Oglasi

Karadžiću jedinstvena kazna 40 godina zatvora

Karadžić je kriv za genocid u Srebrenici, progon, ubistva, prisilna premještanja, teror, napade na civile i uzimanje talaca.

-VPpjUJOR-0

Den Haag - 15:40 (presuda)

Radovanu Karadžiću izrečena je pred Haškim sudom presuda na 40 godina zatvora.

Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubojstva kao zločin, prisilna premještanja civila, širenje terora, napade na civile i uzimanje talaca.

Nije kriv za genocid u sedam bh. općina.

Karadžić ima pravo da mu se vrijeme u pritvoru uračuna u kaznu. Ostaje u pritvoru dok se ne provede organiziranje transfera na lokaciju gdje će izdržavati kaznu.

Sudsko vijeće dokazalo je da je Karadžić, kao vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srpske, bio i ključni čovjek te odgovoran za kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva koje je trajalo 1.425 dana.

Ipak, kako je zaključeno zbog nedostatka dokaza, nije kriv za genocid počinjen u sedam općina u BiH tijekom 1992. godine, te za zločine u 20 bosanskohercegovačkih općina.

Kriv je za genocid počinjen 1995. godine u Srebrenici.

Kriv je i za uzimanje međunarodnih vojnika za taoce u Goraždu 1995. godine.


Den Haag - 15:34 (odmjeravanje kazne)

Izriče mu osuđujuću presudu za ubojstvo, ali ne i kršenje običaja ratovanja.


Den Haag - 15:30 (genocid u Srebrenici)

Pretresno vijeće konstatira da su pripadnici snaga VRS-a imali namjeru uništiti bosanske muslimane iz Srebrenice.

Na temelju sveukupnih dokaza, Pretresno vijeće zaključilo je kako je optuženi dijelio prošireni zajednički cilj da se bosanski muslimani iz Srebrenice pobiju.


Den Haag - 15:27 (genocid u Srebrenici)

Optuženi tvrdi da nikada nije razmatrano pogubljenje bosanskih muslimana te da nikada nije bio obaviješten o tim ubijanjima.

Pretresno vijeće tvrdi da su optuženi i Mladić osmislili dugoročni plan da se bosanski muslimani prisilno uklone iz Srebrenice. 


Den Haag - 15:23 (genocid u Srebrenici)

Pošto je prvi konvoj napustio Potočare, razdvajali su muškarce i dovodili ih u zgradu poznatu kao Bijela kuća. Nakon razdvajanja nastavljena su dovođenja, a kada se objekt napunio, stigli su autobusi da ih odvedu do Bratunca. U međuvremenu, snage bosanskih Srba počele su primati informacije o koloni muškaraca koji su išli prema Tuzli. Pokušavali su im prepriječiti put.

Poslije napada i potjere za kolonom, snage Srba su 13. srpnja zarobile muškarce iz kolone, njih više od tisuću.


Den Haag - 15:20 (genocid u Srebrenici)

Čak i prije masovnog ubijanja u Zvorniku, snage bosanskih Srba strijeljale su muslimane na drugim lokacijama. U danima koji su uslijedili poslije operacije ubijanja u Zvorniku, nastavili su ubijati muškarce koje su zarobili. Dokazi su pokazali da je najmanje 5.115 bosanskih muslimana ubijeno.

Pretresno vijeće je utvrdilo da se ubijanje obavljalo sustavno i na osnovu plana.


Den Haag - 15:15 (genocid u Srebrenici)

Optuženi tvrdi da plan ubijanja srebreničkih muškaraca nije postojao, barem do ubijanja koje je izvršeno u Kravici. Međutim, Pretresno vijeće smatra kako to predstavlja početak plana da se izvrši masovno ubijanje.

Ovu podmuklu operaciju na terenu je nadzirao i provodio veliki broj časnika VRS-a na svim razinama hijarahije.

Pretresno vijeće konstatira da složena operacija ubijanja ne bi bila moguća bez zapovijedi Mladića, te je postojala namjera da se počine ubojstva, progon i istrebljenje.


