‘Mali koraci’ za ASEAN dok završava prve zajedničke vojne vježbe
Vojne vježbe su fokusirane na humanitarnu pomoć dok ova regionalna grupa pravi probne korake prema vojnoj saradnji.
Piše: Kate Mayberry
Deset država članica Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) završilo je svoje prve zajedničke vojne vježbe.
Petodnevnu seriju pomorskih vježbi, nazvanih ASEAN-ova vježba solidarnosti, organizovala je Indonezija, odlazeća predsjednica regionalnog saveza. Vježbe su završene u subotu u vodama blizu otoka Batam, južno od Singapura.
Ova vježba, koja je bila fokusirana na odgovore na humanitarne katastrofe i poboljšanje saradnje između vojski članica, odvijala se u pozadini rastućih napetosti u Južnom kineskom moru, gdje su sve veće aktivnosti Kine izazvale zabrinutost četiri države članice ASEAN-a koje također polažu pravo na dijelove tog mora – Bruneja, Malezije, Filipina i Vijetnama.
„ASEAN nikada ranije nije održao nikakvu zajedničku vježbu, pa je bilo krajnje vrijeme za jednu takvu“, Al Jazeeri je kazao Thomas Daniel, viši saradnik sa Instituta za strateške i međunarodne studije (ISIS) u Kuala Lumpuru, u Maleziji. „Počelo je malim koracima, a važno je pratiti šta će se dalje dešavati.“
Evo šta trebate znati o pomenutim vježbama:
Šta je uključivala vježba?
ASEAN-ovu vježbu solidarnosti (ASEX 23) predložila je Indonezija kada su se ministri odbrane država članica sastali ranije ove godine.
Vježbe su počele 18. septembra u indonezijskom južnom Natunskom moru i uključivale su pomorske patrole kao i simuliranu medicinsku evakuaciju, potragu i spašavanje i vježbe pružanja pomoći u slučaju prirodnih katastrofa.
„Vježbe kao što su ASEX 23 doprinose izgradnji samopouzdanja i pomažu vojskama država članica ASEAN-a da ojačaju saradnju, poboljšaju razumijevanje i izgrade stabilne odnose između vojski kako bi promovisale regionalni mir i stabilnost“, izjavili su iz Ministarstva odbrane Singapura povodom održavanja vježbi.
Prije početka vježbi, indonezijski načelnik vojske admiral Yudo Margono izjavio je da će ove vježbe pomoći vojskama ASEAN-a da bolje sarađuju u vanrednim situacijama.
Jugoistočna Azija je posebno podložna prirodnim katastrofama i redovno je pogađaju ekstremni vremenski uslovi, zemljotresi i vulkanske erupcije.
U 2019. godini, zemljotres i cunami usmrtili su hiljade ljudi u i oko indonezijskog grada Palua. U 2013. godini, više od 5000 ljudi je poginulo kada je tajfun Haiyan poharao centralne Filipine, a u 2004. godini, cunami s Indijskog okeana je usmrtio više od 160 000 ljudi samo u Indoneziji.
S obzirom na izloženost regije i vjerovatnoću za dodatne i snažnije oluje kao rezultat klimatskih promjena, Tom Barber iz Organizacije za razvoj, odbranu i diplomatski dijalog azijsko-pacifičke regije (AP4D) Al Jazeeri je kazao da je „razborito“ da nacije sarađuju.
Ipak, ne može se pobjeći od geopolitičke klime koja se razvija, sa sve većim rivalstvom između Sjedinjenih Američkih Država i Kine koje pokreće regionalnu utrku u naoružanju i potiče rekalibraciju sigurnosnih saveza.
„Indonezija je eksplicitno predstavila vojne vježbe kao demonstraciju ASEAN-ove centralnosti, održavajući stvarnost da se ovo dešava u kontekstu nadmetanja velikih sila, a regionalne države dijele dugogodišnje strahove da će biti prisiljene birati strane i percepcije da minilateralne grupe kao što je AUKUS i Quad potkopavaju relevantnost ASEAN-a“, u e-mailu je naveo Barber, programski menadžer AP4D-a.
AUKUS je savez SAD-a, Velike Britanije i Australije, u okviru kojeg će Australija dobiti podmornice na nuklearni pogon, dok QUAD okuplja SAD, Indiju, Australiju i Japan.
Obje ove grupacije se percipiraju kao pokušaj suprotstavljanja Kini, koja zauzima sve izraženiji stav kada je riječ o njenim tvrdnjama da polaže pravo ne samo na Južno kinesko more nego i na otok Tajvan sa samostalnom upravom.
Na samom početku, Margono je naglasio neborbenu prirodu vježbi ali je dodao da bi buduće vježbe mogle uključivati i borbenu obuku.
