Oglasi

Veća prava radnicima u 'gig' ekonomiji

Nova pravila u Evropskoj uniji sprečavaju poslodavce da zloupotrebljavaju fleksibilnost na tržištu rada.
U svijetu je sve dominantniji trend kratkotrajnog rada koji bude plaćen po obavljenom zadatkuEPA

Zastupnici Evropskog parlamenta usvojili su u utorak direktivu o minimalnim pravima radnika koji rade na ugovore, plaćeni su vaučerima ili rade za internetske platforme poput Ubera i Deliveroo kako bi se smanjila neizvjesnost u vezi s njihovim radnim uvjetima, a poslodavci spriječili da zloupotrebljavaju fleksibilnost na tržištu rada.

U svijetu, pa tako i Evropskoj uniji, sve je dominantniji trend kratkotrajnog rada koji bude plaćen po obavljenom zadatku, popularno nazvan "gig" ekonomijom.

Konačni tekst o novim vidovima zapošljavanja usvojen je sa 466 glasova "za", 145 "protiv" i 37 suzdržanih, prenosi Hina.

Zakonom, koji je već dogovoren s ministrima EU-a, odobrava se skup minimalnih prava za osobe koje su povremeno ili kratkoročno zaposlene, rade na ugovore o radu na zahtjev, ugovore o radu s prekidima, koji su plaćeni vrijednosnim kuponima (vaučerima), koji su zaposleni posredstvom internetskih platformi, kao i za stažiste i pripravke ako rade prosječno najmanje tri sata sedmično ili 12 sati u četiri sedmice.

Osigurati minimalna prava

Samozaposleni radnici neće biti obuhvaćeni novim pravilima.

"Ova direktiva prvi je veliki korak prema provedbi evropskog stupa socijalnih prava, što utječe na sve radnike u EU-u. Svim radnicima koji su bili u neizvjesnosti sada će se osigurati minimalna prava zahvaljujući ovoj direktivi i presudama Suda EU-a. Odsad nijedan poslodavac neće moći zloupotrebljavati fleksibilnost na tržištu rada", izjavio je izvjestilac Enrique Calvet Chambon (ALDE, Španija).

Prema novim pravilima, kod novih vidova zapošljavanja sve radnike potrebno je obavijestiti od prvog dana, a u opravdanim slučajevima najkasnije sedam dana od početka zaposlenja, o osnovnim aspektima njihovog ugovora o radu, kao što su opis dužnosti, datum početka, trajanje, naknada, standardni radni dan ili referentni sati rada za one s nepredvidljivim rasporedom rada.

Također, radnicima s ugovorima o radu na zahtjev ili u slučaju sličnih vidova zaposlenja trebao bi se garantirati minimalni nivo predvidljivosti, kao što su unaprijed određeni referentni sati i dani.

Oni bi, također, trebali moći bez posljedica odbiti raditi van unaprijed određenih sati ili dobiti naknadu ako im posao nije otkazan na vrijeme.

Poslodavac ne bi smio braniti, kažnjavati ili sprečavati radnike da obavljaju poslove u drugim preduzećima ako to rade van radnog rasporeda koji su dogovorili s tim poslodavcem.

Besplatno obavezno osposobljavanje

Razdoblja probnog rada ne bi trebala trajati duže od šest mjeseci ili bi trebala biti razmjerna u odnosu na trajanje ugovora u slučaju zapošljavanja na određeno vrijeme.

U ugovoru o produženju ne bi se smio ponovo uvoditi probni rok.

Osim toga, poslodavac bi trebao osigurati besplatno obavezno osposobljavanje, koje će se računati kao radno vrijeme.

Takvo osposobljavanje, ako je to moguće, trebalo bi se organizirati u okviru radnog vremena.

Države članice EU-a moraju ta pravila uvesti u praksu u roku tri godine.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.