Den Haag - 15:10 (genocid u Srebrenici)

U noći između 11. i 12. srpnja bosanski muslimani u Potočarima čuli su pucnjavu u blizini. Neki su vidjeli pripadnike snaga bosanskih Srba kako premlaćuju i siluju žene, neke su odveli i nikada se nisu vratili. Sve je to pogoršalo strah i paniku u Potočarima. Te noći i sljedećih jutara Mladić je pozvao UN i predstavnike muslimana kako bi razgovarali o njihovoj sudbini.


Den Haag - 15:08 (genocid u Srebrenici)

Zbog neprekidnog granatiranja veliki je broj stanovnika Srebrenice napustio to područje, ogromna brojka muškaraca formirala je kolonu, a žene i stariji stanovnici otišli su u bazu UN-a u Potočarima. Ta skupina je bila izložena grantiranju.


Den Haag - 15:05 (genocid u Srebrenici)

Optuženi je zapovijedio Drinskom korpusu da se "stvore uvjeti totalne nesigurnosti" u Srebrenici.

Snage bosanskih Srba pozvale su sve one koji su ostali u gradu da napuste svoje kuće.

Ratko Mladić se okrenuo prema TV-kamerama i rekao kako je "napokon došao trenutak da se Turcima osvete na ovom prostoru".


Den Haag - 14:59 (kršenje zakona ili običaja ratovanja - uzimanje talaca)

Sudac Kwon počeo je čitanje presude u dijelu koji se odnosi na kršenje zakona ili običaja ratovanja uzimanjem talaca.

Zaključak je kako optuženi ne samo da je imao namjeru da se zatoče pripadnici Ujedinjenih naroda već da se njima i prijeti kako bi se postigao cilj da NATO zaustavi napade.


Den Haag - 14:57 (kršenje zakona ili običaja ratovanja - teroriziranje i nezakoniti napadi na civile)

Optuženi je dozvoljavao da kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja traje unedogled, ali i da se ponovno intenzivira. To je činio i kad je rukovodstvo bosanskih muslimana odbijalo prihvatiti mirovne sporazume pod uvjetima koje je on diktirao. Cilj kampanje je bio širenje terora nad stanovništvom kao sredstvo pritiska na vodstvo bosanskih muslimana.

Imao je namjeru širiti teror nad civilnim stanovništvom.

Optuženi snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstva, protupravni napad na civile i širenje terora kao kršenje zakona i običaja ratovanja te za zločin protiv čovječnosti, izrekao je sudac Kwon.


Den Haag - 14:50 (kršenje zakona ili običaja ratovanja - teroriziranje i nezakoniti napadi na civile)

Civili su bili izravna meta Sarajevsko-romanijskog korpusa, kao što to ilustriraju snajperski incidenti, ili su pak bili izloženi neselektivnoj prekomjernoj vatri kao kad je korpus bacao modificirane aviobombe ili ispaljivao minobacačke granate na mjesta gdje su se okupljali civili, rečeno je na sudu.

Tvrdnje o samogranatiranju su "potpuno beznačajne" i ne utječu na stav Vijeća o djelovanjima Sarajevsko-romanijskog korpusa.

Postojao je zajednički pothvat od 1992. do 1995. godine i potekao je od političkog i vojnog rukovodstva bosanskih Srba. Taj plan uključivao je teror i napade na civile, potvrđeno je.

Stanislav Galić, Dragomir Milošević, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić činili su skupinu osoba koje su djelovale u skladu sa zajedničkim planom. Vijeće, također, zaključuje da je optuženi značajno doprinio tom planu. Budući da se nalazio na samom čelu političkih vladinih i vojnih struktura, optuženi je dao podršku Ratku Mladiću u kampanji snajperskog djelovanja i granatiranja, naveo je sudac Kwon.


