Oglasi

Vučić u Vrginmostu: Nisam spominjao 'Veliku Srbiju'

Nakon posjete srpskim povratnicima u Vrginmostu predsjednik Srbije komentarisao je svoj govor u Glini 1995. godine.

Šarić: Građani srpske nacionalnosti iznose probleme Vučiću

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na kraju posjeta Vrginmostu, selu u kojem uglavnom žive srpski povratnici, da se "neka vrsta histerije" zbog njegovog dolaska u Hrvatsku ne smiruje.

Kad je upitan za govor u Glini, koji je držao kao mladi radikal 1995, u vrijeme dok je to mjesto bilo pod kontrolom srpskih snaga, odgovorio je kako je "čuo bezbroj istih pitanja" prvog dana posjeta.

"Meni je zanimljivo da je mera vaše podrške i poštovanja proporcionalna poniznosti koju očekujete od nekoga ko bi došao među vas. Takvu vrstu poniznosti, straha ili potrebe da se dodvoravam nikad od mene nećete videti. Ne želim na uvrede i klevete odgovarati uvredama i klevetama. I danas sam slušao neistine o sebi. Nemam problem na to odgovoriti, a još manje dozvoljavam da neko može vređati bilo koga iz Srbije", rekao je Vučić.

"Imamo različite poglede na ono što se događalo pre 23 i 27 godina, ali to ne znači da ne trebamo razgovarati o budućnosti. Takvu vrstu hajke, kakvu sam ja doživeo ovde, nikad neki hrvatski političar neće doživeti u Srbiji. Meni su sinoć po povratku u hotel saradnici pokazali kako su o meni govorili u vestima, kao da sam bahati četnik", dodao je Vučić i naveo kako su kuće njegove obitelji bile spaljene, te da je bila riječ o Hrvatima.

"Nisam tražio bilo čije izvinjenje, došao sam razgovarati o budućnosti. Ta mera poniznosti koju očekujete od nekoga iz Srbije da može biti dovoljno dobar da uopšte razgovara sa nekim iz Hrvatske je pogrešan put i neće dovesti ni do kakvih rezultata", odgovorio je Vučić.

Novinare je optužio da samo žele "nešto što mogu iskoristiti za lično ponižavanje predsednika Srbije ili nekog iz Srbije".

"Meni je teže palo što je na udaru kritika Kolinda Grabar-Kitarović nego što su mene vređali", kazao je Vučić.

Ipak govorio o 'Velikoj Srbiji'

Nije mu se potom svidjelo ponovljeno pitanje o Glini, te je novinarima poručio kako su "izmislili" da je u govoru spomenuo "Veliku Srbiju". Tvrdi da to nikad nije rekao.

"Srbi ne trebaju reagovati na prozivke da su četnici nego da nastave da žive kao dobri domaćini. Srbi su uvek dobri domaćini, baš kao što je bila i predsednica Hrvatske", rekao je Vučić.

Hrvatski su mediji nakon Vučićevog demantija objavili sporni govor iz 1995. u kojem jest spominjao "Veliku Srbiju".

Među ostalim, prenosi Jutarnji list, mladi Vučić tada je spominjao da ustaška noga više nikad neće kročiti na srpski teritorij na Baniji i Kordunu, ali veći dio govora posvetio je kritiziranju Slobodana Miloševića i njegovog odnosa prema Republici Srpskoj Krajini.

Vučić je na kraju govora okupljenoj masi u Glini rekao:

"Nikada Srpska Krajina, nikada Glina neće biti hrvatska. Nikada Banija neće nazad u Hrvatsku. Ukoliko srpski radikali pobede i poraze Slobodana Miloševića, vi znate da ćete živeti u velikoj Srbiji, jedinstvenoj srpskoj državi i tu odstupanja biti neće."

Donirao računare učenicima

Prethodno je, tokom razgovora s mještanima Vrginmosta, rekao da Srbi i Hrvati imaju gotovo iste probleme, koje je zato lakše rješavati zajedno, te dodao kako je kod hrvatskog čelništva prepoznao iskrenu volju za suradnjom. 

Posjetio je obitelj Lapčević, koja je izabrana jer je riječ o povratnicima s troje djece, potom obišao osnovnu školu u Vrginmostu, kojoj je donirao deset računala za opremanje informatičke učionice, a zatim pogledao učionicu srpskog jezika i kulture. 

"Lepa škola, ali važno je da bude više dece. To je očigledno velik problem i u Hrvatskoj i u Srbiji", rekao je Vučić.

