Oglasi

Više studenata na online predavanjima, nego prije u učionicama

Ova nesretna situacija izvukla je kreativnu notu kod studenata kada su u pitanju obaveze na fakultetu, priznaju mladi.
Budući akademski građani ali i profesori morali su amfiteatre i učionice zamijeniti kućnom varijantom, ali i aplikacijama koje prije nisu koristili EPA - Ilustracija

Budući akademski građani ali i profesori, zbog novonastale situacije oko korona virusa, morali su svoje amfiteatre i učionice zamijeniti kućnom varijantom, ali i aplikacijama koje prije nisu koristili u ovakvom vidu učenja, ili su ih barem manje koristili.

Pitali smo profesore kako je predavati u ovakvim okolnostima, ali i studente da li im ovaj vid predavanja predstavlja opterećenje.

„Onlajn nastava se čini koliko-toliko zanimljivom, mada zna biti i ponekad naporno. Sedmično iz skoro svakog predmeta moramo raditi 1-2 zadatka i slati profesorima, pa nam se ponekad stvara pritisak, pogotovo kada se susrećemo sa nečim što čujemo prvi put i pročitamo samo preko prezentacije, bez interakcije sa profesorom ili slično.

Razumijem da je to sada jedini način, a i profesori nas moraju nekako ocijeniti, tako da, šta je - tu je. Trenutno kod sebe nemam knjiga, jer sam iz Drvara, a nisam stigao da ih kupim dok sam bio u Banjoj Luci. Najčešće mi kolege šalju i slikaju potrebnu literaturu iz knjiga, plus i profesori šalju sve u vidu prezentacije ili video zapisa“, kazao je Milanče Radić, student Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci.

Dodaje da je živio u domu „Nikola Tesla“ koji je trenutno opremljen i služi kao karantinski smještaj.

„Što se tiče doma i stvari, kada nam je javljeno da se prekida sva nastava i predavanja na fakultetu, odmah drugi dan sam otišao kući i ponio osnovne stvari koje mi trebaju, niko nije od nas znao da će do ovoga svega doći, pa je stvari i ostalo u sobi. Ostale stvari je pokupio ujak kada nam je javljeno da možemo doći po njih. Najbitnije da se iz svega izvučemo živi i zdravi, jer to nema cijenu”, kazao je Radić.

'Integralni dio obrazovanja'

Tatjana Tapavički Duronjić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, kazala je da su odluke i mjere za provođenje nastave donesene blagovremeno i u potpunosti adekvatne potrebama savremenog obrazovanja u svjetskoj akademskoj zajednici.

Studenti koji prije nisu bili aktivni, nisu ni sad

Profesorica Zarfa Hrnjić-Kuduzović nije primijetila posebno veću aktivnost kod studenata koji prije nisu bili aktivni ni u ovim onlajn učionicama i ne smatra da je ovo neka posebna “revolucija”.

“Online alate doživljavam kao platformu za razmjenu sadržaja. One jesu korisne, ali su samo pomagalo. Njihove različite vizuelne i interaktivne opcije mogu povećati zanimljivost i razumljivost gradiva, ali same po sebi ne znače mnogo bez kompetentnog nastavnika, odnosno kvalitetnog sadržaja i metodologije”, ističe Hrnjić-Kuduzović.

Ilija Musa, profesor i pročelnik studija novinarstva i voditelj Medijskog centra Sveučilišta u Mostaru je rekao da za njih onlajn nastava nije nikakva novost.

“Održavanje nastave uz sustav SUMARUM koji je razvijen uz potporu Carneta i HT Eroneta na  Sveučilištu u Mostaru odvija se i korištenjem  GSuite alata za edukacijske ustanove, a posebno se rado koriste Classroom, Hangout Meets, kao i drugi alati za snimanje zvučnih i video nastavnih materijala. Upravo mogućnost korištenja navedenih platformi i alata nastavu čini zanimljivijom studentima, a nastavnicima je izazov zbog čega ga i mi rado koristimo, pa smo se brzo na njih navikli te pokušavamo nastavu na daljinu učiniti još zanimljivijom i materijale studentima prihvatljivijim”, objasnio je Musa.

