Oglasi

Zubčević: Jazz Fest je festival onih koji ne odustaju

Našli smo način da i ove godine održimo festival i da publici ponudimo jedno sasvim novo iskustvo, kaže Zubčević.
Zubčević: Mislim da je ono što nas i dalje drži ideja da učinimo naše društvo boljim Nada Žgank (Ustupljeno Al Jazeeri)

U skladu sa epidemiološkom situacijom, 24. izdanje međunarodnog muzičkog festivala Jazz Fest Sarajevo bit će održano u online formatu, a publici će od 19. do 21. novembra ponuditi premijerne programe koji su producirani na različitim lokacijama i snimani u 4K tehnologiji.

“Festival je trebao biti potpuno drugačiji, sa većim brojem koncerata i učesnika, a osim pandemije zadesilo nas je i dramatično smanjenje sredstava na nivou kantona pa smo bili prinuđeni raditi i međunarodne koprodukcije kako bismo, s obzirom da nemamo dovoljno sredstava, sačuvali i održali kvalitet programa i produkcije bez umjetničkih i tehničkih kompromisa”, kaže u razgovoru za Al Jazeeru Edin Zubčević, osnivač i direktor Jazz Festa Sarajevo.

  • Kako teku pripreme za ovogodišnje izdanje Jazz Festa Sarajevo i šta nam ono donosi?

-Festival je spreman. Pripreme su završene i zadovoljni smo urađenim. Realizirali smo sve što smo planirali i spremni smo za početak festivala. S obzirom na okolnosti, online format se nametnuo sam od sebe, a sa svoje strane smo pokušali da odemo nekoliko koraka dalje u produkciji i osmišljavanju koncerata i programa.

24. Jazz Fest Sarajevo

Festival će 19. novembra biti otvoren klavirskim solo koncertom Adisa Sirbubala u sarajevskoj Vijećnici. Istu večer uslijedit će i premijera koncerta iranskog virtuoza Kayhana Kalhora, svirača kemenčea i kompozitora Silk Road Ensemblea sa kojim je osvojio Grammyja za najbolji world music album. Koncert Kayhana Kalhora snimljen je u jednom od najznačajnijih evropskih koncertnih prostora – Bimhuis u Amsterdamu.

Narednog dana uslijedit će koncert dueta vokalistice Tijane Vignjević i čelistice Belme Alić iz sarajevskog Muzeja ratnog djetinjstva, nakon čega festival i publika putuju u New York. U studiju EastSide Sound bit će predstavljena premijera dvoje vrhunskih gitarista srednje generacije - Mary Halvorson i Milesa Okazakija, dok će u čuvenom MoMA PS1, njujorškom Muzeju savremenu umjetnosti, biti premijera nastupa Amira ElSaffara, američkog trubača, multiinstrumentaliste i vokaliste.

Trećeg dana festivala, 21. novembra, program počinje u berlinskom muzeju Pergamon, ispred Babilonskih vrata gdje nastupaju trombonista Nils Wogram i bubnjar Dejan Terzić, potom Jazz Fest seli u Jerusalem, u Davidovu kulu i Muzej povijesti Jerusalema gdje će svirati Mark Eliyahu, a festival zatvara duet Zanin Berbić & Adis Sirbubalo koncertom u sarajevskom Muzeju ratnog djetinjstva.

Svi programi će biti besplatni a moći će se pratiti putem društvenih mreža i platformi, zvaničnog YouTube kanala i Facebook pagea Jazz Festa.

Odlučili smo iskoristiti ovu priliku snimanja koncerata bez publike da umjesto live streaminga radimo streaming premijere, programe koji će posebno biti snimljeni za naš festival i premijerno predstaviti novu muziku.

Tako smo producirali internacionalni festival, ne samo u smislu programa, već i lokacija na kojima će se programi dešavati. Htjeli smo kreirati kontekst i zajednički imenitelj u estetskom i simboličkom smislu. Koncerti će se dešavati na tri kontinenta u pet gradova – Sarajevu, Amsterdamu, Berlinu, New Yorku i Jerusalemu. Snimljeni su u muzejima – sarajevskom Muzeju ratnog djetinjstva, berlinskom Pergamonu, njujorškoj MoMA-I, Muzeju povijesti Jerusalema. Imamo i jedan koncert u Evropi, a jedan u Americi, u prostorima od iznimnog značaja za muzičku scenu - u New Yorku se radi o studiju EastSide Sound, a u Evropi smo koncert Kayhana Kalhora snimili u dvorani Bimhuis u Amsterdamu.

Bilo nam je važno i da podržimo i lokalnu scenu, odnosno da iniciramo nove projekte i novu muziku. Sevdah na distanci je poseban program Jazz Festa koji će predstaviti tri koncertne premijere programa, a ta nova muzika bit će, nadamo se, zanimljiva i promotorima u neko lijepo vrijeme poslije pandemije. Tako smo, osim angažmana, za domaće muzičare omogućili i priliku da pišu novu muziku, da je snimaju i prezentiraju. Sevdah na distanci će imati i svoje TV premijere na Face TV-u, tokom festivala, svaku večer u 23:00. Na taj način ćemo upravo domaće programe predstaviti najširoj televizijskoj publici.