Den Haag - 14:45 (kršenje zakona ili običaja ratovanja - teroriziranje i nezakoniti napadi na civile)

Svi civili koji su u to vrijeme živjeli u gradu pretrpjeli su silni strah, velike muke i nikad nisu znali kada će se naći na meti Sarajevsko-romanijskog korpusa.

Optuženi je iznosio argumente da su bosanski muslimani gađali svoje civile kako bi izazvali intervenciju međunarodne zajednice, međutim Vijeće je odbacilo takve tvrdnje optuženog.

Dokazi vrve od primjera vatre Sarajevsko-romanijskog korpusa, koja nije bila usmjerena na vojne ciljeve u gradu, već na civilne objekte, kao vatre otvorene nasumično i prekomjerno.

Neprekidnost snajperskih napada ne može se objasniti činjenicom da je rat u Sarajevu vođen s obje strane.


Den Haag - 14:40 (kršenje zakona ili običaja ratovanja - teroriziranje i nezakoniti napadi na civile)

Čitajući presudu u dijelu o zločinima počinjenim nad stanovnicima Sarajeva, utvrđeno je da su snage bosanskih Srba sa svojih položaja namjerno pucale na civile iz snajperskih pušaka. To se radilo skoro svakodnevno i nesmanjenim intenzitetom tijekom trajanja sukoba, rečeno je u sudnici.

Granatirali su stanovništvo zgrada, bacali neselektivnu vatru po gradu, koristili velike količine teškog naoružanja i artiljeriju. Bili su stalno locirani na brdima oko Sarajeva. Na grad su tijekom sukoba pale tisuće granata, uključujući i bolnice, tržnicu i druga mjesta gdje se okupljalo civilno stanovništvo, rekao je sudac Kwon. Dodao je i kako su napadi bili vrlo neselektivni.

Vijeće zaključuje da je namjera postrojbi Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske bila gađati civile. Pretresno vijeće je zato uvjereno da su pripadnici korpusa provodili kampanju snajperskog djelovanja s namjerom da terorizaraju civilno stanovništvo.


Den Haag - 14:37 (genocid u sedam bh. općina)

Vijeće nije uvjereno da je počinjen genocid u sedam općina, niti je kriv za genocid u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.


Den Haag - 14:36 (genocid u sedam bh. općina)

Vijeće konstatira da je, s obzirom na prirodu zajedničkog zla, bilo predvidivo da bi srpske snage mogle počiniti kaznena djela s elementima nasilja protiv nesrba tijekom i nakon preuzimanja vlasti u općinama i prisilnog premještanja nesrba. Dokazi pokazuju da je on bio savršeno svjestan atmosfere zastrašivanja u kojoj su nesrbi bili primorani da odu. Također, da je bio svjestan masovnog protjerivanja tisuća civila. Štoviše, znao je da vlada atmosfera nekažnjivosti za zločine protiv nersba, rečeno je.

Vijeće zaključuje da je optuženi trebao znati da je nesrpsko stanovništvo izloženo riziku nasilnih zločina srpskih snaga provodeći zajednički plan. Ta mogućnost optuženog je ostavila ravnodušnim. Slijedom toga, Vijeće konstatira da je optuženi mogao predvidjeti ubojstvo, istrebljenje i progon. 

Optuženi snosi individualnu krivičnu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločin protiv čovječnosti i ubojstvo kao kršenje zakona i običanja ratovanja, naveo je sudac Kwon.


Den Haag - 14:35 (genocid u sedam bh. općina)

Optuženi je konzistentno predstavnicima međunarodnih organizacija i medijima davao takve informacije da ih dovede u zabludu o počinjenim zločinima. Optuženi i drugi članovi udruženog zločinačkog pothvata ne samo da su bili obaviješteni o nasilnom oduzimanju gradova nego su također znali da je to dovodilo do masovnih demografskih promjena kao i do etničke homogenizacije, što su oni podržavali, rečeno je u haškoj sudnici.

