Utjecaj dijaspore na turske izbore
Piše: Harun Cero
Veliki utjecaj na ishod izbora u Turskoj bi mogla imati turska dijaspora, ljudi koji žive u drugim zemljama a potiču iz Turske i imaju pasoš te zemlje. Na izbore bi posebno mogla utjecati turska populacija koja živi u Njemačkoj. U ovoj zemlji živi oko tri miliona Turaka, od kojih gotovo 1,6 miliona posjeduje njemački pasoš.
Jedno od važnijih pitanje uoči izbora je koliko će “njemačkih Turaka” izaći na parlamentarne izbore u subotu i da li postoji zainteresiranost za dešavanja u matičnoj državi.
Za ili protiv AKP-a
Student Levent Altunel, koji je rođen i odrastao u Frankfurtu, a porijeklom je iz Turske, smatra da većina Turaka u Njemačkoj neće izaći na parlamentarne izbore. Ovaj student na britanskom univerzitetu London School of Economics and Political Science kaže da će većina onih koji budu izašli na izbore glas dati Partiji pravde i razvoja (AKP), čiji je predsjednik aktuelni turski premijer Ahmet Davutoglu.
“Turci u Njemačkoj su jako podijeljeni kada je u pitanju politika. Ili su strastveni zagovornici stranke AKP, ili su totalni protivnici politike ove stranke”, rekao je Altunel.
Poseban fokus na ovim izborima će biti na Partiji mira i demokratije (HDP). Ova stranka, koja podržava kurdska nacionalna stremljenja i ima dobre odnose s Kurdistanskom radničkom partijom (PKK), po prvi put će u historiji pokušati preći izborni prag od 10 posto.
Svi bi u vladuVladajuća AKP se nada četvrtom uzastopnom učešću u vladi: njen cilj je da osvoji više od 330 mjesta u Parlamentu, a želja da izmijeni neka poglavlja Ustava Turske.
Stranka CHP će pokušati nadmašiti granicu od 30 posto i u idealnom slučaju formirati vladu uz pomoć nekih manjih stranaka.
Lider ove stranke Kemal Kilicdaroglu je nedavno izjavio da je cilj njegove partije da dobije 35 posto glasova, što je za devet posto više nego na izborima 2011. godine.
Partija MHP je postigla dobar rezultat na lokalnim izborima 2014. godine, a njen cilj je da sudjeluju u koalicionoj vladi.
S druge strane, tu je nekoliko bivših pripadnika CHP-a i MHP-a koji se ne slažu s programima ovih stranaka i koji su formirali svoje stranke.
Najviše se ističe stranka Anatolija, koju je formirala bivša članica CHP-a Emine Ulker Tarhan 2014. godine.
Turski Kurd Mehmet Ince, student prava na frankfurtskom Goethe Univerzitetu, kaže da njegova cijela porodica razgovara o parlamentarnim izborima u Turskoj i da je to kod njih svakodnevna tema.
“Mislim da mladi Turci u Njemačkoj, ispod 30 godina, manje pričaju o izborima i da ih ta tema manje zanima. Kod starijih ljudi su izbori u Turskoj svakodnevna tema. Prije nekoliko dana sam gledao slike od ranije, gdje su se dan prije izbora ispred turskog Konzulata u Frankfurtu okupljale mase ljudi da bi glasali”, priča Ince.
Kurdi u Njemačkoj su, kaže Ince, zainteresirani da HDP pređe izborni prag te na sve načine pokušavaju promovirati ovu stranku.
“Moja cijela familija ovdje, u Njemačkoj, koja ima pravo glasa u Turskoj, na narednim izborima će podržati HDP”, zaključio je Ince.
Politički analitičar i ekspert za Bliski istok Kristian Brakel, smatra da se parlamentarni izbori u Turskoj po mnogo čemu razlikuju od nedavno održanih predsjedničkih izbora u toj zemlji. On kaže da je zainteresiranost javnosti bila mnogo veća pred predsjedničke izbore i da se tada pokazalo da je izborni proces u Turskoj nailazio na mnoge administrativne prepreke.
“Termin za glasanje u Njemačkoj se morao prijaviti preko interneta i nije uvijek bilo jasno gdje se nalazi biračko mjesto na kojem je glasač mogao glasati”, ističe Brakel.
Telefonska kampanja
On tvrdi da se te prepreke sada nastoje ukloniti, ali je upitno da li će to doprinijeti većem broju glasača u Njemačkoj.
“Bio sam prošle sedmice dva puta u turskom Konzulatu u Berlinu, čije dvorište je biračko mjesto. Tamo su konstantno dolazili birači, ali imao sam utisak da je to biračko mjesto napravljeno za više ljudi nego što ih je do tada dolazilo. Nisam nijedan trenutak imao utisak da se previše birača nalazilo u dvorištu Konzulata”, tvrdi on.
Brakel smatra da su predsjednički izbori bili atraktivniji za Turke u Njemačkoj, jer je na tim izborima biran vođa države.
Upravo je sadašnji predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, bio taj koji je mobilizirao birače, ali ljudi koji su “iza njega”, u drugom ili trećem redu, i koji bi trebali popuniti mjesta u turskom Parlamentu, ne nailaze na toliku popularnost kod “njemačkih Turaka”.
Brakel kaže da su kod Turaka u Njemačkoj turski izbori važna tema, ali ne i glavna.
“Ja živim u Kreuzbergu, to je dio Berlina gdje živi najveći broj Turaka izvan Turske, i ovdje skoro nema izbornih plakata ili sličnog izbornog materijala. Jedino je kurdska partija HDP nešto aktivnija i ponegdje se može vidjeti neki plakat ove stranke”, ističe on i dodaje da bi razlog za to mogao biti što su “njemački Turci” neorganizirani.
“Erdogan, koji je prije nekoliko sedmica održao predizborni skup u Karlsruheu, puni velike sportske dvorane, ali to su samo pojedinačni događaji”, kaže Brakel.
Izuzetak je telefonska kampanja stranke AKP. Ova partija je prošle sedmice telefonski kontaktirala mnoge ljude u Njemačkoj koji imaju tursko prezime i pokušala ih uvjeriti da glasaju za vladajuću stranku.
Kurdi izlaze jedinstveni
Vanjskopolitički analitičar Vladimir Ajzenhamer, smatra da većih iznenađenja na parlamentarnim izborima u Turskoj neće biti, jer Republikanska narodna stranka (CHP) i Stranka nacionalnog pokreta (MHP) nemaju šta ponuditi.
“Mislim da neće biti pomaka u odnosu na zadnje parlamentarne izbore, koji su održani 2011. godine. CHP najavljuje veći procenat osvojenih glasova, ali to nije realno. Programski gledano, i po jačini kadra, nema nikoga ko bi mogao parirati AKP-u”, tvrdi Ajzenhamer.
Za njega je najinteresantniji aspekt izbora pokušaj kurdske HDP da pređe izborni prag i smatra da je to moguće, jer će Kurdi po prvi put na izbore izaći jedinstveni.
“Ako Kurdi uspiju preći 10 posto, onda bi mogli biti smetnja Erdoganu u njegovim planovima da promijeni Ustav Turske”, kaže on.
Što se tiče raseljenih Turaka, Ajzenhamer kaže da se borba za njihove glasove vodi već duže vrijeme, ali da oni većinski podržavaju AKP, posebno Turci koji žive u Njemačkoj.
Izvor: Al Jazeera