„Lično sam se spremala da radim na Zoom programu virtuelnih učionica, ali i Google učionica je veoma dobra. Ona nudi mnogo mogućnosti za sistematski rad na više nivoa nastave – vježbi, predavanja, seminara, videonastave, četa. To je jedan kompleksan spektar multimedija, jasno definisan i vrlo funkcionalan“, kazala je Tapavički Duronjić.

Navodi da su njeni studenti odlično odreagovali na “novi izazov” i da sad imaju mnogo više da čitaju različite materijale, koji predstavljaju podršku osnovnoj literaturi.

„Od njih se očekuje da se pripreme za nastavu, da nakon nastave urade zadatak, odgovore na neko pitanje, odaberu egzemplar u skladu sa predavanjima, analiziraju ga i slično. S druge strane, profesori i asistenti, ukoliko odgovorno pristupaju svom radu i vole svoju profesiju, mogu na različite načine da pripreme nastavu, da kontinuirano održavaju kontakt sa svojim studentima, da postanu dostupniji studentima za javnu i otvorenu komunikaciju, koja je prema svojoj prirodi, mnogo zahtevnija, od one u učionici, jer 'verba volant, scripta manent'. Sigurna sam da će onlajn nastava za koju smo i ranije imali zakonske osnove, sada postati integralni deo akademskog obrazovanja, bez obzira na mogućnost vraćanja na klasičan sistem obrazovanja”, dodaje Duronjić.

Nedorečen format ispita

Student sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Omar Memišević, kazao je kako je ova nesretna situacija izvukla jednu kreativnu notu kod studenata kada su u pitanju obaveze na fakultetu.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“U mogućnosti smo da dobijemo više online materijala u formi video-klipova, podcasta ili handouta koje prije nismo mogli tako lako da dobijemo, ili jednostavno nismo imali potrebe za tim zbog drugačijeg formata nastave. Jedina stvar koja je još uvijek ostala nedorečena jeste sam format ispita, ali s obzirom na činjenicu da FPN pripada društvenoj grupi nauka, mišljenja sam da za iste neće biti većih problema, jer je puno lakše organizovati online ispite, ili open book ispite”, kazao je Memišević.

Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu već prije se susretala sa ovim aplikacijama (online alatima), jer je kako kaže predavala studentima van bh. granica, a imala je  i projekte sa kolegama iz inostranstva gdje su ove platforme široko korištene.

„Ono što treba naglasiti je da su i nastavnici i studenti u online nastavu investirali svoje resurse, opremu koju su već posjedovali, jer nas je ova situacija zadesila iznenada. Jasno je da svi nemaju iste tehničke mogućnosti (dobre laptope, dobru konekciju itd.) i u tom smislu se jeste dogodio određeni digitalni jaz, između onih koji imaju opremu i onih koji je nemaju. To je, mislim, veći problem od digitalnih kompetencija, jer ih, barem u visokom obrazovanju, ima i većina nastavnika i studenata“, rekla je Turčilo.

Uz dobru organizaciju više slobodnog vremena

Studentkinja na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Nejra Borovačkić, kazala je da ova situacija ima i pozitivnu stranu, a to je da uz udobnost iz svoje kuće i dobro organizaciju, ima više slobodnog vremena.

Blog 'Studenti o mladima'

Profesorica Turčilo je objasnila da ona predaje praktične predmete i da mora pohvaliti svoje studente na ozbiljnosti i odgovornosti koju su do sad pokazali.

„Studenti su uspjeli i u ovim nemogućim uslovima da u okviru tih predmeta kreiraju neke sjajne sadržaje za blog ‘Studenti o mladima’. Iako smo isprva imali sasvim drugu ideju kako ce ove godine izgledati naš blog, koji je neka vrsta ‘poligona’ za vježbanje online novinarstva mojim studentima, kada se desila pandemija vrlo brzo smo se koordinirali, dogovorili i oni su s mojom asistenticom Lamijom Silajdžić krenuli u kreiranje priča o tome  kako se studenti i nastavnici UNSA nose sa pandemijom. Svi poštuju rokove, javljaju se za dogovor, rade vrlo ozbiljno i mislim da su nam pokazali svoju odgovornost i interes za učenje i rad, cak i u ovim uslovima”, dodaje Turčilo.