Vijeće smatra da je jedini razlog za deportaciju, prisilno premještanje i progon bila namjera članova sveobuhvatnog udruženog zločinačkog pothvata da posluže ostvarenju njegovog cilja. Optuženom i drugim članovima pothvata namjera za ove zločine bila je zajednička, međutim Vijeće se nije uvjerilo da su ubojstva i istrebljenja bila dio udruženog zločinačkog pothvata, niti da ih je optuženi namjeravao činiti, navedeno je.


Den Haag - 14:30 (genocid u sedam bh. općina)

Optuženi je bio središnja figura u širenju propagande protiv bosanskih muslimana i Hrvata kojom su oni identificirani kao povijesni neprijatelji Srba. Igrao je na kartu takve povijesne perspektive, a njegova retorika je korištena kako bi se izazvali strah i mržnja te pogoršavale međunacionalne napetosti u BiH, rečeno je na izricanju presude.

Nalazio se u samom vrhu političkih i vojnih struktura i mogao je koristiti svoju vlast u cilju provedbe udruženog zločinačkog pothvata. Bio je središnja figura u mobilizaciji i stvaranju teritorijalnih obrana bosanskih Srba i zasebnih policijskih struktura. Nakon povlačenja JNA optuženi je podržao suradnju vojnih slaga i lokalnih vlasti i u nekim slučajevima paravojnih formacija, navedeno je.

Iako je optuženi kasnije poduzeo korake da zaustavi djelovanje formacija, a to je bilo nakon što su one poduzele akcije u provedbi udruženog zločinačkog pothvata. Ponekad su paravojne formacije, lokalni Srbi, JNA, Vojska Republike Srpske i drugi djelovali po zapovijedima kriznih stožera koji su bili pod vlašću i utjecajem optuženog, naveo je sudac Kwon.


Den Haag - 14:25 (genocid u sedam bh. općina)

Vijeće konstatira da su stvaranjem paralelnih političkih i državnih struktura bosanskih Srba, protjerivanja nesrba bila pažljivo koordinirana te da su rukovodstvo i optuženi njima upravljali. Optuženi i rukovodstvo objavili su i promovirali precizna uputstva, smatra Vijeće Haškog suda.

Vijeće, također, konstatira da je između listopada 1991. i studenog 1995. godine postojao zajednički plan da se činjenjem zločina bosanski muslimani i Hrvati trajno uklone s teritorija na koju su bosanski Srbi polagali pravo. Optuženi, kao i Nikola Koljević, Biljana Plavšić, Ratko Mladić, Željko Ražnatović Arkan, Momčilo Mandić i Vojislav Šešelj bili su među onim osobama koje su djelovale u okviru tog plana i dijelile namjeru za zločine koji su počinjeni, rečeno je.


Den Haag - 14:20 (genocid u sedam bh. općina)

Vijeće konstatira da bosanski muslimani i Hrvati jesu držani u strašnim okolnostima. Nije se uvjerilo kako dokazi pokazuju da su ti uvjeti bili izračunati da dovedu do fizičkog istrebljenja bosanskih muslimana i Hrvata u tim općinama. Nije se Vijeće uvjerilo da je to provedeno s genocidnom namjerom.

"Vijeće nije moglo identificirati niti zaključiti da je postojala genocidna namjera kod optuženog ni kod fizičkih počinitelja zločina. Vijeće nema dovoljno dokaza da je u tim općinama počinjen genocid", rekao je sudac Kwon.


Den Haag - 14:18 (genocid u sedam bh. općina)

Srpske snage uništile su mnogo džamija i crkava u brojnim općinama. Kulturni spomenici i sakralni objekti odabrani su za razaranje. Iako Vijeće zaključuje da su sakralni objekti uništeni, nema vanrazumne sumnje dokaza tko je odgovoran za ta razaranja, izrekao je sudac Kwon.

Po njemu, žrtve su ubijane masovno ili nakon napada na nesrpska naselja, žrtve su odvođene u zatočeništvo. U drugim slučajevima, žrtve su umirale kao rezultat teškog premlaćivanja. Žrtve su birane po osnovu njihovog nacionalnog identiteta.

