Oglasi

Zašto mnogi ne poštuju samoizolaciju?

Čest prizor je da se ljudi druže, a državni lider im drži predavanje da moraju ostati u kućama.
Čak je i Italija, prva evropska zemlja koja je uvela stroge i opće mjere i gdje su razmjeri korona virusa prvi bili vidljivi, teško uvela potpuni karantinEPA

Čest je to bio prizor posljednjih dana - ljudi se druže na tržnicama, a državni lider im drži predavanje da moraju ostati u kućama. Zašto mnogi tu uputu nisu shvatili ozbiljno, postavlja pitanje agencija AFP.

Previše ljudi "olako" shvaća samoizolaciju, rekao je nedavno francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Drugdje u Evropi, mnogi Nijemci, često mladi, također ignoriraju službene pozive da ostanu kod kuće. Pojava je to na koju nisu bili imuni ni brojni drugi Evropljani, prenosi Hina.

Čak je i Italija, prva evropska zemlja koja je uvela stroge i opće mjere i gdje su razmjeri korona virusa prvi bili vidljivi, teško uvela potpuni karantin.

Evropske zemlje pogođene pandemijom korona virusa podijelile su se na dvije grupe, na one koje su proglasile karantin radi općeg dobra i one koje to oklijevaju.

Ali mnogi ljudi ne pripadaju ni u jednu od spomenutih grupa, nego se ponašaju onako kako se ponaša većina, rekla je Angela Sutan, profesorica bihevioralne ekonomije na Burgundskoj poslovnoj školi.

'Rastezljiva grupa'

Oni koji su prošli vikend uživali u sunčanim parkovima spadaju u tu "rastezljivu" grupu.

"Problem je što su ti ljudi ujedno najvažniji i najopasniji”, rekla je Sutan. "Ako primijete da drugi ne sarađuju, ni oni više neće sarađivati".

Ti zaključci temelje se na istraživanjima bihevioralne ekonomije. Ta disciplina, koja istražuje spoj ekonomije i psihologije, pokušava objasniti iracionalno ponašanje iz ekonomskog ugla.

Austrijanac Ernst Fehr poznati je stručnjak u tom području. Početkom 2000-ih proveo je istraživanje koje je pokazalo kako se ljudi dijele po ponašanju.

Po njemu, četvrtina ispitanika pridonosi općem interesu bez obzira na sve, četvrtina misli samo na sebe, a preostali, cijela polovina, uvjetno pridonosi općem interesu, to jest čekaju da vide kako će se ponašati drugi.

U tom kontekstu, društvene mreže "imaju tendenciju prenositi previše loših primjera, što ostavlja dojam da postoje samo prekršitelji", rekla je Angela Sutan. "Tako se stvara začarani krug".

Ali one mogu biti i korisne jer omogućuju da se izrazi nezadovoljstvo koje osjeća velik broj ljudi, što će potaknuti najsebičnije da preispitaju svoje ponašanje.

"Oni osjećaju da profitiraju izlazeći u park jer su učinili nešto hrabro", objasnila je. "Ali ako naiđu na neodobravanje na društvenim mrežama, mogli bi ponovno razmisliti o tome".

Najbolja taktika

Što je, dakle, najbolja taktika vlastima da uvjere ljude da poštuju samoizolaciju?

Mnoge zemlje odlučile su se kažnjavati ih: svato koga policija zatekne vani kada ondje ne bi smjeli biti dobije novčanu kaznu. Je li to najbolja strategija ili je pametnije pouzdati se u odgovornost građana?

Potrebno je i jedno i drugo, kazalo je nekoliko ekonomista, koji također smatraju da je pozitivno to što se, na primjer, od Francuza traži da ispune izjavu kojom opravdavaju vanredne izlaske garantirajući za to svojom čašću.

"Kada stavite svoj potpis na papir, pojavljuje se mentalni refleks što znači da ljudi, ako su već bili skloni poštivanju pravila, žele poštivati i novu obavezu", rekao je neuroekonomist i profesor na Univerzitetu Sciences-Po, Thierry Aimar.

"Taj potpis stvorit će mentalne mehanizme koji će rezultirati poštivanjem obveze kako bi se izbjegao jedan oblik kognitivnog nesklada", rekao je.

Treba poštivati mjere

Kognitivna disonanca mentalno je stanje u kojem osoba istovremeno doživljava više iskustava koja se ne podudaraju.

"Kod većine ljudi koji su već poštivali društvene norme, mozak će osnažiti samodisciplinu".

Taj učinak može dugoročno oslabiti, ovisno o tome kako se ponašaju svi ostali.

"Ako se razviju oportunistička ponašanja, stajalište ljudi koji prirodno poštuju naredbe može evoluirati u pogrešnom smjeru", zaključio je Aimar.

Budući da su neke evropske zemlje već u karantinu, a bit će i druge na drugim kontinentima, poštivanje takvih restriktivnih mjera ostaje jedan od najefikasnijih načina da se uspori brzo širenje virusa, opominje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.