Oglasi

Zločin i nagrada: 'Ibsen' negatoru genocida

Polemika i protesti u Norveškoj zbog nagrade piscu Peteru Handkeu, koji negira genocid u Srebrenici.
Peter HandkeDodjela nagrade Peteru Handkeu izazvala je brojne kontroverze, negodovanje javnosti i protesteEPA

Piše: Edin Mezit

OSLO - Dodjela ovogodišnje internacionalne nagrade “Ibsen” kontroverznom austrijskom književniku Peteru Handkeu, poznatom po njegovom negiranju genocida u Srebrenici, te snažno negodovanje bosanskohercegovačkih građana i jednog dijela javnih ličnosti u Norveškoj, proteklih dana privlači sve veću pažnju kako norveške, tako i međunarodne javnosti.

Nagrada “Ibsen”, koju od 2007. godine, za izuzetan doprinos književnoj umjetnosti u ime države Norveške dodjeljuje Ministarstvo kulture ove skandinavske zemlje, a koja se smatra i jednom od najprestižnijih međunarodnih nagrada iz pomenute oblasti, dodijeljena je ove godine autoru koji se pored svog dramaturškog angažmana istakao i kroz nesebičnu podršku politici bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, na čijoj je sahrani održao i oproštajni govor.

Protesti u Oslu

Kako su prenijeli mnogi norveški mediji, veća grupa građana bosanskohercegovačkog i kosovskog porijekla, zajedno sa nekolicinom norveških javnih ličnosti, glasno je protestvovala ispred Narodnog pozorišta u Oslu, gdje je stigao austrijski književnik trenutno nastanjen u Francuskoj, i ovogodišnji dobitnik pomenute nagrade, Peter Handke.

Poznat po vrijeđanju žrtava genocida u Srebrenici i bliskim vezama sa Slobodanom Miloševićem, te doniranju 50.000 eura 2007. godine od dobijene nagrade “Heinrich Heine” srpskim enklavama na Kosovu, ovaj je pisac u posljednje vrijeme bio tema velikog broja debata na internetu uglavnom potaknutih novinskim hronikama nekolicine uglednih norveških publicista koji su se mahom negativno izjasnili u vezi s ovogodišnjim izborom žirija nagrade  “Ibsen”.

Oglasili su se, također, proteklih dana, kako u mnogobrojnim internetskim debatama, tako i u medijima, i mnogi Bosanci i Hercegovci nastanjeni u Norveškoj. Naročito je zapažena bila hronika koju je u dnevnom listu Aftenposten objavio mladi književnik Edin Kadribegović u kojoj je, između ostalog, ustvrdio da je “Handke imao priliku da kroz mnogo godina istraži činjenice o ratovima u Jugoslaviji, ali je izabrao da ih previdi i radije slijedi i brani fašističku propagandu”.

Pored navedene hronike, Kadribegović je dao i intervju za list Utrop u kojem je naglasio da u “jednoj Evropi u kojoj sve više jača desni ekstremizam jedan ovakav događaj predstavlja vrlo nesretan signal kojeg šalje norveška država, nagrađujući čovjeka koji podržava fašističku ideologiju!”

Provokacije demonstrantima

Norveška državna televizija NRK u svojim je informativnim emisijama objavila snimak dolaska Petera Handkea pred Narodno pozorište u Oslu. Demonstranti koji su proteklih dana svoje ogorčenje odlukom žirija nagrade “Ibsen” i Handkeovim političkim stavovima uglavnom ispoljavali na socijalnim medijima, dobili su priliku da mu neposredno kažu šta misle o njemu. Njih oko stotinu dočekalo ga je glasnim zvižducima i povicima 'Fašist, fašist!'.

Među prisutnim demonstrantima bio je i počasni konzul Bosne i Hercegovine u Norveškoj, gospodin Ivar Amundsen, koji je izjavio da je Handke “pokazao simpatije prema fašizmu, negirao genocid, i podržava ratne zločince koji su počinili neke od najgorih zločina nakon Drugog svjetskog rata, te se zbog toga Norvažani moraju distancirati od njega”.

Kamere su zabilježile i detalj kada se Handke približio demonstrantima i nešto im dobacio. Kada mu je par minuta nakon toga novinar NRK-a rekao da mu je izgledalo da je on dobacivanjem htio isprovocirati demonstrante, Handke je odgovorio: “Ne, htio sam im vidjeti oči!?”  