"Vijeće zaključuje da su pripadnici srpskih snaga te političkih i državnih snaga Srba počinili ubojstva, prisilno premještanje itd. kao zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja", pročitano je.


Den Haag - 14:15 (genocid u sedam bh. općina)

"Bosanski muslimani i Hrvati također su otpuštani s vlasti i posla u brojnim općinama. Osim protupravnih hapšenja i pretresa, uvedena su ograničenja kretanja u nekim općinama. Zatočeni su muslimani i Hrvati u 50 objekata u svim općinama obuhvaćenim optužnicom. Nesrbi su često masovno hapšeni i odvođeni u objekte nakon napada na sela i gradove", naveo je sudac.

"Zdravstvena njega bila je neadekvatna ili nepostojeća, a uvjeti su bili loši, pogotovo za spavanje. Zatočenici su bili podvrgnuti mučenju. Bosanski muslimani i Hrvati su podvrgnuti silovanjima i drugim djelima seksualnog nasilja. Tim zločinima su žrtvama nanesene teške psihičke i fizičke patnje. Korišteni su kao živi štit. Nakon ili tijekom protjerivanja, imovinu žrtava oduzimale su vlasti bosanskih Srba. Srpske snage u mnogim općinama provele su uništavanje imovine bosanskih muslimana i Hrvata", rekao je sudac Kwon.


Den Haag - 14:12 (genocid u sedam bh. općina)

Vijeće zaključuje da su od kraja ožujka 1992. godine srpske snage preuzele kontrolu nad općinama u dijelu BiH nad kojim su bosanski Srbi polagali pravo. Postojao je organizirani i sustavni obrazac zločina počinjenih nad bosanskim muslimanima i bosanskim Hrvatima, rekao je Kwon.

Zaključeno je da je veliki broj bosanskih muslimana i Hrvata prisilno raseljen iz svojih domova na druge lokacije diljem BiH i u druge zemlje. Optuženi je rekao da su kretanja bila dobrovoljna i da nije postojala politika protjerivanja, pročitao je sudac.


Den Haag - 14:08

Sudac Kwon počinje izricanje zaključaka i obrazloženje Vijeća, a njihov sažetak ne čini dio presude, nego će povjerljive kopije presude biti podijeljene stranama na kraju sjednice. Bit će objavljena javna redigirana verzija, rekao je sudac.

"U vezi sa zločinom protiv čovječnosti, postojao je rasprostranjeni i sustavni napad na civilno stanovništvo za sve vrijeme relevantno za optužnicu. Počinitelji su znali da su kaznena djela počinjena", naveo je Kwon.


Den Haag - 14:05

Sudac O-Gon Kwon je podsjetio da se Karadžiću sudilo po 11 točaka optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Tužitelji su optužili Karadžića da je sudjelovao u četiri udružena zločinačka pothvata.

Sudac Kwon podsjetio je da se Karadžiću sudilo po 11 točaka optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sudac Kwon je kazao da je Pretresno vijeće zasjedalo 449 dana i saslušalo više od 440 svjedoka, te primilo iskaze 152 svjedoka pismenim putem.

Ukupno je bilo 11.469 dokaznih predmeta, više od 48.000 stranica transkripata, te je cijeli predmet imao više od 330.000 stranica.


Den Haag - 14:00

Na Haškom sudu počelo je izricanje presude Radovanu Karadžiću.

Predsjedatelj Sudskog vijeća, južnokorejski sudac O-Gon Kwon predstavio je, na početku izricanja presude, optužnicu protiv Karadžića.


Pale - 13:15

Za političare na Palama, koje su dugo bile središte političke moći Radovana Karadžića, danas je normalan dan i neće davati posebne izjave, javio je Al Jazeerin reporter Boris Gagić.

"Načelnik opštine Pale nije na svom radnom mjestu, a Sonja Karadžić-Jovičević, ćerka Radovana Karadžića, takođe se neće obraćati novinarima. Do kraja sedmice povećan je nivo sigurnosti na području cijele Republike Srpske. Ipak, nema puno patrola jer nema najava okupljanja", javlja Gagić.

