Život na rate: Novim kreditima se ‘pokrivaju’ stari
“Podigao sam kredit na 31 godinu da kupim kuću gdje bi živjela moja peteročlana obitelj. Kada smo kupili kuću, vidjeli smo da nemamo više novca da je adaptiramo i uselimo se, pa smo onda digli još jedan kredit. Cijela plaća moje supruge sada ide na pokrivanje kredita”, prepričava 36-godišnjak iz Vukovara, koji dodaje da je jedina sreća što nisu uzeli kredit u “švicarcu”.
Njegovom platom, kaže, plaćaju račune, a obeveze prema banci redovno izmiruju, dok im je istovremeno kuća pod hipotekom.
“Ono što nam ostane je mizerija. To nije život, to je puko preživljavanje. Ja imam standardnu plaću od 4.000 kuna [540 eura], a supruga je na minimalcu od 2.800 kuna [380 eura]. Njena plata ide na pokrivanje dva kredita i ono što imamo na nekim karticama. Dok s mojom platom izmirimo režije i ono što je potrebno za troje djece, koji su školarci i svašta im treba, ostajemo čisto na kruhu i mlijeku. Sreća pa imamo moju mamu i oca od supruge, koji nam nešto pomognu novčano ili prehrambeno.”
Milijarde u ‘minusu’
Građani regije sve se više zadužuju, pokazuju podaci finansijskih institucija. Više od stambenih uzimaju se nenamjenski potrošački krediti, koji služe za “pokrivanje” prethodnih kredita, renoviranje, kupovinu auta, ali i druge stvari – od plaćanja putovanja, pa čak do finansiranja liječenja.
Prema podacima Udruženja banaka Srbije iz decembra 2016. godine, svaki građanin ove zemlje bankama i lizing kompanijama je dugovao u prosjeku 986 eura.
Kamatne stope na historijski najnižem nivou do sada su doprinijele rastu broja kredita, kažu u Udruženju banaka. Tako su krediti građana povećani za ukupno 12 posto, a među tim kreditima najzastupljeniji su gotovinski krediti.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem marta ove godine iznosili su 15,7 milijardi eura, što je za 134,6 miliona eura manji iznos kredita nego u martu prošle godine, čime je nastavljeno višegodišnje nominalno razduživanje stanovništva. Međutim, kako navode iz NHB-a, vidljivo je da su gotovinski nenamjenski krediti zapravo jedina grupa kredita čija vrijednost bilježi godišnju stopu rasta od 3,6 posto.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni krediti stanovništvu na kraju prošle godine dostigli su četiri milijarde eura. Nenamjenski krediti na kraju prošle godine premašili su tri milijarde eura, a zadržan je trend njihovog rasta.
Mjesečna rata 400 eura
“Prvo sam digao kredit od 2.500 eura, pa onda od 5.000 eura, da ‘pokrijem’ taj, pa 7.500 eura, kako bih ‘pokrio’ ovaj prethodni – stigao sam tako na ratu od 175 eura mjesečno. Napredovao sam na poslu i odlučio opet podići kredit da kupim auto, što znači i plaćanje kasko osiguranja. Kada se sve to sabralo, mjesečno sam morao davati 400 eura na rate kredita, a onda sam nekoliko mjeseci poslije ostao bez posla”, govori o svojim problemima građanin Sarajeva.
U takvoj situaciji roditelji su mu pomagali da otplati kredit, dok nije prodao automobil.
“Otišao sam i u banku i rekao im da sam ostao bez posla, pa smo napravili neki aranžman za otplatu. Imao sam sreće da se opet zaposlim i nastavio sam otplaćivati kredit, čija je rata u međuvremenu bila 300 eura mjesečno.”
Suada Hećimović iz Gradačca certificirani je savjetnik za prezadužene građane. Ona je, u sklopu udruženja U plusu, u prethodnih godinu dana savjetovala desetke građana. Kaže da joj se oni u većini slučajeva obraćaju zbog nenamjenskih kredita.
‘Spajanje kraja s krajem’
“Većinom su to problemi koji se tiču kredita manjih iznosa, otprilike do 10.000 eura, koje korisnici dižu za renoviranje stambenih objekata, ‘pokrivanje’ drugih kredita, kupovinu automobila, mada ima i dugovanja koja su nastala po potrošačkim karticama, ili se desi da su bili žiranti koji su isplatili kredite za one koji su podigli kredit i sada žele znati koja su njihova prava.”
Neki od njih ostaju bez posla, ili im se smanje primanja, pa žele znati kako da “spoje kraj s krajem”.
“Zadnji slučaj nam je bio takav, klijent je ostao bez posla, imao je stambeni kredit i obratio se finansijskoj instituciji da se u periodu od šest mjeseci, dok ne pokuša pronaći novi posao, obustavi naplata kredita. Kod nas je prije godinu dana, naprimjer, u potpunosti izgorila jedna pijaca, na kojoj je bilo zaposleno 800 ljudi. Mnogi od tih ljudi su imali kredite i nekokliko ih se obratilo za savjet, pa su banke na određeni period odgodile period plaćanja rata kredita.”
Građani u regiji krenuli su putem u kojem se danas nalazi prosječan Amerikanac, koji ima istu platu kao prije deset godina, ali tada je imao jedan kredit, a sada ima tri, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
“Statistički podaci i izvještaji registruju povećanje zaduživanja građana, i to uglavnom potrošačkim kreditima i pozajmicama putem kartičnog plaćanja. Ta dva matoda su nekako ispala najjednostavnija ili najbrža za obezbjeđivanje dodatnih sredstava koja nedostaju građanima i njihovim domaćanstvima.”
Računi se moraju platiti
Objašnjava da se to dešava prije svega što su troškovi na neki način ostali isti, a primanja se smanjila.
“Statistika je pokazala da su u prethodnim mjesecima registrovana smanjenja po osnovu ličnog dohotka od 2,5 posto, tako da je opšte stanje nelikvidnosti, s jedne strane, u privredi izazvalo smanjivanje ličnih dohodaka i kašnjenje. U takvoj situaciji građani moraju da traže rješenje kako da izmire obaveze koje su im dospjele. Po definiciji se uvijek najveći dio komunalnih troškova i obaveza po tom osnovu odlaže sa plaćanjem, jer nekako to bude najlakše, ali na kraju se sve to ipak mora platiti.”
Za Pavlovića trend zaduživanja koji ide paralelno s trendom smanjivanja prosječnog ličnog dohotka treba biti ozbiljno upozorenje za vlast. U takvoj situaciji građani žive samo kako bi otplatili ratu kredita.
Izvor: Al Jazeera