“U jednom trenutku smo dobijali previše zadataka iz svakog predmeta, što je meni i kolegama predstavljalo problem, ali smo se vremenom navikli na ovaj način "studiranja". Što se tiče profesora i poštivanja rokova, oni su zaista tu za nas, uvijek raspoloženi pomoći. Od ove sedmice dobijamo zadatke prema rasporedu kojeg smo imali prije trenutne situacije, što je velika olakšica nego kada odjednom dobijemo veliki broj obaveza. Svaki profesor/ica ili asistent/ica redovno šalju materijale i upute za zadatke. Classroom učionica pruža mogućnost jednostavne orijentacije, te je svaki predmet ili vježbe zasebno kreiran, nakon čega u svako doba imamo pristup svemu što profesori tamo objavljuju”, navela je Borovačkić.

Prema riječima Zarfe Hrnjić-Kuduzović, profesorice na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, realizovanje nastave najviše zavisi od sadržaja predmeta i spremnosti predmetnog profesora da ga prilagodi onlajn platformi.

“To zahtjeva nešto dodatnog posla, ali i u offline nastavi profesori bi trebali redovno ažurirati sadržaj i inovirati metode rada sa studentima. I za univerzitete bez razvijenog sistema učenja na daljinu postoje različiti komercijalni servisi i platforme koji se mogu odlično iskoristiti u nastavi. Online nastava se ne bi smjela svoditi na  distribuisanje prezentacija i uputa studentima o tome šta i odakle naučiti nego profesori trebaju realizovati online časove. Dostupne su platforme za to, studenti su spremni za takav način učenja i, osim sporije konekcije, nema većih problema u realizovanju online nastave“, pojašnjava Hrnjić-Kuduzović.

Predavanja ne predstavljaju problem

Sara Bošnjak, studentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, objasnila je da nisu puno izgubili predavanja te da su na vrijeme počeli i to putem aplikacije Google Meet.

“Uz predavanja koja se odvijaju na Meetu imamo sveučilišni sustav za e-učenje SUMARUM preko kojeg nam profesori objavljuju obavijesti, zadatke i literature koje su nam potrebne za njihov kolegiji. Nisam ni mislila da ce mi online predavanja predstavljati problem, zapravo oduševljena sam s načinom rada i nije ni malo naporno. Naravno pomalo mi fale naše studentske kave nakon predavanja, ali izdrži se. Puno radimo zadataka u paru pa sam stalno u kontaktu s kolegama i sve se radi bez ikakvih problema”, kazala je Bošnjak.

Ilija Musa, profesor i pročelnik studija novinarstva i voditelj Medijskog centra Sveučilišta u Mostaru navodi da je ovom nenadanom situacijom omogućeno slušanje predavanja i pristupanje nastavi i sa udaljenih lokacija.

“Događa se da na online nastavi imamo više prisutnih studenata nego što je to bio slučaj dok smo nastavu održavali u učionicama. Na taj način i zadaci praktične vrste svim studentima bivaju pojedinačno pojašnjeni, a mogućnost predaje urađenih zadaća u sustav s vremenskim ograničenjem dostave na dogovoreni rok potiče studente na kontinuiran rad, pa se i rezultati takvoga rada mogu ocijeniti visokom ocjenom”, dodao je Musa.

Iako “prisilno” uvedeni u online učionice, studenti i profesori su se odlično snašli i pored svih teškoća. Koliko će to revolucionarno da bude ostaje da se vidi i nakon pandemije. Ono što treba navesti je da ovo nije neka novost za visoko obrazovanje, ali da će neke prakse koje se pokažu dobrim zasigurno ostati.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.