Oglasi

Vijeće zaljevske nesaradnje

Vijeće zaljevske saradnje i ranije je imalo problema, ali ne ovako teških kao što je trogodišnja blokada Katara.
Vijeće zaljevske saradnje čine Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija i UAEAFP

Dok su vođene borbe u ratu Iraka i Irana (1980–1988), susjedne države regije Zaljeva odlučile su kako je vrijeme da se osiguraju vojno i ekonomski. Trideset devet godina kasnije taj savez, koji je postao poznat kao Vijeće zaljevske saradnje (GCC), zapravo je na koljenima zbog blokade nametnute jednoj od članica, prirodnim plinom bogatom Kataru.

Vijeće je načeto 5. juna 2017, kada su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat (koji nije članica GCC-ja) prekinuli sve veze s Katarom i blokirali zračne, pomorske i kopnene puteve prema toj državi i iz nje.

Tri godine kasnije blokada je i dalje u punoj snazi, zbog čega je upitna sudbina nečega što je nekad predstavljalo jedinstvo Arapa u regiji Zaljeva.

Kuvajt, Oman, Katar, Bahrein, Saudijska Arabija i UAE čine GCC, pred kojim su sada izazovi "bez presedana", među kojima su i posljedice pandemije korona virusa, kao i diplomatska kriza zbog blokade Katara, naveo je u saopćenju generalni sekretar GCC-ja Nayef al-Hajraf prošlog mjeseca na 39. godišnjicu Vijeća.

Počeci u vrijeme vrhunca velikog rata

Vijeće zaljevske saradnje formirano je 25. maja 1981. u Abu Dhabiju (UAE), na vrhuncu krvavog rata Iraka i Irana te u vrijeme kada se regija oporavljala od Islamske revolucije u Iranu dvije godine ranije.

Ciljevi su bili uzvišeni: GCC je trebao koordinirati otpor vanjskoj intervenciji u Zaljevu i Jedinstveni ekonomski sporazum potpisan je u novembru 1981. te ratificiran godinu kasnije. Jedan od ciljeva bila je i sloboda trgovine svim poljoprivrednim, industrijskim i proizvodima iz prirodnih resursa članica.

Također je trebala biti ojačana saradnja među šest država članica i regulirana područja kao što su ekonomski poslovi, trgovina, carina i komunikacije, obrazovanje i kultura, društveni i zdravstveni poslovi, informacije, turizam te zakonski i administrativni protokoli.

Vijeće je Zaljevu, regiji s 50 miliona, ljudi od čega su polovina strani radnici, trebalo osigurati naučni i tehnološki napredak, ustanoviti naučne istražne centre i potaći saradnju privatnog sektora.

Sa sjedištem u saudijskoj prijestonici Rijadu, GCC je omogućio slobodno kretanje građana i kapitala, ali su ostala neka ograničenja ekonomskih aktivnosti.

Vojna saradnja

Zajednička kopnena vojna sila, poznata kao Štit Poluotoka, formirana je 1984. kako bi se brzo razmjestile snage ako bi neka od članica GCC-ja bila napadnuta.

Tri godine kasnije članice GCC-ja objavile su da je napad na jednu članicu jednak napadu na cijelu organizaciju. Uprkos tim najavama, invazija Iraka predvođenog Saddamom Husseinom na Kuvajt 1990. nije doživjela odgovor zaljevskih trupa.

Bliskoistočni prodemokratski protesti, poznati kao "arapsko proljeće", koji su izbili 2011, uglavnom su zaobišli GCC – izuzetak je Bahrein.

U marta 2011. približno 1.000 vojnika Saudijske Arabije ušlo je u tu državu kako bi se zaštitile državne institucije, a na zahtjev Bahreina, sve u skladu s dogovorom o odbrani GCC-ja. Veći je broj demonstranata ubijen, mnogi su uhapšeni, a ustanak je ugušen.

Ekonomija

Fosilna goriva glavni su pokretač ekonomskog motora GCC-ja – državama donose gotovo 90 posto prihoda.

Članice GCC-ja sada se suočavaju s najtežom ekonomskom krizom u historiji zbog dvostrukog šoka: pada cijena nafte i pandemije korona virusa, objavio je ove sedmice Institut za međunarodne finansije (IIF).

Ukupni BDP bit će smanjen za 4,4 posto ove godine uprkos pokazateljima da je virus uspješno suzbijen. Saudijska Arabija, najveća ekonomija regije, mogla bi iskusiti smanjenje GDP-a ove godine za četiri posto te povećanje deficita za 13 posto.