  • S kakvim razmišljanjima i emocijama dočekujete ovaj Jazz Fest?

-Festival će se dešavati u sedmici nakon lokalnih izbora, u jeku pandemije. Dok vodimo ovaj razgovor bilježimo rekordan broj smrtnih slučajeva i nema nekog razloga za optimizam ali još uvijek ima razloga za nadu. Ovo već dovoljno dugo traje i ova nova verzija festivala je u estetskom smislu uticala na sam program i osim raznovrsnosti prilikom pravljenja programa razmišljali smo da će program publika gledati na TV i kompjuterskim ekranima, na tabletima i telefonima, zato smo htjeli napraviti vizuelno interesantan sadržaj, u nadi da će biti ne samo zanimljiv za gledanje i slušanje, već i inspirativan. U svakom slučaju, polusatni koncerti Jazz Festa bit će kvalitetna alternativa medijskim sadržajima kojima smo svakodnevno izloženi.

  • Da li je i koliko je bilo teško održati kontinuitet i neodustati, uprkos nerazumijevanju nadležnih i smanjenju budžeta kojem svjedočimo iznova iz godine u godinu?

-Prošli smo vjerovatno sve faze. Spašavali smo festival na različite načine. Spašavati festival za nas je uvijek značilo spašavati kvalitet programa, ne samo njegovo održavanje. Prije nekoliko godina, kada smo došli u situaciju da ne možemo sami sebi garantirati da možemo realizirati festival kakav je Jazz Fest Sarajevo i da ćemo ako želimo sačuvati festival izgubiti kvalitet programa i produkcije, pomislili smo da je vrijeme da odustanemo, jer praviti festival nakon svih ovih godina uz kompromise dovodi u pitanje samu ideju festivala.

Ali zahvaljujući publici i svima koji podržavaju festival, u crowdfunding kampanji smo uspjeli skupiti novac i realizirati prošlogodišnji festival. Ne samo da smo uspjeli, nego smo dobili i najprestižniju evropsku cehovsku nagradu. U konkurenciji svih evropskih festivala i koncertnih dvorana, dobili smo nagradu za odvažan program, a već ove godine imamo pandemiju i ničim izazvano i nikad objašnjeno smanjenje sredstava od Kantonalnog ministarstva kulture. Za to smanjenje smo saznali u septembru, a oni koji prate festival znaju da mi objavljujemo program u junu, nekad i u aprilu. Da nije bilo pandemije, morali bismo otkazati više od pola festivala. Ipak, našli smo način, kreativnim putem naravno, da i ove godine održimo festival i da ponudimo publici jedno sasvim novo iskustvo, a sve to potpuno besplatno za publiku.

  • Šta je to što vas motiviše i vodi sve ove godine i ne da vam da odustanete, čak ni nakon što ste u jednom trenutku, u kojem ste bili dovedeni do samog ruba, najavili gašenje festivala?

-Moram biti iskren da ne znam odgovor na to pitanje. Nekada nalazim inspiraciju, nakon svih ovih godina, u ljudima sa kojima sarađujem. Nekada me inspiriše publika, nekad previše želim neku muziku predstaviti u Sarajevu, iz meni nedokučivih razloga. Kada smo imali prvo izdanje Jazz Festa, u augustu 1997. godine, znao sam šta me motiviše i do prije nekoliko godina mogao sam jasno reći zbog čega nalazim motiva raditi jedan umjetnički festival u Sarajevu.

U posljednjih nekoliko godina, praktično od našeg 20. izdanja do danas, svake godine smo imali neki totalni reset, izvrtanje svega na glavu, i trebao bi poseban razgovor samo o temi problema organizacije međunarodnih kulturnih događaja u Bosni i Hercegovini. Mislim da je ono što nas i dalje drži ideja koju s nama dijeli svaki umjetnik i radnik u kulturi, a trebalo bi i svi građani, a to je da učinimo naše društvo boljim, svako u svom domenu.

  • Iako se vrhunski koncerti svjetskih umjetnika koje ste dovodili u protekle 24. godine rijetko događaju u našem gradu i državi, sveopći je dojam da ni to, a ni nagrade koje vas prate i pozitivne recenzije u renomiranim svjetskim magazinima, nisu dovoljni da ovdašnja javnost shvati o kakvom bitnom događaju se radi. Kako to komentirate? 

