Oglasi

Zemaljski muzej: Pomažu Louvre i Rim, samo ne država

Zemaljski muzej u Sarajevu je kulturno-naučna institucija, a nebriga države Bosne i Hercegovine reflektira stanje u kojem se društvo danas nalazi.
Dio izložbe postavljene u prirodoslovnom odjeljenjuAl Jazeera

Vijest da je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine uspostavio saradnju sa slavnim pariškim Louvreom jedan je od očitih pokazatelja da ova iznimno važna institucija kulture, upkos mnogobrojnim problemima, uspijeva održati živom svoju muzealnu djelatnost. Najavljena saradnja s Louvreom samo je jedna od niza aktivnosti koje muzejski radnici poduzimaju od kada je na mjesto direktora imenovan Mirsad Sijarić, a entuzijazam i volja uposlenika da rad muzeja predstave i široj javnosti za rezultat su imale postavljanje više izložbi koje su svojom maštovitošću i širim kulturnim značajem uspjele privući pažnju javnosti.

Saradnja Zemaljskog muzeja i Louvrea nije jedina kolaboracija bh. muzeja s nekom sličnom, ali mnogo slavnijom institucijom iz svijeta. Muzejska saradnja je nešto čime se uposlenici Zemaljskog muzeja mogu ponositi, kaže zamjenica direktora Zemaljskog muzeja Marica Filipović, ističući kako saradnja stručnjaka iz Sarajeva i onih iz svijeta predstavlja važan dio muzejskih aktivnosti, koji za cilj imaju poboljšavanje radnih sposobnosti uposlenika muzeja.

Dio stavne postavke muzejaAl Jazeera

Rad na izložbi koja slijedi

"Muzej razvija intenzivnu saradnju s poznatim muzejima u svijetu. Imali smo izuzetno dobru saradnju s Metropolitan muzejom, a sada dolazi do ostvarivanje saradnje s muzejom Louvreom iz Pariza. Radi se o tome da će stručnjaci iz Louvra doći u Zemaljski muzej i, u saradnji s našim stručnjacima, razmijeniti iskustva i prenijeti svoja nova saznanja u oblasti muzeologije, u oblasti zaštite predmeta, u oblasti rada na predmetima i u poboljšanju rada sa posjetiocima."

"Posebno se razvija saradnja između odjela za etnologiju i arheologiju s muzejom Louvre. U prošloj godini smo počeli, a u ovoj godini se nastavlja saradnja s Institutom za konzervaciju iz Rima. Njihovi i naši stručnjaci rade na restauraciji izuzetno vrijednih arheoloških eksponata u odjeljenju za arheologiju, jer se radi na pripremama za predhistorijsku izložbu, koja još nije dostupna posjetiocima", kaže Marica Filipović.

Jedan od najvažnijih djelova Zemaljskog muzeja je biblioteka, koja u svom fondu posjeduje više od 300.000 bibliotečkih jedinica i jedna je od najvažnijih muzejskih biblioteka u regiji. Biblioteka posjeduje neke od najvredinjih štampanih knjiga u Bosni i Hercegovini, a bibliotekarka Andrea Dautović kao jednu od najvrednijih navodi knjigu Matije Divkovića, objavljenu davne 1616. godine.

Cijeli fond biblioteke tokom proteklog rata bio je premješten na lokaciju koja nije bila izložena direktnim borbenim dejstvima, a na pitanje u kakvom je fond stanju danas, Dautović kaže da je u relativno dobrom, s obzirom šta je sve biblioteka preživjela za vrijeme stoljetnog postojanja.

Dobro očuvan fond biblioteke

"Usudila bih se reći da je fond u relativno dobrom stanju, s obzirom na starost, dakle na njegove početke - gotovo 130 godina, s obzirom na sve kroz šta je muzej prošao tokom svoje historije, dva svjetska rata, naš rat 1992–95. i na činjenicu da smo mi u teškoj finansijskoj situaciji i da nemamo podršku od onih koji bi trebali pružati podršku. Nemamo ni finansijskih sredstava za neka moderna sredstva koja bi uspjela da sačuvaju naš knjižni fond. Kada se sve to uzme u obzir, fond je u relativno dobrom stanju, iako ima dijelova koji bi zahtijevali kako restauraciju, tako možda i konzervaciju i neke bolje vidove zaštite. Mi u ovom trenutku nemamo maltene nikakvu zaštitu za naše publikacije."

Dio bibliotečkog fonda muzejaAl Jazeera

Takvo stanje čudi i zabrinjava, jer je dobro poznato kako je dio tog fonda i Sarajevska Hagada, jedinstveni rukopis jevrejske kulturne baštine, koji se čuva u posebnim uvjetima i pod posebnom paskom, ali koji je, ipak, dio bibliotečkog fonda za čije čuvanje treba izdvojiti mnogo novih sredstava.