Katar, vodeći svjetski proizvođač ukapljenog prirodnog plina, također će imati problema zbog pada cijena energenata, ali nastavlja razvijati svoj dio Sjevernog polja, najvećeg nalazišta plina na svijetu. Zbog kopnene, zračne i pomorske blokade, bio je primoran tražiti nove trgovačke rute i partnere, a otvorio je i svoju luku Hamad, vrijednu 74 milijarde dolara.

Poslovanje Omana i Katara cvjeta od nametanja opsade. Tokom protekle tri godine Katar je razvio jače ekonomske veze s Turskom, Iranom i Pakistanom.

Pojavili su se navodi da bi Katar, Oman i Kuvajt mogli uspostaviti zonu slobodne trgovine nezavisnu od GCC-ja.

Generalni sekretar Vijeća Al-Hajraf, bivši kuvajtski ministar finansija, prošle sedmice rekao je da zaljevska kriza i pandemija čine "zajedničku brigu svim državama Vijeća".

"Zbog svega ovoga imperativ je za sve nas u sistemu GCC-ja da poboljšamo zajedničke akcije i kolektivnu spremnost na svijet poslije korona virusa u svim njegovim ekonomskim, zdravstvenim, sigurnosnim i radničkim dimenzijama kako bismo zaštitili naše narode i njihova dobra", naveo je u saopćenju povodom godišnjice Vijeća.

Izopćenje Katara

Blokada nije prvi put da se Katar našao na udaru internih sankcija GCC-ja. Saudijska Arabija, Bahrein i UAE povukli su 2014. svoje ambasadore iz Dohe navodeći zabrinutost nezavisnom vanjskom politikom Katara.

Napori na rješavanju aktualne krize navodno se nastavljaju, a Kuvajt je glavni posrednik od početka krize u junu 2017.

Tri mjeseca nakon što je blokada nametnuta, kuvajtski emir Sabah Al-Ahmad Al-Sabah na konferenciji za medije s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom rekao je: "Važno je da smo zaustavili svaku vojnu akciju".

Države koje vrše blokadu odmah su negirale da je planirana bilo kakva vojna akcija.

James M. Dorsey, viši saradnik Škole za međunarodne studije "S Rajaratnam", napisao je u časopisu Modern Diplomacy kako neki katarski zvaničnici vjeruju da je "preuzimanje kontrole nad katarskim plinskim rezervama glavni cilj saudijsko-emiratskog bojkota".

Analitičari sugeriraju da je oštra promjera u saradnji i solidarnosti između članica GCC-ja nastupila nakon jačanja aktuelnog prestolonasljednika Saudijske Arabije Mohammeda bin Salmana, a nakon što je njegov otac postao kralj u januaru 2015. U tandemu s emiratskim prestolonasljednikom Mohammedom bin Zayedom, dvije države nastavljaju dominirati u politici Zaljeva.

"Organizaciju su uzurpirali Saudijska Arabija i UAE kako bi natjerali manje države da ih slijede", smatra Andreas Krieg s King's Collegea iz Londona.

Raspad GCC-ja?

Česte su špekulacije da bi Doha mogla napustiti Vijeće premda katarski zvaničnici negiraju da će se to uskoro dogoditi.

"Tvrdnje da Katar razmatra napuštanje GCC-ja potpuno su netačne i neosnovane", poručila je ove sedmice zamjenica premijera Lolwah al-Khater.

"Takve priče potječu iz narodnog očaja i razočaranja razjedinjenim GCC-jem, koji je bio izvor nade i težnji naroda svih šest članica. Kako ulazimo u treću godinu nezakonite blokade Katara od  Saudijske Arabije, UAE-a i Bahreina, ne trebaju čuditi sumnje ljudi u GCC kao instituciju. Katar se nada da će GCC ponovo biti platforma saradnje i koordinacije i sada je GCC potrebniji nego ikad."

S nastavkom rasprava, kuvajtski premijer Sabah al-Khaled ovih dana kazao je da su "nade [u kraj krize u Zaljevu] veće nego ikad".

"Nekada smo išli korak naprijed, nazad dva. Sada idemo korak po korak naprijed", naveo je Al-Khaled za lokalne medije.

No, jedan zapadni zvaničnik iz Zaljeva, na koga se poziva Wall Street Journal, daleko je manje optimističan.

"Uvjeti u regiji trenutno nisu podesni za povezivanje. Imam osjećaj da je riječ o starom, istom vrtuljku."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.