Prema riječima ravnateljice škole Barbare Ljubišić, u školskim su klupama 94 učenika, od kojih je 42 posto pravoslavne vjere. "Učenici imaju zajedničku nastavu, no postoje izborni predmeti pravoslavnog vjeronauka, kao i srpskog jezika i kulture", kazala je Ljubišić.

Dodala je i kako je zamjetan pad broja učenika jer je 2002., u vrijeme kad je ona počela ondje raditi, u njoj bilo 230 učenika. 

"Kompletne obitelji iseljavaju iz mjesta i odlaze za boljim životnim uvjetima. Ovdje su životne prilike vrlo loše, tako da se to vidi i na broju naših učenika", rekla je ravnateljica. 

Za bolje odnose Hrvata i Srba

Predsjednik Srbije nakon škole se uputio u društveni dom u Vrginmostu, gdje je govorio pred dvjestotinjak pripadnika srpske zajednice i tamošnjih vlasti.

Vučić im je zahvalio što su ostali u tom kraju usprkos teškim životnim uvjetima, dodavši kako je na putu prema Vrginmostu svjedočio tragovima ratnog razaranja i malom broju ljudi koji ondje žive.

"Došao sam u Hrvatsku zato da bi se napravili bolji odnosi između Hrvata i Srba, ne odnose u kojima neko nekog ponižava i pobeđuje nego odnose saradnje, one u kojima bi Srbi u Hrvatskoj mogli biti mirniji i sigurniji u svoju budućnost", poručio je Vučić.

Vrginmost je zbog Vučićevog dolaska pod pravom opsadom novinarskih ekipa i policijeAl Jazeera

Dodao je da zato ne razumije one koji napadaju hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i ponovio da, "uprkos različitim pogledima na prošlost, ne postoje nikakve velike razlike u interesima Srba i Hrvata oko budućnosti".

"Moramo ubrzano razgovarati o povezivanju, o izgradnji železnica i saobraćajnica i o tome kako da u svakom selu i gradu vidimo kako Srbija može pomoći, a kako Hrvatska. Mislim da je to najbolja poruka za vas. Ne ustručavajte se tražiti pomoć i od Hrvatske i od Srbije. Mi ćemo pomoći koliko god možemo jer želimo da svako ko je Hrvat u Srbiji sa ponosom nosi hrvatsko ime, da se nikoga ne plaši i da može reći da je Hrvat", rekao je Vučić.

"Isto tako hoću da svi vi ovde koji ste Srbi sa ponosom nosite svoje srpsko ime i prezime, da se nikoga ne stidite i nikoga ne bojite", naglasio je.

Lokalno je stanovništvo upoznalo srbijanskog predsjednika s problemima s kojima se nose: neisplaćene mirovine, teškoće sa stanarskim pravom i općenito uvjeti života.

Vrginmost, mjesto pored Petrove gore, koje je nakon završetka Domovinskog rata preimenovano u Gvozd, vratilo je svoje ime 2012., dok je ime općine ostalo.

Prema popisu stanovništva iz 2011., u općini Gvozd u 19 naselja živi 2.970 stanovnika, od kojih Srbi čine 66,53 posto. Gotovo trećina stanovništva starija je od 65 godina.

Popodne će Vučić nazočiti Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća u koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu, na kojoj će biti i Grabar-Kitarović.

Tekst za Politico: Srbija platila visoku cijenu nacionalizma

Prije polaska u povratničke sredine u kojima živi srpska manjina Vučić je na portalu Politico objavio tekst pod naslovom "Zapadni Balkan mora razbiti trgovinske barijere".

Pozivajući na snažniju ekonomsku suradnju, smatra da će to pomoći balkanskim državama u približavanju Europskoj uniji. No, Vučić se osvrnuo i na svoje političke zablude iz mladosti te osudio "ekstremni nacionalizam", podsjetivši da su "balkanski ratovi iza sebe ostavili 100.000 mrtvih, a milione oterali iz njihovih domova". 

"Politički lideri sa suprotstavljenih strana nisu verovali jedni drugima niti su imali viziju za budućnost. Kao mladi čovek u to vreme nisam video što se može dobiti saradnjom nasuprot podelama. Sada znam da je moja zemlja platila visoku cenu za ekstremni nacionalizam", piše Vučić u nečemu što, prema pisanju hrvatskog portala Index, zvuči kao pokajanje.

