Finalni prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a

Finalni prijedlog rezolucije kojom bi se 11. juli u svijetu obilježavao kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu, potvrdio je ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatka Lagumdžije,

Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, Finalni prijedlog Rezolucije “Međunarodni dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, otišao je prema predsjedniku Dennisu Francisu, napisao je Lagumdžija na društvenoj mreži X.

Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, Finalni prijedlog Rezolucije “Medjunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, od strane “cross- regional core group”, otišao prema Predsjedniku @UN_PGA i svim stalnim misijama u UN. Sretan 1. Maj!

— Zlatko Lagumdžija (@LagumdzijaZ) May 1, 2024

O Rezoluciji, čiji su formalni predlagatelji Njemačka i Ruanda a sponzori više od 20 drugih država među kojima su i najutjecajnije zapadne zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije, trebalo se glasti 2. maja u sjedištu UN-a iza zatvorenih vrata, ali je glasanje pomjereno pa se sada očekuje da bi glasanje moglo biti sredinom mjeseca.

Podsjećanje na razmjere genocida

Prema radnoj verziji rezolucije koja je ranije dospjela do medija u BiH, u tom se dokumentu podsjeća na razmjere genocida u kojem su pripadnici vojske i policije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ubili više od osam hiljada Bošnjaka u Srebrenici na istoku zemlje i poziva se da 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja na žrtve tog zločina kao i na privođenje pravdi preostalih počinitelja, te na sankcioniranje onih koji negiraju genocid.

Srbija i Republika Srpska se protive rezoluciji smatrajući da se tako nameće kolektivna krivnja srpskom narodu, a u UN-u ponajprije računaju na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.

Rusija je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je predložila Velika Britanija, a podržale su je Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije.

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici vojske Republike Srpske, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spriječi i da kazni počinitelje.

Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim i sudovima BiH je osuđeno više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora.