Za pet godina nestalo 35.000 zanata

Od pojave ekonomske krize 2008. godine, u Hrvatskoj je bilo otvoreno 105.000 zanatskih radnji, a danas ih radi 84.000.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je, prema podacima Obrtničke komore, nestalo 35.000 zanata. Hiljade ljudi zbog krize izgubile su posao, a vlasnici zanatskih radnji nisu imali pravo ni na naknadu sa Zavoda za nezaposlene, poput svojih radnika.

U hrvatskoj Vladi pripremaju izmjene zakona, kojima bi to promijenili.

Tomislav Cerovečki četvrta je generacija posljednje radnje u Zagrebu koja proizvodi kišobrane.

Hiljade ljudi zbog krize izgubile su posao, a vlasnici zanatskih radnji nisu imali pravo ni na naknadu sa Zavoda za nezaposlene, poput svojih radnika.

Kriza i jeftina konkurencija dugo kucaju na njihova vrata. No, on i njegova porodica odolijevaju još duže - tačno 101 godinu, koliko radnja i postoji, kaže reporterka Al Jazeere Ivana Brkić.

Neravnopravan odnos

„Doista je teško baviti se proizvodnjom kišobrana, općenito obrtništvom, konkurencija je velika. Srednji sloj, koji su bili naši kupci, polako nestaje, tako da je velika borba", objasnio je svoj problem kišobranar Cerovečki.

Tu su borbu, od pojave ekonomske krize 2008, mnogi izgubili.

U Hrvatskoj je tada bilo otvoreno 105.000 zanatskih radnji. Danas ih radi 84.000. U međuvremeno su otvorene i nove radnje, tako da u Obrtničkoj komori procjenjuju da je ukupno 35.000 zanatskih radnji zatvoreno.

Težak položaj hrvatskih zanata otežava činjenica da u slučaju zatvaranja radnji nemaju pravo ni na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje.

„Doista je teško baviti se proizvodnjom kišobrana, općenito obrtništvom, konkurencija je velika. Srednji sloj, koji su bili naši kupci, polako nestaje, tako da je velika borba", objasnio je svoj problem kišobranar Cerovečki.

„Do sada obrtnici nisu imali mogućnost da budu u ravnopravnom odnosu kao i radnici", kaže Dragutin Ranogajec, predsjednik hrvatske Obrtničke komore.

Izmjenama zakona, koje priprema Vlada, to će im se omogućiti. Pravo na naknadu ostvarit će ako najmanje devet mjeseci budu uplaćivali doprinos za zapošljavanje.

Podrška Vlade

„Nadamo se da će time omogućiti da se lakše otvaraju obrti i da obrtnici lakše preživljavaju ova turbulentna vremena", kaže ministar rada Mirando Mrsić.

U takva vremena dobro im dođe i finansijska podrška Vlade. Kroz Poduzetnički impuls, program poticanja preduzetništva i zanata, u ovoj je godini Vlada za njih izdvojila subvencije od 97 miliona eura, dvostruko više nego u prošloj godini.

Kišobranar Cerovečki i njegova porodica prate sve programe Vlade i Obrtničke komore i s velikim upitnikom iščekuju budućnost.

Izmjenama zakona, koje priprema Vlada, to će im se omogućiti. Pravo na naknadu ostvarit će ako najmanje devet mjeseci budu uplaćivali doprinos za zapošljavanje.

„Ne možete predviđati što će se dogoditi u budućnosti, trudimo se da radimo kvalitetno i nadam se da ćemo ovdje dočekati penziju", kaže Tomislav Cerovečki.

No, velika mu je nepoznanica i hoće li njegova djeca nastaviti dugogodišnji porodični posao, proizvodnju kišobrana, kakvi se još rijetko viđaju.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.