Žiranti, čitanje malih slova je bolje od samoubistva

Nekima su banke dale drugačije ugovore od ugovora dužnika, dok su neki žrtve falsificiranja potpisa sa ranijih ugovora (Arhiva)

Piše: Ibrahim Sofić

Često sam bio žirant i imam tri pravila kada se toga tiče – ako je neko umro, vraćam za njega, ako je bolestan, isto tako, kao i ako je ostao bez posla, ali ako imaš, a nećeš, pa gdje onda ima smisla da ja vraćam tvoj dug?!

Ovo su riječi Mostarca Marka Pandže, jednog od 1.000 žiranata u Bosni i Hercegovini koji su uspjeli sudskim putem izbjeći vraćanje tuđeg kredita.

“Još radim do kraja godine, onda idem u mirovinu. Često sam bio žirant, nisam bježao od toga. Jednom sam čovjeku, koji je umro, vratio čitav kredit, nikome riječ nisam rekao. Ovaj put to nisam mogao uraditi, vidim čovjek diže neke spratove, kupuje skup namještaj, a ja da mu vraćam dug…”, govori Pandža.

Ovaj Mostarac je jedan od mnogih u problemima s vraćanjem tuđih dugova.

Brojni su oni koji su vjerovali onima za koje su garantirali, pa su bili izigrani. Nekima su banke dale drugačije ugovore od ugovora dužnika, dok su treći žrtve nevjerovatnih prevara – falsificiranja potpisa sa ranijih ugovora.

“To je moj slučaj, ne mogu se nikako sjetiti da sam potpisao taj ugovor, upravo zbog cifre. Riječ je o 20.000 [konvertibilnih] maraka [10.000 eura], velika cifra koja se ne može zaboraviti. Neko mi je falsificirao potpis i takav ugovor je odobren”, navodi Pandža i dodaje kako je, tokom sudskog procesa, vratio četvrtinu duga, odnosno oko 2.500 eura.

Ignoriranje dokaza

Udruženje za zaštitu žiranata u Bosni i Hercegovini prikupilo je podatke te uvidom u njih utvrdilo da je u posljednjih godinu dana plaćanja tuđih kredita oslobođeno oko 1.000 žiranata, najviše zahvaljujući informiranosti žiranata na svakom koraku.

Iz Udruženja navode kako između određenih banaka i sudija postoji dogovor i da, ma šta žirant učinio tokom ročišta, presuda će ići u korist banke.

Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata, kazao je kako je bilo slučajeva pred bh. sudovima da je žirant koji je vodio spor s nekom bankom, dostavio nalaze sudskog vještaka grafologa koji su dokazivali da nije njegov potpis, već da je riječ o falsifikatu, no to je sud ignorirao.

“Ko uzme pare, neka ih vraća, to je normalno u svakoj zemlji, a kod nas su sve vrijednosti pobrkane, sve nam je naopako, pa tako i stanje sa žirantima”, ističe Maida Džubur iz navedenog udruženja, zadužena za područje Hercegovine.

Džubur, iz udruženja Hercegovina bez granica, dijelu Udruženja za zaštitu žiranata u Bosni i Hercegovini, ističe da brojni ugovori koji su bili sporni i riješeni na sudu, kao i daleko veći broj onih čiji se platiše ne javljaju, imaju mnogo spornih detalja.

“Svaki ugovor koji je potpisao žirant nije isti kao kod dužnika. Mi svi trčimo da potpišemo da smo žiranti bratu, rođaku, prijatelju, komšiji… a  niko ne čita šta potpisuje. Zatim, sve što je jako značajno, značajni dijelovi ugovora, napisano je malim slovima, koje niko ne čita i tako su ljudi ‘padali'”, objašnjava ova Mostarka.

Dobar IMT faktor

Džubur ističe kako je “neko bankarima otvorio vrata [za spletke i prevare], uz dobar IMT [Ima li Mene Tu?]”, a ponajviše u svemu odlučuje ljudski faktor.

“Naš problem je što imamo dobre zakone koji se ne provode. Jako bitan faktor je onaj ljudski – ako ima neki sudija i advokat koji nisu korumpirani i takvi te zapadnu, slobodan si. Svugdje ‘pinka’ [mito, novac] postoji”, kazala je.

Ističe kako Udruženje za zaštitu žiranata niko ne finansira osim njegovih članova, jer “čim te neko finansira, tu ima prostora za razne igre”.

“Pokazali smo da se sve može kada se ručice slože. Nismo nikada htjeli odustati od svog rada, jer se, ljudi moji, ovdje radi o ljudskim životima. Pa, razlog formiranja samog Udruženja, koje samo članovi finansiraju, jeste to što su se ljudi počeli ubijati zbog tuđih kredita. Jednostavno, dolazilo je do toga da mu ‘legne’ obustava na primanja, kojih nema, i mislili su kako nema drugog izlaza. A ima ga”, govori Džubur.

Iz Udruženja na državnom nivou kazali su  da je navedenih 1.000 žiranata oslobođeno plaćanja tuđih kredita, jer su reagirali na vrijeme, tražili savjete i tako se uspjeli sačuvati.

U Udruženju kažu da je broj građana koji pristaju da budu nekome žiranti sve manji. Jer, mnogi, iz straha od vlastitih i tuđih loših iskustava i problema, ne žele ni razmotriti da ni bliskim prijateljima niti članovima porodice budu žiranti.

Izvor: Al Jazeera