Zakon o amnestiji uskoro u Skupštini Srbije

Poslanici u Skupštini Srbije do kraja godine raspravljat će o novom zakonu o amnestiji.

Vlada ove države je nedavno usvojila taj zakon, koji će riješiti problem punih zatvora.

Na slobodi će se naći blizu 3.600 zatvorenika, a sociolozi i kriminolozi pozdravljaju ovakvu odluku nove Vlade.

Kroz kapiju Centralnog zatvora u Beogradu već do kraja godine proći će nekoliko stotina ponovno slobodnih ljudi.

Ministar pravde Nikola Selaković, koji predlaže takav zakon, kaže da je država na to primorana, jer su zatvori prenaseljeni.

„Čitav sistem zatvora i zavoda u republici Srbiji, koji ima kapacitet nešto preko 7.000 zatvorenika, u ovom trenutku opterećen je sa više od 11.000 osuđenih i pritvorenih lica“, navodi prvi čovjek Ministarstva pravde i državne uprave.

Od 11.000, amnestirano će biti njih blizu 3.600, navodi novinar Al Jazeere iz Beograda Đorđe Kostić, te dodaje kako u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija kažu da to ne znači kako će se svi odmah i naći na slobodi.

„Cilj ovog zakona je rasterećenje kapaciteta zatvora. Zakon ne podrazumeva amnestiju teških krivičnih dela, već zatvorskih kazni do šest meseci“, ističe Kostić.

Prvi poeni

Kriminolozi ocjenjuju da svaka nova vlada, bilo gdje na svetu, često poseže za pomilovanjima ili amnestiji kao prvim političkim poenima.

Zlatko Nikolić, sociolog i kriminolog, napisao je nekoliko studija o zatvorima u kojima je i radio i kaže da je ovo treća amnestija koju on pamti, te pozdravlja takav način oslobađanja osuđenika.

„Statistike nisu beležile povećanje kriminaliteta ili dezorganizaciju spoljne sredine nakon izlaska tih i takvih osuđenika. Svi oni dobro pamte i dobro paze, ako sam se sada izvukao neće mi drugi put praštati, pa se zato paze. Dakle, više se čak postiže sa aspekta svrhe kažnjavanja, nego kada ovakvih akata ne bi bilo“, izjavio je Nikolić.

Kriminolozi smatraju da su ekonomski razlozi ključni za donošenje ovakvog zakona. S druge strane, predstavnici OSCE-a u Srbiji kažu da sama amnestija nije dovoljna da bi se zatvori u Srbiji rasteretili.

Četiri mjere

Uporedo sa amnestijom, kažu, potrebno je provoditi još najmanje četiri mjere, a to je povećati broj alternativnih, a ne zatvorskih kazni, ojačati službe koja su nadležne za izvršenje alternativnih sankcija, drugačije definirati uslovni i privremeni otpust, te izgraditi nove smještajne kapacitete.

„I sa smanjenjem koje je predviđeno na 3.600, mada će se to postepeno dešavati, taj broj nikada neće doći na cifru koja je predviđena i koja predstavlja standard, a da ne govorimo o tome da će se u narednih šest meseci novi ljudi primiti u zatvore“, kazala je Nataša Novaković, savjetnica za reformu zatvora u Srbiji pri OSCE-u.

„Rešenje je u konstantnoj primeni nekoliko mera odjednom.“

Prema evropskim standardima, svaki zatvorenik trebao bi raspolagati sa četiri kvadratna metra smještajnog prostora.

Za Srbiju to znači da bi maksimalan broj zatvorenika trebao biti blizu 7.000.

Izvor: Al Jazeera