Većina anketiranih građana smatra da Karadžić nije imao pošteno suđenje.


Sarajevo - 13:00

Jedan od simbola stradanja stanovnika Sarajeva je i tržnica Markale na kojoj je početkom veljače 1994. godine smrtno stradalo 67 Sarajlija.

"Oni su tog februarskog dana izašli da dođu do komada hrane za sebe i svoje porodice. Zločin na Markalama se Karadžiću takođe stavlja na teret", javio je Al Jazeerin Stefan Goranović.


Sarajevo - 12:55

Radovan Karadžić je bio optužen i za razaranje spomenika kulture u Bosni i Hercegovini, od kojih je veliki broj uništen u Sarajevu.

Ipak, tijekom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine pojedinci nisu dozvolili da kultura i umjetnost nestanu.

Jedan od njih je povjesničar Nihad Kreševljaković. S bratom i prijateljima prikupljao je videomaterijal, od kojeg su kasnije nastali film, kazališna predstava i knjiga.


Kozarac - 12:40

Al Jazeerin reporter Sinan Šarić javio se iz Kozarca, mjesta kod Prijedora. Za zločine nad stanovnicima toga kraja osuđeno je 16 osoba na ukupno 230 godina zatvora, javio je Šarić.

"Na teret su im stavljena teška krivična djela, baš kao i Karadžiću, s tim što je on optužen i za najteže djelo – genocid", javlja Šarić.


Den Haag - 12:30

Bivša glasnogovornica Tužiteljstva u Den Haagu Florence Hartmann privedena je ispred zgrade Haškog suda.

Ona je ranije optužena za nepoštivanje suda, jer je objavila podatke iz tajnih odluka Žalbenog vijeća u predmetu "Slobodan Milošević".

Priveli su je pripadnici pravosudne policije.

Određeno joj je sedam dana pritvora.


Den Haag - 12:27


Beograd - 12:20

Al Jazeerina reporterka Jelena Milutinović javila je da "zvanični Beograd ne želi da prejudicira presudu, no premijer Srbije Aleksandar Vučić je pre nekoliko dana rekao da će reakcija biti vrlo delikatno pitanje jer će građani sigurno reagovati negativno".

"Hapšenje Karadžića i ostalih haških optuženika bilo je uslov svih uslova kako bi Srbija počela proces pregovora sa Evropskom unijom. Nakon hapšenja usledile su podeljene reakcije u srpskom društvu i među političarima", javila je Milutinović.


Srebrenica - 12:15

Građani Srebrenice podijeljeno očekuju presudu Karadžiću, javlja Al Jazeerina reporterka Arduana Pribinja.

"Dok Bošnjaci očekuju maksimalnu kaznu po svim tačkama optužnice, svjesni su da im niko ne može vratiti njihove najmilije. Kakva god bude presuda, kažu da to neće biti potpuna pravda. S druge strane, njihove srpske komšije očekuju oslobađajuću presudu, jer smatraju da je Karadžić ratni heroj i da mu se sudi samo zato što je branio srpski narod. Ne vjeruju sudu u Hagu jer, kako kažu, sudi samo Srbima", javila je Pribinja.


Den Haag - 12:10

"Došli smo na izricanje presude najvećem zločincu nakon Drugog svjetskog rata. Očekujem da će ga osuditi po svih 11 tačaka za koje ga terete. Očekujemo pravednu presudu - doživotnu robiju", rekla je Munevera Avdić, predsjednica Udruženja porodica šehida, zarobljenih i nestalih lica iz općine Kotor-Varoš.


Den Haag - 12:05

Pred ulazom u Haški sud, gdje će biti izrečena presuda Radovanu Karadžiću, okupile su se brojne žrtve, oni koji su preživjeli zločin i logoraši, javlja Al Jazeerin reporter Adnan Rondić.