Prema njegovu mišljenju, "ekonomska integracija će slomiti regionalne granice koje dele [balkanske države] od zajedničkog napretka, te će učiniti državne granice manje značajnima". Podsjeća i da je "Zapadni Balkan osetio iz prve ruke destruktivne efekte nacionalizma". Smatra da će veća ekonomska povezanost približiti kulture i "učiniti celi region stabilnijim", ali i zaustaviti iseljavanje.

Prvog dana posjeta Vučić je razgovarao s hrvatskom predsjednicom, potom sa čelnim ljudima Vlade i Sabora Andrejem Plenkovićem i Gordanom Jandrokovićem, potom sudjelovao na hrvatsko-srbijanskom gospodarskom forumu, te se u večernjim satima sastao sa zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem.

"Optimista sam kad je u pitanju ekonomija, ali sam uveren da će naši odnosi u budućnosti biti sve bolji, jer to je u interesu obe zemlje i oba naroda", rekao je Vučić, sumirajući razgovore tokom prvog dana posjeta Hrvatskoj.

Problem granice

Najviše problema očekuje u rješavanju pitanja granica, jer su tu, kako je rekao, "stavovi potpuno suprotni". 

"Mislim da će nas u budućnosti ipak sve više stvari spajati, a sve manje razdvajati", konstatirao je Vučić.

Priznao je i kako sa svojim sugovornicima "o mnogim temama nije mogao da se saglasi i to nije nikakva novost".

Najavio je i da će za nekoliko dana primiti izaslanstvo udruga nestalih osoba iz Hrvatske, te potvrdio da je hrvatskoj predsjednici predao dokumentaciju za tri nestale osobe.

Upitan je li premijer Plenković pokrenuo pitanje ratne odštete, Vučić je odgovorio potvrdno, ali i rekao da će "Srbija imati svoje zahteve, te da će time biti otvorena Pandorina kutija, a da nam sve to sigurno sada ne treba".

Agencije o poboljšanju odnosa

Strane i regionalne novinske agencije popratile su posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj kao korak prema poboljšanju desetljećima napetih odnosa. 

Hrvatska i Srbija obećale su pojačati napore na rješavanju pitanja manjina, graničnih pitanja i potrage za nestalim osobama tijekom Domovinskog rata "u nastojanju da poboljšaju odnose koji su narušeni desetljećima nakon raspada Jugoslavije", piše Reuters.

Agencija objašnjava da su Srbija i Hrvatska, dvije najveće republike proizašle iz Jugoslavije, koja se raspala 1991. godine, pokušavale poboljšati veze nakon rata 1991–1995, "ali teškoće su ostale".

Beograd i Zagreb nedavno su se sukobili u pitanju stradanja Srba tijekom Drugog svjetskog rata, pitanju migranata i teretnog prijevoza, piše njemačka agencija dpa i donosi šturi pregled zbivanja od raspada Jugoslavije i Domovinskog rata.

Agencija izvještava i da je premijer Plenković uoči posjeta izdvojio pitanje ratne odštete. Objašnjava da se retorika između dviju zemalja svake godine rutinski zaoštrava u kolovozu, kad se obilježava godišnjica vojno-redarstvene akcije "Oluja", kojom je Hrvatska oslobodila svoja okupirana područja.  

Različite brojke učesnika protesta

Agencije su izvijestile i o prosvjedima kojima je dočekan Vučić, pri čemu AFP izvještava o 400 prosvjednika, a Reuters o njih 1.000.

AFP prenosi Vučićev citat da mu "niko u porodici nije bio četnik". 

Reuters prenosi Vučićeve riječi da će u idućih 100 dana učiniti sve moguće da se poboljšaju međusobni odnosi i njegov citat da dvije zemlje na prošlost gledaju različito.

I AFP i dpa izvještavaju da Srbija nastoji napredovati u pregovorima prema članstvu u EU-u, u čemu joj Hrvatska može pomoći, ali i kočiti je, jer dvije zemlje imaju neriješeno granično pitanje. 

Prenose da su predsjednici dviju zemalja zadali sebi dvogodišnji rok za dogovor o granici na Dunavu, a ako u tome ne uspiju, ići će na međunarodni sud ili arbitražu.

Agencija Beta piše kako je dvoje čelnika zaključilo da se međusobni odnosi ne mogu nazvati prijateljskim, no da dvije zemlje moraju razgovarati o budućnosti i otvorenim pitanjima.

Ta agencija daje velik prostor prosvjedima koji su popratili Vučićev dolazak i spominje da su okupljeni na jednom od skupova nosili crnu zastavu s natpisima "HOS" i "Za dom spremni".

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.