„Korištena sredstva gotovo da i nisu bila vojna i uglavnom su bila neborbena“, Al Jazeeri je kazao Evan Laksmana, viši saradnik za Jugoistočnu Aziju pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) u Singapuru. „Vidim ovo više kao nastojanje da se izgradi samopouzdanje i razvije međusobno razumijevanje. Nešto kao ‘upoznavanje’. Na skali vojnih vježbi, ovo je najniži nivo kompleksnosti.“
Ako se ASEX ponovi iduće godine, organizovat će ga Laos, koji nema izlaz na more i koji će predsjedavati ASEAN-om 2024.
Koje su države učestvovale?
Učesnici su došli iz svih deset članica ASEAN-a – Bruneja, Kambodže, Indonezije, Laosa, Malezije, Mijanmara, Filipina, Singapura, Tajlanda i Vijetnama.
Učestvovao je i Istočni Timor (Timor Leste), koji bi se trebao pridružit ovoj organizaciji 2025.
Ali, nisu sve države poslale brodove.
„Nivo učešća nije bio jednak“, kazao je Prashanth Parameswaran, saradnik centra Wilson u SAD-u.
Zvaničnik iz Indonezije kazao je novinskoj agenciji AFP da je Mijanmar učestvovao samo kao „posmatrač“ nakon što je ataše za medije fotografisan na otvorenju. Njegovim vrhovnim vođama zabranjeno je učešće na samitima i glavnim sastancima zbog neuspjeha generala da riješe nasilnu krizu koju je pokrenuo državni udar iz februara 2021.
Kako se slažu vojske država članica ASEAN-a?
Laksmana ističe da je teško uporediti vojske jer države koriste svoje oružane snage za različite ciljeve i strategije.
Singapur, naprimjer, kaže da je misija njegove vojske „unaprijediti mir i sigurnost grada-države kroz odvraćanje i diplomatiju“, i, ako to ne donese rezultate, osigurati „brzu i odlučnu pobjedu protiv agresora“.
Singapurski vojnici, potpomognuti obaveznim dvogodišnjim vojnim rokom za sve 18-godišnje mladiće, redovno održavaju vježbe sa SAD-om, Australijom, Kinom i drugim državama u regiji. Singapur je poznat i po svojoj modernoj opremi, uglavnom iz SAD-a i relativno visokoj potrošnji na odbranu.
Indonezija je veliki arhipelag i treba zaštititi i osigurati svoju veliku obalu. Njena odbrambena strategija je zaštititi državu i narod od „prijetnji“ i eksploatacije, kao i učestvovati u „uspostavljanju svjetskog poretka“.
Iako nije službeni polagatelj prava na Južno kinesko more, dio kineskih potraživanja pod ‘linijom s devet crtica’ zadire u ekskluzivnu ekonomsku zonu Indonezije (EEZ) u dijelovima Natunskog mora.
Za razliku od Singapura, Indonezija nabavlja opremu i oružje iz raznih država nakon kraja Hladnog rata, što je odraz dugo njegovanog nezavisnog vanjskopolitičkog stava Jakarte.
Filipini imaju prisan radni odnos sa SAD-om i ove dvije države su ove godine održale najveće zajedničke vježbe, gdje su prvi put simulirale napad na neprijateljski ratni brod. Filipini su također dozvolili Americi širi pristup svojim vojnim bazama na osnovu Sporazuma o saradnji u oblasti odbrane između ove dvije države (EDCA).
Ova država najviše vojne opreme dobija iz SAD-a, iako je dio kupila i od Indonezije i Južne Koreje. Njena vojna potrošnja relativno je mala.
Tajland, isto tako, dobija većinu oružja iz SAD-a, iako je proširio nabavku i na Kinu.
Mijanmarska vojska ima sličan mesijanski doživljaj svoje uloge, i u obe države, vojska je izvršavala redovne državne udare.
Mijanmar i Vijetnam se uveliko oslanjaju na opremu i oružje iz Rusije.
Sve to stvara potencijal za „operativni bućkuriš“ na nivou ASEAN-a, smatra Laksmana.
Bez obzira na vojnu veličinu i stručnost država ASEAN-a, sve su one znatno manje od Kine. Kineska Narodna oslobodilačka vojska (PLA) najveća je oružana snaga na svijetu, a Peking je u sred modernizacije koja će je opremiti naprednijim oružjem i opremom, uključujući dodatne nosače aviona.
Koji su sigurnosni izazovi ASEAN-a?
Oformljen tokom Hladnog rata kao bedem protiv komunizma, ASEAN se proširio od prvobitnog članstva pet država kako bi dostigao ukupnu populaciju od 662 miliona ljudi sa bruto domaćim proizvodom (BDP) od 3,2 hiljade milijardi dolara.