"O svemu što se događalo najbolje govore poruke koje su donijeli sa sobom preživjeli logoraši, na kojima piše 657 logora, 30.000 ubijenih, 25.000 silovanih u logorima, nećemo zaboraviti genocid. Ljudi očekuju da Karadžić bude optužen po svim tačkama optužnice, da bude zadovoljen barem djelić pravde, te da se pošalje poruka da se zločin ne isplati i da se mora živjeti u miru. Nema likovanja i da se neko uvrijedi, nego ljudi žele pravdu, jer su činjenice i brojevi neumoljivi", javio je Rondić.


Sarajevo - 12:00

Tokom suđenja Radovan Karadžić se branio sâm. Prema ocjeni Tužiteljstva, njegova taktika je bila odugovlačenje procesa i negiranje nadležnosti Suda.


Den Haag - 11:45

Raspravno vijeće Haškog suda danas će izreći presudu bivšem lideru Srba Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid te zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja ratovanja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima i deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Optužnicom je obuhvaćeno 11 točaka, a prvom se tereti za genocid počinjen u sedam općina u Bosni i Hercegovini (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik). Drugom točkom optužnice obuhvaćen je genocid počinjen u Srebrenici.

Točkama 3, 4, 5, 7 i 8 optužnice Karadžiću se stavljaju na teret zločini protiv čovječnosti - progoni, istrebljenja, ubojstva, deportacije i nehumana djela.

Točke 6, 9, 10 i 11 terete ga za kršenje zakona ili običaja ratovanja - ubojstva, teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca.

Karadžića se tereti da je te zločine počinio u četiri udružena zločinačka pothvata - genocid u Srebrenici, širenje terora među civilnim stanovništvom opkoljenog Sarajeva, provođenjem kampanje granatiranja i snajperskog djelovanja, uzimanjem osoblja UNPROFOR-a za taoce sa ciljem vršenja pritiska na međunarodnu zajednicu, te u općenitom, udruženom zločinačkom pothvatu da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja na koje su Srbi polagali pravo.


Sarajlije su četiri godine pod opsadom, a Radovan Karadžić je optužen za ratne zločine počinjene tijekom najdulje opsade grada u modernoj povijesti. Pogledajte interaktivni specijal o opsadi Sarajeva.



Radovan Karadžić optužen je za genocid u Srebrenici. Pođite u obilazak virtualnog muzeja genocida.


Den Haag - 11:40

Haški tužitelji zatražili su, u završnim riječima na kraju suđenja, da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora.

Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.

"Poštovani suci, pravda za sve žrtve ne zahtijeva ništa manje od doživotne kazne zatvora", kazao je tužitelj Alan Tieger u rujnu 2014. godine u završnom obraćanju tročlanom vijeću na kraju četverogodišnjeg suđenja.

"Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli", kazao je Tieger.

Iako je Karadžić tijekom suđenja umanjivao svoju ulogu, tužitelj je poručio kako je istina da je bio predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga i "pokretačka snaga" etničkog čišćenja.

"Nadzirao je operacije u Srebrenici. Odobrio je svaki ključni korak. Imao je ovlasti i kontrolu nad svakom institucijom u državi uključenom u ubojstva i prisilno premještanje. Imao je ovlasti i kontrolirao je vojsku, policiju i lokalne vlasti. Oni su ga povratno izvještavali tijekom cijele srebreničke operacije. Svojim je ovlastima osigurao da nikad nitko ne istraži ubojstva tijekom njegove vladavine, da se zločini zataškaju, tijela sakriju i međunarodna zajednica drži u neznanju sve dok nije bilo prekasno", naveo je tužitelj.


Den Haag - 11:35

Tužitelj je u završnim riječima posebno opisao slučaj Prijedora u kojemu su u nekoliko mjeseci tisuće ljudi ubijene, zatvorene u logore i zlostavljane. Do kraja 1993. iz grada je protjerano ukupno 44.000 Bošnjaka i Hrvata.