-Ako mislite na političare koji donose odluke o sudbini kulture, ako su oni javnost, onda što se Jazz Festa tiče, javnost je u najmanju ruku neinformisana. Ako mislite na širu publiku, Jazz Fest ima svoju vjernu i brojnu publiku, brojnu za umjetničke programe, jer mi smo programe organizirali uglavnom u prostorima do 1.000 ljudi. Ako pod javnošću razumijevamo građane koji informacije dobijaju putem medija, onda u tom slučaju imamo i odgovornost medija i sadržaja koje nam mediji biraju i prezentiraju.

Rijetki su kvalitetni i dobri sadržaji unutar bjesomučnog recikliranja mora loših koje vrlo često papagajsko novinarstvo i mimikrijsko uredništvo demonstriraju. Tako da ćete jednu izjavu političara koja uznemirava javnost čuti bezbroj puta u gotovo svim medijima tokom više dana. Dok stvari koje ne uznemiravaju javnost, već pozitivno djeluje na nivou fenomena nećete tako često i toliko često čuti. Mnoge lijepe priče u medijima nikad nisu ispričane, a nažalost skoro sve loše su ispričane više puta.

  • S obzirom na to da ste, između ostalog, i umjetnički direktor Jazz Festa Ljubljana, možete li uporediti – koje su sličnosti, a koje razlike kada govorimo o radu na ova dva festivala?

-Na to pitanje svako zna odgovor, bez da je ikad bio u Sloveniji. Slovenija je i u kulturi i u sportu i u ekonomiji i mnogim aspektima ovih oblasti daleko ispred nas, Slovenija je članica EU, prva s prostora bivše Jugoslavije, Slovenija je i prije rata sa Ljubljanom kao centrom bila progresivna, tako da, dok smo mi imali rat i poraće, Slovenija je napredovala velikom brzinom. 25 godina od Dejtona, Bosna i Hercegovina nije iskoristila za napredak, već za vječno vraćanje istog, neumorno kružeći u vremenu, neprestano se vraćajući u prošlost i dovodeći u sadašnjost sve aveti prošlosti i te aveti nas vode i u budućnost.

  • Da publika zna prepoznati kvalitet i da je željna dobrih koncerata potvrđuje i koncertna sezona Grlom u jagode u sklopu koje, u saradnji sa Sarajevskim ratnim teatrom (SARTR), organizujete koncerte između festivala. Koliko ste zadovoljni ovim projektom i hoćete li nastaviti s njim i u budućnosti?

-Saradnja sa SARTR-om je uvijek uzbudljiva i energična i uvijek donosi zadovoljstvo nakon završenog posla. Tako je i serijal Grlom u jagode predstavio domaće i strane muzičare potpuno različitih stilskih usmjerenja, od eksperimentalne muzike do rock’n’rolla. Imali smo nekoliko premijera. Nismo uspjeli napraviti samo jedan koncert, odgodili smo samo posljednji koncert u programu – mostarski Kristofor i možemo i sebi i publici obećati da ćemo ovaj koncert kad-tad organizirati. Da li će se koncertna sezona Grlom u jagode ponovo desiti u budućnosti – mi bismo voljeli, ali ne znamo da li će se to desiti.

  • A kakva je budućnost Jazz Festa Sarajevo? Kakvi su vam planovi i očekivanja?

-Budućnost Jazz Festa će biti kao i budućnost građana Bosne i Hercegovine. Što građanima, to i nama. Tako da je jedan od razloga, i odgovor na jedno od vaših ranijih pitanja što ne odustajemo – zato što ne odustaju ni svi građani od života u Bosni i Hercegovini i od Bosne i Hercegovine. Tako da će Jazz Fest, kao festival onih koji ne odustaju, nastaviti svoj život i u budućnosti, spremni smo nastaviti kao i do sad uprkos, a ne zahvaljujući okolnostima, a nadamo se da će se okolnosti promijeniti i to nabolje.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Što se tiče planova, nakon 24 godine u kojima smo koncerte dogovarali godinu i više unaprijed, ove godine smo naučili da je najefikasnije raditi u kratkom terminu, s obzirom na pandemijske propise i promjene, tako da osim termina 25. jubilarnog festivala, koji će se desiti u prvoj sedmici novembra 2021., za sada nemamo planove što se tiče programa.

Obično bismo u ovo vrijeme imali jasnu ideju kakav će program biti naredne godine, jer pokušavamo raditi program koji reflektira ono što se dešava na sceni i anticipira ono što će se dešavati. S obzirom na zimu koja će donijeti nove probleme s pandemijom, u ekonomiji i slično, sve to će uticati na novo izdanje festivala, a kako je riječ o jubileju, potrudit ćemo se da i to izdanje bude specijalno. Nadam se drugačije od ovog, jer će društvo u kojem ćemo živjeti za godinu dana sasvim sigurno biti drugačije od današnjeg. Imat ćemo jasnu ideju festivala kada budemo imali bar približnu ideju o tome u kakvom vremenu, društvu i svijetu ćemo realizirati 25. festival. U kojem smislu i u kojoj mjeri će svijet biti drugačiji – ostaje da se vidi.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.