"Sarajevska Hagada je dio fonda biblioteke Zemaljskog muzeja, ona je upisana u invertarnu knjigu biblioteke, kartice se nalaze u našim katalozima. Naravno, ona se fizički ne nalazi u biblioteci, nego u specijalnom sefu. Ona je dostupna, original je dostupan da se pogleda na određene datume, kada je moguće da se vidi besplatno, ali samo uz najavu. Dakle, ako ste grupa ili pojedinac, unaprijed se morate najaviti da se Hagada izloži, jer se ona mora čuvati pod specijalnim uslovima vlage, temperature, svjetlosti."

Posebnost Sarajevske Hagade se ogleda i u tome što je njen rukopis toliko dobro očuvan da su stručnjaci ustvrdili kako na njemu ne treba raditi gotovo nikakve intervencije, pojašnjava Dautović.

Sarajevska Hagada

"To je vrlo vrijedan rukopis iz sredine 14. stoljeća, koji zahtijeva veliku pažnju i poseban način čuvanja. Godine 2000. bila je ovdje jedna grupa UNESCO-vih eksperata, koji su pregledali rukopis i utvrdili da je on u izvrsnom stanju, da mu nije potrebna nikakva restauracija, niti konzervacija, i tom prilikom su urađeni samo neki manji zahvati na povezu. Ali, taj uvez i nije originalan, kada je Hagada kupljena 1894. godine, tada nije imala originalne korice, pa i ne znamo kako su izgledale, a rukopis sam po sebi je jako dobro očuvan."

Pogled na sobu u kojoj se čuva Sarajevska HagadaAl Jazeera

Ipak, sve aktivnosti i vrijedni muzejski artefakti koji se čuvaju u depadansima Zemaljskog muzeja nisu bili dovoljan garant da se država Bosna i Hercegovina počne sistematičnije skrbiti o o ovoj kulturno–naučnoj instituciji u zemlji. Zemaljski muzej jedna je od sedam institucija bh. kulture koje nemaju reguliran pravni status i osigurano kontinuirano finansiranje svojih aktivnosti, što je bio osnovni razlog zatvaranja muzeja za javnost prije nekoliko godina.

Dodatni problem s kojim se sadašnja uprava suočava su i velika dugovanja koja muzej ima prema radnicima. Marica Filipović kaže da institucija radnicima duguje ukupno 29 plata i da u tekućoj godini lične dohotke dobivaju u intervalu od svakih 45 dana, pa će dug na kraju kalendarske godine biti još veći. Još jedan problem predstavlja i odluka Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine da obustavi grantovsko finansiranje muzeja.

Ukinuti grantovi

"To proizvodi izuzetno velike poteškoće u obezbjeđenju finansijske podrške muzeju. Ministarstvo civilnih poslova obezbjeđuje određena sredstva putem projekta. To više nije grant, kako je to bilo u određenom periodu. To je bio grant za redobnu djelatnost, iz kojeg su se mogle isplaćivati plate i plaćati režijski troškovi. Ali, već neko vrijeme sredstva se dodjeljuju samo putem konkursa za projekte. Dakle, mi apliciramo za uređenje u muzeju, za neku vrstu djelatnosti prema onome šta je propisano konkursom, ali ta sredstva se utroše u tu namjenu definiranu konkursom i 20 posto se može iskoristiti za režijske troškove i za plaćanje redovne djelatnosti."

I direktor Zemljaskog muzeja Mirsad Sijarić kaže da se institucija nalazi u izuzetno teškoj i gotovo nerješivoj situaciji, pojašnjavajući kako muzej treba reorganizaciju po dva važna pitanja.

Dio stalne postavke muzejaAl Jazeera

"Prvo pitanje je obezbijediti fizički opstanak zgrada, koje su u katastrofalnom stanju, i to je ogroman finansijski zahvat, a mi pokušavamo sanirati urgentne stvari i tu imamo dosta pomoći, počevši od Američke ambasade u Bosni i Hercegovini i UNESCO-a. Sada smo dobili novi videonadzor, dojavljivač požara, radit će se sanacija nekih dijelova muzeja i to je odlično, međutim, potrebno je cijeli niz drugih stvari."

Ipak, nastavlja Sijarić, mnogo je važnije promijeniti stav prema muzeju i pružiti mu podršku u bavljenju onim zašto je prvenstveno i bio izgrađen kao institucija, a to je čuvanje i proizvodnja znanja.

"Postoji dio koji se odnosi na ovaj nevidljivi dio muzejskog posla, a to su konzervacija, restauracija iskopavanja, istraživanja, naučni rad, stručni rad... Za to ne dobijamo nikakvu podršku i ovdje se suočavamo s gubitkom znanja. Ovdje je prije rata radilo 128 ljudi. Pola od toga je bilo stručni kadar - doktori nauka, magistri nauka, koji su se bavili konkretnim poslovima. Koji jesu egzotični i onda bili, i danas su. Ondašnje društvo je prepoznalo kao potrebno i investiralo se u to. I to su dobre investicije, jer ulažete u ljude koji se bave istraživanjem potpuno nepoznatih stvari. Na kraju rezultat je da taj muzej objavljuje knjige, da pravi izložbe, to vam ulazi u sastav turističke ponude društva, grada, države, regije... Ali, to, prije svega, obogaćuje ljude koji konzumiraju takve vrste informacija", zaključuje Sijarić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.