Iako je njegov najveći uspjeh ostvaren u oblasti ekonomskog razvoja i trgovine, ASEAN nije Evropska unija ili NATO – sigurnosni savez koji okuplja mnoge evropske zemlje sa SAD-om.
Ali jugoistočna Azija se suočava sa značajnim sigurnosnim izazovima – od klimatskih promjena do situacije u Mijanmaru i Južnom kineskom moru.
Bruneji, Malezija, Filipini i Vijetnam tvrde da polažu pravo na dijelove spornih voda, za koje Peking tvrdi da na njih polaže pravo gotovo u cijelosti.
Razlike unutar grupacije razotkrivene su pojačanim aktivnostima Kine na moru, pri čemu se ASEAN bori da artikuliše koherentan i jedinstven odgovor.
Iako organizacija ima sekretarijat u Jakarti, vlast ostaje u 10 glavnih gradova ASEAN-a s odlukama koje se donose konsenzusom i vođene principima nemiješanja u unutrašnje stvari i mirnog rješavanja sukoba.
U koje je još vojne vježbe ASEAN uključen?
Vojske većine država ASEAN-a održavale su redovne vježbe sa SAD-om, koji je također provodio redovne tranzite slobode plovidbe kroz međunarodne vode u Južnom kineskom moru.
Sigurnosne veze između Manile i Washingtona produbljene su ove godine proširenim EDCA sporazumom.
Kina je također ove godine održala vojne vježbe s pojedinačnim članicama ASEAN-a, kao i razmjenu osoblja, kurseve obuke i posjete lukama.
U martu su Kina i Kambodža održale svoje prve pomorske vježbe u historiji u sklopu Zlatnog zmaja 2023, a Peking finansira rekonstrukciju pomorske baze Ream u Tajlandskom zaljevu.
Singapur je također održao mornaričke vježbe s PLA u maju, dok je njegova vojska završila vježbu Saradnja – fokusirajući se na protivterorističke operacije – s kineskim oružanim snagama ranije ovog mjeseca.
Ovog mjeseca, Singapur je također održao godišnju vježbu Lightning Strike sa SAD-om. Započete 1996. godine, vježbe se održavaju u Singapuru i SAD-u na rotacionoj osnovi.
„Vježba omogućava objema vojskama da dijele taktike, tehnike i procedure, i predstavlja obilježje odličnih veza između obe vojske“, rekli su iz Ministarstva odbrane Singapura.
Države ASEAN-a su također održale vježbe sa snagama sigurnosti iz država među kojima su Indija, Australija i Japan.
Šta s Kinom?
ASEX je održan u pozadini rastućih tenzija u Južnom kineskom moru, gdje je Kina rasporedila svoju obalsku stražu, pomorsku miliciju i ribarske flote kako bi ostvarila svoja pomorska potraživanja. Kina je također najveći trgovinski partner ASEAN-a.
Osim tog, Tajvan i četiri članice ASEAN-a polažu pravo na dijelove mora i naišli su na povećano morsko prisustvo iz Kine čak i unutar svojih EEZ-ova (ekskluzivnih ekonomskih zajednica) – definisanih prema Zakonu UN-a o moru kao 200 nautičkih milja od njihovih obala.
Upitan na početku vježbi da li ASEAN šalje jaču poruku Pekingu, indonezijski admiral Margono je novinarima kazao: „Imali smo čvrst stav“.
Kina i zemlje jugoistočne Azije su 2002. godine pokrenule proces dogovora oko kodeksa ponašanja u spornim vodama, ali bez mnogo uspjeha i Peking je iskoristio godine u međuvremenu da pojača svoje aktivnosti i uspostavi kontrolu nad spornim vodama.
Nema naznaka da će kodeks uskoro biti finaliziran.
„Zemlje ASEAN-a su se nadale da će to pomoći u snižavanju temperature i postavljanju temelja za rješavanje sporova, ali dvije decenije naizgled beskrajnih sastanaka nisu rezultirale napretkom“, kazao je Barber.
Umjesto tog, ovo pitanje je uzrok sve većeg neslaganja među državama članicama ASEAN-a.
Godine 2012, nakon sukoba između Kine i Filipina oko spruda Scarborough, čelnici ASEAN-a sastali su se u Kambodži i nisu se uspjeli dogovoriti oko konačnog zvaničnog saopštenja po prvi put u historiji organizacije.
Manila je navodno izašla s gnušanjem nakon što je Phnom Penh odbio dozvoliti oštrije formulacije protiv Kine.
Ove godine, uprkos eskalaciji u Južnom kineskom moru, čelnici ASEAN-a su uglavnom izbjegavali diskusiju o geopolitičkim pitanjima kako bi se umjesto toga fokusirali na poslovanje i investicije.