"To odražava nepogrešivu namjeru da se unište bošnjačka i hrvatska zajednica u Prijedoru. Karadžićevo prisilno demografsko restrukturiranje Bosne trebalo je biti provedeno razaranjem značajnih dijelova bošnjačkih i hrvatskih zajednica i pravo ime za to je genocid", poručio je tužitelj Tieger.

Karadžić je za sebe zatražio oslobađajuću presudu tvrdeći kako nije imao vlast koju mu Tužiteljstvo pripisuje, osporavajući da su se genocid i etničko čišćenje u BiH uopće dogodili.

Na današnju presudu i Karadžić i Tužiteljstvo imat će pravo žalbe.

Presudu će donijeti vijeće kojim predsjeda južnokorejski sudac O-Gon Kwon, a članovi su vijeća Howard Morrison iz Velike Britanije i Melville Baird iz Trinidada i Tobaga.


Sarajevo - 11:30

Komentator Sead Omeragić piše: "Nakon mog četvrtog dolaska u Hag, prvi put kao izvještača, a tri puta kao svjedoka Tužilaštva u procesima protiv Slobodana Miloševića i Momčila Krajišnika, osjećam se pomalo gorko. Dakle, sjećam se trenutaka i svog prvog dolaska u glavni holandski grad."

Cijeli Omeragićev tekst.


Sarajevo - 11:25

Interaktivni prikaz životnog i ratnog puta prvog predsjednika RS-a, te suđenja za genocid i ratne zločine u Den Haagu pogledajte ovdje.


Beograd - 11:15

"U septembru 1991. Sarajevo je izgledalo kao da rat već nije u Hrvatskoj, i kao da neka vrsta okupacije Bosne i Hercegovine od strane Miloševićeve JNA već nije počela. Jedinice Užičkog i Podgoričkog korpusa, prepune pijanih rezervista, prelaskom Drine, zapravo testiraju realizaciju plana RAM na čije postojanje upozorava Ante Marković, formalno, još uvek premijer Jugoslavije.

Oko Sarajeva tamošnji pripadnici JNA kopaju rovove i artiljerijska utvrđenja. Na zapanjene poglede i pitanja Sarajlija, pojedini oficiri objašnjavaju da to čine zarad preventive kako bi zaštitili i njih i grad", napisao je komentator Rade Radovanović u tekstu za Al Jazeeru.


Sarajevo - 11:05

Nakon presude Haškog tribunala Radovanu Karadžiću, kojem se sudi za genocide i etnička čišćenja, bit će izgovorene raznovrsne riječi, napisala je u tekstu za Al Jazeeru profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Nermina Mujagić.

"S obzirom na veoma složen karakter njegove ličnosti, vjerujem da ćemo njegova djela pokušavati prosuđivati sa različitih strana, jer je riječ o optuženiku za najstroža djela protiv čovječnosti, političaru, 'srpskom Mesiji', 'mirotvorcu', psihijatru bez strpljenja i morbidnom pjesniku crnogorskog porijekla.


Ratko Mladić i Radovan Karadžić [Reuters]

Riječ je o jednom od osnivača Srpske demokratske stranke i o vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske.

Smijem li priznati da sam mu napisala pismo 19. maja 1992. godine, kada su srpski vojnici zarobili autobus pun žena i djece, koji su krenuli iz Sarajeva prema Kiseljaku zbog granata koje su po gradu sipale sa svih strana? Imala sam 17 godina, politički potpuno nesvjesna, ali zaljubljena u sve bosansko i balkansko."

Cijeli tekst pročitajte ovdje.


Den Haag - 11:00

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji, gdje se godinama skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju izručen je devet dana kasnije.

Suđenje je počelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014. godine.

Karadžić je na početku pokušavao sabotirati suđenje odbijanjem da se pojavi u sudnici, ali je popustio pošto je sud imenovao obranu po službenoj dužnosti. Nakon toga pojavio se u sudnici gdje se branio sâm.

Tužitelji su izveli ukupno 337, a Karadžić gotovo 250 svjedoka.

Za iste zločine u tijeku je suđenje bivšem zapovjedniku vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.