Žiri brani svoju odluku

Povodom iskazanog nezadovoljstva jednog dijela norveške javnosti na račun rada žirija za dodjelu internacionalne nagrade “Ibsen” oglasio se i njegov predsjednik Per Boye Hansen, čiju izjavu je u proteklim danima prenijelo više norveških listova. U izjavi se kaže:

“Žiri ima zajednički stav da je Handkeovo osobno pravo da kaže ono što je rekao i da radi ono što je uradio. Mi se distanciramo od optužbi koje tvrde da je on politički ekstremist. Cjelokupni žiri smatra da ga sve navedeno ne diskvalificira za ovu nagradu.”

Na pitanje novinara o tome zašto žiri izbjegava otvorenu debatu sa kritičarima njihove odluke, Hansen je odgovorio da razlog leži u tome što “je svih sedam članova žirija različitih nacionalnosti i što bi debata u kojoj bi se, prije svega, trebao zauzet stav o Handkeovim političkim izjavama, stavovima i postupcima, bila debata sa jako puno nijansi koja otvara mogućnost za mnogo različitih pozicija. Kao predsjednik žirija, moram prihvatiti mogućnost da bi članovi žirija mogli imati različite i diferencirane stavove u vezi sa Handkeovim političkim stavovima”.

Također, kako prenosi NRK, nakon određenih medijskih spekulacija o eventualnoj mogućnosti poništenja odluke o dodjeli nagrade Handkeu, ministrica kulture Kraljevine Norveške Thorild Widvey je izjavila “da je zapanjena zahtjevom da se ona kao političar izjasni o neovisnoj umjetničkoj procjeni žirija,” insistirajući na taj način na neutralnosti Vlade u ovom slučaju, odnosno, dajući do znanja da je odluka žirija konačna.

Pisao pamflete o Srbiji

Svoj doprinos diskusiji oko ovogodišnje “Ibsenove” nagrade dala je i Slavenka Drakulić, hrvatska književnica koja živi u Stockholmu, a poznata je i u norveškim književnim krugovima. U izjavi koju prenosi list Dagsavisen ona je dala zanimljiv osvrt na pomenuta dešavanja.

Za nju je Handkeova književna briljantnost neupitna, međutim, i pored toga što njegovi romani i drame nisu političke naravi, “on je pisao političke pamflete i i reportaže o Srbiji. On je učestvovao u političkoj debati, postupao politički, i davao političke izjave. Njegove riječi imaju značaj. On ne može biti izuzet iz politike.”

Dva i pol miliona norveških kruna, ili otprilike tri stotine hiljada eura, koliko iznosi novčani dio “Ibsenove” nagrade izdvojiće norveška država iz budžeta za kulturu. Drakulić je istakla da ovdje, dakle, nije riječ o privatnoj nagradi, nego se radi o javnim sredstvima, naglasivši da je tužno da se novac norveških poreznih obaveznika troši na počasti Peteru Handkeu.     

Bojkot konferencije

Da nisu samo Bosanci i Hercegovci te Kosovari ogorčeni odlukom žirija “Ibsenove” nagrade pokazuje i primjer iz norveškog grada Skiena.

U ovom se gradu svake godine u vezi sa dodjelom “Ibsenove” nagrade organizira Međunarodna konferencija o Ibsenu na koju je ovoga puta bilo pozvano cjelokupno lokalno političko rukovodstvo.

Međutim, kako izvještava Dagsavisen, petero njih iz različitih političkih partija, i to Emilie Schaffer (Partija desnice), Heidi Hamadi (Socijalistička ljevica), te Ingjerd Martinsen, Knut Einar Aas i Frode Bakken (Laburisti) odbili su prisustvovati konferenciji na kojoj će Peter Handke održati svoj govor zahvale, te su potpisali i kratku zajedničku izjavu u kojoj se kaže:

“Bez obzira na Handkeove literarne kvalitete, on je bio toliko blisko povezan sa ratnim zločincima na Balkanu da to za nas prelazi granicu. Odlučili smo obilježiti protivljenje dodjeli ove nagrade kroz naš izostanak sa konferencije!”

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.