Uskoro odluka o strategiji za dužničku krizu

Čelnici eurozone dogovorili su ciljeve i obrise strategije za rješavanje dužničke krize u eurozoni, a konkretne odluke donijet će na novom samitu u srijedu, izjavio je predsjednik Vijeća Evropske unije (EU) Herman Van Rompuy.

“Dogovorili smo se o ciljevima i obrisima strategije, a za tri dana uslijedit će zaključci. U međuvremenu predstoji tehnički posao na različitim nivoima, uključujući sastanak ministara finansija”, rekao je on nakon završetka sastanka na vrhu 17 čelnika eurozone u nedjelju u Briselu.

Van Rompuy je kazao da sveobuhvatna strategija obuhvata pet područja – osiguranje održivih javnih finansija i poticanje ekonomskog rasta, trajno rješenje za Grčku, jačanje zaštitne moći Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF) kako bi se spriječilo daljnje širenje krize, povratak povjerenja u bankarski sektor i bolje upravljanje te veću integraciju zemalja eurozone.

Upozorenje Italiji

On je upozorio “neke članove Evropskog vijeća” da do srijede “trebaju uvjeriti svoje kolege da njihove zemlje u potpunosti provode mjere koje su obećale”.

To je očita aluzija na italijanskog premijera Silvija Berlusconija, koji se u nedjelju našao pod pritiskom svojih partnera koji se pribojavaju da bi Italija mogla uzdrmati eurozonu ako odlučno ne krene sa smanjivanjem deficita i javnog duga te sa strukturnim mjerama koje bi trebale osigurati ekonomski rast.

Italijanski javni dug iznosi oko 1.900 milijardi eura, što je 120 posto bruto društvenog proizvoda (BDP)  te zemlje.

Prije početka samita s Berlusconijem su razgovarali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji su pozvali Italiju da radi na smanjenju javnog duga.

“Italija je velika ekonomska sila, koja je, međutim, vrlo zadužena i koja sljedećih godina treba vjerodostojno smanjivati svoj dug. To je ono što očekujemo od Italije”, rekla je Angela Merkel.

“Ne može se tražiti solidarnost partnera ako oni kojima pomažemo sami ne poduzmu značajne napore”, dodao je Sarkozy.

Srednje rješenje

U srijedu će se ponovno sastati čelnici svih 27 zemalja članica EU, a odmah nakon sastanka bit će održan samit šefova država ili vlada 17 zemalja eurozone.

Nakon odluke evropskih političara da će banke u procesu saniranja grčkih dugova morati preuzeti veći finansijski teret, rješenje bi moglo biti da se banke odreknu dijela grčkog duga – smatraju pojedini analitičari.

Sjeverna liga protiv promjena

Silvio Berlusconi je u ponedjeljak održap hitnu sjednicu italijanske vlade ne bi li tako prevladao protivljenje koalicijskih partnera zahtjevima EU da se brzo provedu mjere privredne reforme, prenosi Reuters.

Nakon otvorenih poziva Angele Merkel i  Nicolasa Sarkozyja, Berlusconi kani predložiti reforme penzionog sistema koje su njegovi partneri iz Sjeverne lige dosad odbijali, prenosi Hina.

Vođa parlamentarne skupine Marco Reguzzoni ponovio da je Sjeverna liga protiv promjena kojima bi se dob za penzioniranje podigla sa 65 na 67 godina. To je korak koji traže mnoge institucije, među njima i italijanska centralna banka.

Njemački ekonomist Paul Kircof smatra da je to najmanje što bi banke trebale učiniti.

“Oni koji su Grcima davali kredite i na osnovu toga ostvarivali visoku dobit sada se moraju pomiriti s tim da možda neće sve uloženo dobiti nazad”, rekao je on.

Jedan ekstrem bi bio da banke u potpunosti nazad dobiju novac koji im duguje Grčka, što se čini neprihvatljivim.

Drugi ekstrem bi bio da političari ostave bankama da se same snalaze sa svojim dugovima naspram Grčke, ali u tom slučaju postoji opasnost da banke koje su angažirane u Grčkoj bankrotiraju.

To bi sa sobom povuklo lavinu, koja bi na kraju negativno utjecala i na ostatak ekonomija.

Srednje rješenje je da se banke odreknu dijela duga.

Uzajamna zavisnost

I djelimični oprost dugova mogao bi snažno oslabiti neke banke, pogotovo one manje.

Ali, banke su ovako i onako prisiljene na saradnju.

“Političari u svakom trenutku mogu kazati: Ako vam se ne sviđa ova opcija, onda se sami pozabavite Grčkom i tražite od nje novac”, kaže Klemens Fuest sa Univerziteta Oxford.

Međutim, utisak da su banke zavisne od toga šta će političari reći je pogrešan. Zavisnost je uzajamna.

Banke koje dospiju u nezavidan položaj neće više biti u stanju posuđivati novac preduzetnicima, ali i potrošačima, što ne može biti u interesu politike, jer takvo stanje stvara opasnost od recesije.

“Važno je da se politika pobrine za to da banke dođu do kapitala. Pred bankarima i političarima je faza dugotrajnog pregovaranja”, smatra Fuest.

On ističe da je čitav pogled na ulogu banaka u spašavanju Grčke, a time i eura, pogrešan.

“Mislim da se radi o potpuno pogrešnoj perspektivi. Nekako se stiče utisak da političari prisiljavaju banke na nešto što one nisu dužne učiniti, što je potpuno pogrešno”, rekao je Fuest.

I njegov kolega Hans-Peter Burgof dijeli slično mišljenje.

“Ne radi se o tome koliko će banke platiti, pitanje je koliko ćemo mi morati podržati banke. Na kraju krajeva, banke su Grčkoj posudile novac i to je rizik koji je u tržišnoj ekonomiji uobičajen”, kaže Burgof.

Francusko lobiranje

Francuska u međuvremenu lobira kako bi prevladala njemačko protivljenje i kako bi Evropska centralna banka (ECB) dobila glavnu ulogu u jačanju EFSF-a.

Čelnici EU i eurozone pokušavaju postići dogovor o tome kako pojačati 440 milijardi eura težak EFSF, da bi on mogao izdržati dokapitalizaciju banaka u regiji i pomoći da kriza ne usisa velike regionalne ekonomije poput italijanske i španske.

Francuska tvrdi kako je to jedini način da se konačno zaustavi širenje dužničke krize.

Njemačka se žestoko protivi nezavisnosti ECB-a, čije je sjedište u Frankfurtu, i tvrdi da bi davanje kredita EFSF-u kršilo mandat ECB-a.

Zbog toga je došlo do neuobičajene svađe između Njemačke i Francuske, koje zajedno trasiraju krus EU.

I ECB se protivi takvoj ulozi.

Finska i Holandija, koje se protive povećanju cijene spašavanja eurozone, stale su uz Njemačku, ali ostale zemlje eurozone podržavaju Francusku.

“Francuzi ne odustaju i insistiraju na svojoj zamisli. Njihova pozicija se nije promijenila”, kazao je u nedjelju jedan evropski diplomata iz bloka zemalja koje su uz Pariz.

Izvor: Al Jazeera i agencije