Oglasi

'Variola vera' i 'Zaraza', filmske epidemije koje su 'najavile' korona virus

Da Steven Soderbergh nije 2011. godine snimio 'Zarazu', ne bismo ni mogli reći da nismo bili upozoreni, fikcija je prethodila zbilji.
Korona virus'Sve zemlje mogu promijeniti tok ove pandemije', poručili su iz WHO-aEPA - Ilustracija

"Kao što jednom bukne, epidemija bez ikakve najave počne da jenjava.“ (Variola vera, 1982)

"Znaš li šta predstavlja rukovanje? U stara vremena to je bio običaj da pokažeš ljudima da nemaš oružje u rukama", replika je izgovorena u film Contagion (Zaraza, 2011), nad kojom ćete se dobro zamisliti, s obzirom na stanje u svijetu u kojem je prisutan korona virus, slijedeći put kada nekome pružite ruku u znak pozdrava.

Možda zvuči smiješno, ali nakon što odgledate film Stevena Soderbergha doći ćete u napast da perete ruke opsesivno, izbjegavate kontakt s ljudima, nosite zaštitnu masku, pazite kako i kuda se krećete, ne stavljate ruke na rukohvate u javnom prevozu, ne dodirujete lice...

Uglavnom, opasnost općenarodnih razmjera. Hollywoodu je trebalo punih 29 godina da snimi film poput kultnog YU ostvarenja Variola vera reditelja Gorana Markovića, majstora jugoslavenskog žanrovskog filma. Taj film, pod nazivom Contagion, stigao je 2011. godine u režiji osebujnog Soderbergha.

Inspiriran stvarnim događajem

Markovićev film inspiriran je stvarnim događajem, koji se desio 1972. godine u Beogradu, kada se (tadašnja) jugoslavenska metropola našla pod opsadnim stanjem zbog epidemije velikih boginja.

Upamćene su brojke od 175 zaraženih i 35 umrlih, što je tada zataškavano, da ne bi izbila panika. Kao hroniku te tragične epizode i više kao povod da se napravi film – spoj katastrofe i horora – Marković je obradio na impresivan način.

Filmski kritičar Nenad Polimac, u svojoj knjizi Leksikon YU filma, piše: "Sve počinje kao u Istjerivaču đavola Williama Friedkina, zlo stiže sa Istoka, a njegov nesvjesni prenositelj je Albanac, koji je na hadžiluku kupio zaraženu frulu", dodajući da je tako bilo i u stvarnosti, iako se verzije ko je uistinu prenio virus razlikuju.

"Ali, ekspozicija filma, u odnosu na albanske demonstracije, koje su se odigrale godinu prije i uzdrmale Jugoslaviju, imala je očito drugi podtekst", piše Polimac.

Zaraženi pacijent dolazi u bolnicu u kojoj na prvi pogled sve djeluje kao da je u raspadu: domar popravlja radijatore koje je nemoguće popraviti, doktori flertuju i imaju afere s medicinskim sestrama, bolničarka krade morfij pacijentima, sekusalno prenosive bolesti, trgovački putnik prodaje knjige koje niko neće da kupi...

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

U bolnici ne prepoznaju simptome bolesti, daju pogrešnu dijagnozu i nemaju pojma s čim su se suočili. Takve zaraze, kasnije će otkriti, nije bilo desetljećima i prije nego izbije panika i bolnica bude stavljena u karantenu od vlasti, bolest će napredovati i iza sebe ostavljati mrtva tijela, dok će vlast negirati zarazu.

Potraga za 'nultim pacijentom'

Soderberghov film Zaraza mnogo toga duguje Markovićevom ostvarenju. Samo što je poligon zaraze u Soderberghovom filmu cijeli svijet, dok je Variola vera koncentrirana u beogradskoj bolnici. Isti postupci i u jednom i drugom filmu, kao prvo, identificiranje virusa u Markovićevom filmu bude vrlo brzo, dok u Zarazi to potraje do polovine filma, nakon čega uslijedi postupak pravljenja seruma.

Potraga za "nultim pacijentom", onim od kojeg je krenula epidemija, provlači se kroz cijelo ostvarenje. Između svjedočimo oboljenjima medicinskih radnika u pokušaju da spriječe epidemiju, a s obzirom na vremenski pomak u Zarazi u odnosu Variolu veru, spominju se SARS, svinjska i ptičija gripa.

