaže pravo na gotovo cijelo područje ispod svoje granice, što je međunarodni sud odbacio 2016.

Iako američka i filipinska vojska nisu htjele imenovati svoje protivnike, ovogodišnje vježbe bile su koncentrirane oko sjeverne i zapadne obale Filipina – blizu Južnog kineskog mora i Tajvanskog tjesnaca.

Dijelovi vježbi su, također, izvedeni u vodama izvan teritorijalne granice Filipina od 19 km, a također i izvan isključive ekonomske zone Manile, koja se proteže na gotovo 370 km.

“Filipini i SAD imaju zajedničku viziju slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”, rekao je novinarima u ponedjeljak general-pukovnik američkih marinaca Michael Cederholm, komandant zajedničke operativne snage Balikatan.

“Utemeljen je u traženju mirnih rješenja”.

“Nemojte griješiti, ako ne može doći do mirnog rješenja, imamo obavezu prema našim zemljama trenirati zajedno.”

Pokrajina Ilocos nalazi se jugoistočno od Kine i južno od Tajvana, u blizini područja Južnog kineskog mora, koja bi vjerovatno bila u centru svakog regionalnog sukoba zbog spornih voda.

U sjevernom Batanesu, otočkoj pokrajini južno od Tajvana, američke i filipinske snage simulirale su ponovno zauzimanje Itbayata, najsjevernije općine u zemlji.

Ratne vježbe izazvale su snažan odgovor Kine, koja je uspjela poremetiti najmanje jednu vježbu u Južnom kineskom moru. Kineska ambasada u Manili nije odgovorila na upit Al Jazeere za komentar.

Kineski ratni brod i još dva plovila primijećeni su u blizini Itbayata dok su se održavale vježbe, saopćila je Filipinska obalna straža u srijedu. Brodovi su otišli nakon što je obalna straža putem radija poslala upozorenje.

Novo oružje i oprema

Na ovogodišnjim vježbama je, također, pokazano novo američko oružje koje bi moglo biti stacionirano na Filipinima u slučaju sukoba.

Prvi put u azijsko-pacifičkom području američka vojska rasporedila je novi lanser projektila srednjeg dometa, nazvan Typhon.

Sa sjevernih Filipina može dosegnuti ciljeve u Južnom kineskom moru i kontinentalnoj Kini.

To je prvo takvo oružje raspoređeno u regiji otkako se SAD 2019. povukao iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa koji je zabranjivao razvoj balističkih i krstarećih projektila sa zemlje dometa između 500 i 2500 km.

Iako sistem Typhon nije ispaljen tokom Balikatana, identificirana su lansirna mjesta koja se mogu koristiti u slučaju sukoba, rekao je Collin Koh, viši saradnik u Školi međunarodnih studija “S. Rajaratnam” u Singapuru.

“Tokom rata, sve što trebate učiniti je samo otići pravo do ovih lansirnih mjesta i možete ga postaviti i pucati odmah bez daljih priprema”, rekao je Koh.

Američka i filipinska vojska su, također, koristile lebdjelicu za dopremanje raketnog sistema HIMARS na zapadni otok Palawan, u blizini spornih područja Južnog kineskog mora.

Prošle godine, vojska je pokušala i nije uspjela iskrcati sistem HIMARS u glavnu luku Batanes. Ove je godine američka vojska unaprijedila luku, zajedno sa skladištem i drugom vojnom infrastrukturom, u okviru nastojanja da se razviju funkcionalne morske luke za iskrcaj opreme i vojnika.

“Što duže ostajete u luci, to ste ranjiviji”, rekao je Koh. “Kada iskrcavate svu svoju opremu i trupe, tada ste izloženi zapravo kao patka koja sjedi.”

Lokalne tjeskobe

Prošle su godine Washington i Manila najavili da će četiri vojne baze biti dodane Sporazumu o poboljšanoj odbrambenoj saradnji, omogućujući američkim trupama da koriste ukupno devet vojnih lokacija na Filipinima za obuku, dopunu goriva i druge operacije.

Tri od tih baza nalaze se u sjevernim provincijama Cagayan i Isabela, obje blizu Luzonskog tjesnaca koji prolazi između Filipina i Tajvana.

Sve veća prisutnost vojnih trupa u civilnim područjima uznemirila je neke građane koji su zabrinuti da bi njihova naselja mogla biti na putu potencijalnom ratu između SAD-a i Kine.

“Ne moramo birati između to dvoje”, rekao je Manuel Mamba, guverner pokrajine Cagayan. “Ne volim strane sile u svojoj pokrajini jer osjećam da bismo mogli biti uvučeni u rat koji nije naš.”

Mamba se glasno protivio razvoju baza u svojoj pokrajini za američke trupe i jedan je od malog, ali tvrdoglavog kontingenta regionalnih i lokalnih političara koji su se opirali okretanju Manile prema Washingtonu. Marcosov prethodnik Rodrigo Duterte bio je daleko bliži Pekingu.

Cagayan je dobio značajna ulaganja od kineskih kompanija, uključujući stalne napore za razvojem međunarodne luke u obalnom gradu Aparri.

Američka vojska gradi škole i distribuira humanitarnu pomoć tokom svojih godišnjih vježbi Balikatan, ali Washington se nikada nije natjecao “dolar za dolar” s investicijskim obećanjima koja Peking može dati lokalnim političarima.

Prošlog su mjeseca SAD i Filipini najavili novi koridor ekonomskih ulaganja u Luzonu, usmjeren na luke, željeznice i čistu energiju.

Takva američka investicija bi dobrodošla u Cagayanu “ako nije vojne prirode”, rekao je Mamba. “Možda bi ga mogle koristiti samo Oružane snage Filipina ako bude potrebno.”

U Laoagu, gdje su se održavale vježbe bojevog gađanja, ribarima je naređeno da ne isplovljavaju najmanje sedam dana. Naredba je koštala neke ribarske brodove do 60 dolara dnevno izgubljenog prihoda, rekao je Arvin Mangrubang, svećenik u ogranku Laoag crkve Iglesia Filipino Independiente.