Zašto je Trump uzeo na nišan Švedsku?

Izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da će nakon Pariza, Nice i Berlina, Švedska skupo platiti svoju velikodušnost prema azilantima – zaprepastile su Šveđane.

Christian Christensen, američki profesor novinarstva na Univerzitetu u Stockholmu, rekao je za EUobserver da Trumpovu izjavu treba shvatiti ozbiljno jer je to već drugi put da je njegova administracija izmislila teroristički napad kako bi okaljala imigrante i opravdala ograničavanje imigracije, prenosi Hina.

Christiansen ističe da nije slučajno da je meta kritika upravo Švedska.

“Za mnoge republikance, Švedska je omiljeni simbol svega onoga što u Evropi po njihovu mišljenju nije dobro: otvorenosti prema izbjeglicama, feminizma, ekološke svijesti ili otpora Vijetnamskom ratu 1970.”, istakao je on.

“Pogledajte što se događa u Njemačkoj, pogledajte što se dogodilo sinoć u Švedskoj. Švedska, ko bi pomislio? Švedska. Primili su puno izbjeglica i sada imaju probleme kakve nisu mogli ni zamisliti”, rekao je Trump u subotu na Floridi.

U Švedskoj bilo napada, ali ne od izbjegličkog vala

U Švedskoj se u petak navečer nije zapravo dogodilo ništa ozbiljno, pa je Trump precizirao da je govorio o reportaži objavljenoj na Fox Newsu po kojoj ta zemlja gori. Ali dvojica intervjuiranih švedskih policajaca tvrde da su njihove izjave u toj reportaži izvučene iz konteksta.

Uz to, Trump je u ponedjeljak objavio novi tweet optuživši, ne identificirajući ih, neke medije da umanjuju ozbiljnost situacije: “Mediji SMEĆA žele da vjerujemo da masovna imigracija u Švedskoj dobro funkcionira. NE!”

U Švedskoj je bilo napada, ali ne od izbjegličkog vala 2014.-2015. godine, kada je Švedska primila 244.000 tražitelja azila (34 posto Sirijaca i 10 posto Iračana), najviše po stanovniku u Evropi. Prošle godine primila je samo 30.000 ljudi.

Jedanaestog decembra 2010., Šveđanin iračkog porijekla, Tajmur Abdel Vahab raznio se na ulici u Stockholmu, pri čemu je dvoje ljudi bilo lakše ranjeno.

Bijela kuća je nedavno stavila na listu 78 napada o kojima su mediji navodno premalo govorili i napad molotovljevim koktelom u oktobru na šiitski centar u Malmou. U tom je slučaju uhapšen jedan Sirijac, a povrijeđenih nije bilo.

S obzirom na postupno vraćanje desetaka boraca od ukupno 300 koliko ih se pridružilo borcima u Siriji i Iraku, teroristička prijetnja smatra se visokom.

Švedska je 2015. zabilježila dosad najviši broj kaznenih djela po stanovniku, po podacima Švedskog vijeća za prevenciju delikvencije (BRA). Međutim, ta brojka tek je neznatno veća nego 2009. godine.

Iako su se kaznena djela povećala za četiri posto između 2014. i 2015., napadi na ljude smanjili su se za 0,4 posto, dok su se napadi na imovinu povećali za sedam posto. Silovanja su se smanjila za 11 posto.

Statistike za 2016. bit će objavljene krajem marta. Preliminarni podaci ukazuju na povećanje napada na ljude za sedam posto, povećanje silovanja za 13 posto i smanjenje napada na imovinu za pet posto. Kriminolozi napominju da se varijacije mogu objasniti promjenama u statističkoj metodi ili kvalifikaciji kaznenog djela.

Švedska je i dalje zemlja s najmanje kriminala u svijetu sa stopom ubistava od 1,1 na 100.000 stanovnika 2015. što je 4,5 puta manje nego u SAD-u.

Tražitelji azila žrtve kriminala

U Malmou je prošle godine u okršajima bandi ubijeno 12 ljudi, a 2013. u imigrantskom predgrađu Stockholma Husbyju spaljeno je stotinjak automobila i povrijeđena su sedmorica policajaca u neredima koji su trajali pet dana i zahvatili i druge gradove u zemlji, podsjeća Reuters.

“Ne postoje područja u koja policija ne zalazi”, istakla je glasnogovornica policije Johanna Blomqvist.

Švedska policija ne radi statistike po etničkim grupama, ali Švedsko vijeće za prevenciju delikvencije provelo je dva istraživanja 1996. i 2005. koje su pokazala da su imigranti u prosjeku dva puta zastupljeniji u statistikama o delikvenciji od ljudi čiji su roditelji rođeni u Švedskoj. Ta su istraživanja pokazala također da je kod ljudi sličnog socijalnog statusa rizik delikvencije gotovo jednak.

Tražitelji azila također su žrtve kriminala. Prošle godine u 92 prihvatilišta namjerno je podmetnut požar. U oktobru 2015. je jedan mladi neonacist ubio mačem troje ljudi u jednoj srednjoj školi na jugozapadu zemlje koju pohađaju imigranti.

protivimigrantske stranke Švedski demokrati, koja traži povećanje broja policajaca i strožije kazne za kriminalce, jako je porasla i sada se bori za drugo mjesto u anketama.

Segregacija, loše škole i nezaposlenost pogađaju mnoge mlade, često one imigrantskog porijekla.

“Švedska, kao i mnoge druge zemlje, pruža puno prilika, ali je suočena i s mnogim izazovima”, komentirao je za Reuters premijer Stefan Lofven.

Izvor: Agencije