Čak i muzika u Zarazi, koju je komponirao Cliff Martinez, nevjerovatno podsjeća na onu iz Variole vere, odavajući jezivu i čudnu atmosferu.

U jednom momentu Amerikanci (ko drugi?!) primjete da bi zaraza prouzrokovana virusom mogla biti i biološko oružje. Ustanovljeno je da je epidemija potekla iz Kine te da virus ima zarazne elemente šišmiša i svinje.

Dijalog u Soderberghovom filmu pršti od medicinskog žargona i fraza, zahvaljujući vrsnom scenaristi Scottu Z. Burnsu, koje su tu da bi stavili na znanje gledateljima da je ipak riječ o ozbiljnom filmu, a ne još jednom holivudskom pokušaju da se izvuče novac od publike, pri čemu se misli prvenstveno na ostvarenje Outbreak (1995), koje je imalo zvjezdanu glumačku postavu (Dustin Hoffman, Rene Russo, Morgan Freeman...), ali senzacionalistički – blockbusterski pristup priči.

Slučaj sa Zarazom također je u tome da je film napućen glumačkim imenima, samo što svoju "zvjezdanu prašinu" provjereni holivudski starovi (Matt Damon, Gwyneth Paltrow, Jude Law, Marion Cotillard...) rasipaju u dovoljnoj mjeri da ne budu iznad samog filma, već u službi svog zadanog lika i same priče.

U Markovićevoj Varioli veri glumi sama krema tadašnjeg jugoslavenskog glumišta: Rade Šerbedžija, Rade Marković, Aleksandar Berček, Bogdan Diklić, Semka Sokolović-Bertok...

Neviđeni specijalni efekti

"Marković je nakrcao film specijalnim efektima kakvi do tada nisu viđeni u u jugoslavenskoj kinematografiji, bio je to njegov prvi pravi žanrovski film, ali kao ambiciozan redatelj, nije mogao bez spominjanja Camusove Kuge i kritike režima, koji se pravio da zaraza ne postoji", piše Polimac.

Variola vera na izvjestan način predstavlja beogradsku bolnicu kao svojevrsnu Jugoslaviju u malom, što je bila itekakva kritka tadašnjeg režima, dosta suptilna, ali ipak kritika. Mnogo toga se može pronaći u filmu, koji jeste spoj horora i filma katastrofe, te je na izvjestan način pouka i poruka za buduća pokoljenja.

Soderbergh u Zarazi postavlja siguran, hronološki i, kada je potrebno, senzacionalistički pristup, odavajući smireni pogled na paniku i haos koji uslijedi kada se virus raširi i stanovništvo zapadne u anarhiju. Više film katastrofe nego horor, Contagion je film s "mozgom" i "savješću" te uspijeva ispričati priču o evoluciji zaraze bez da zapada u zamku melodrame i artificijelnih i površnih akcionih sekvenci.

Film koji je u jednom triler i drama, kao što popunjava i napućuje one sive dijelove na relaciji triler/drama.

Stvarnost oponaša film

I, na samom kraju Zaraze, Soderbergh odaje začetak virusa i početak širenja epidemije, koja je krenula iz Kine. Film je taj koji donekle oponaša život – stvarnost, a kako nekada život – stvvarnost oponaša film, svjedoci smo s epidemijom korona virusa, koja je potekla krajem 2019. godine i našla svoj put iz Kine do Južne Koreje, Italije i Irana.

Prema sadašnjim propračunima, više od 3.400 ljudi je umrlo, dok se oko 55.000 opravilo od virusa. Zadnjih mjesec dana, doduše i mnogo više prije toga, znali smo dobiti zabrinuti poziv nekog dobronamjernog prijatelja kojem su javili da na klinici imaju zabilježena tri do četiri slučaja korona virusa te da se treba opskrbiti s namirnicama i sanitarijama.

Ljudima je potreban samo mali poticaj da naprave totalnu paniku, opustoše police radnji i apoteka. U jednu ruku, dobro je biti spreman, ali opet praviti paniku općenarodnih razmjera baš i nije poticajno. Zbog korona virusa mnogo toga je na kocki, stanje u svijetu je alarmantno, otkazuju se premijere velikih holivudskih hitova, poput novog filma o Jamesu Bondu No Time to Die, što je najmanji problem.

Da Soderbergh nije 2011. gokine snimio Zarazu, ne bismo ni mogli reći da nismo bili upozoreni. Fikcija je prethodila zbilji.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.