Uloga robota za vrijeme pandemije: Dolazi li do smjene radne snage?
Hrvatski robotički savez (HROBOS) je krovni nacionalni savez u području robotike i broji robotičnih udruženja iz cijele zemlje te djeluje kao član Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK). Primarno se bavi edukacijom djece i mladih u robotici i pripadajućim granama, a sve kako bi se podigla svijest o značaju vještina u radu s novim tehnologijama. Također, HROBOS, koji je dio Europske mreže za poptporu nadarenima (ETSN) želi potaknuti razvoj pojedinaca i grupa kako bi znali tehnički razmišljati, analizirati i nalaziti rješenja.
Željko Krnjajić, sekretar HROBOS-a ističe kako robotiku prati više s edukativne strane i da je s te pozicije stanje bolje nego li u industriji jer su su se mnogi subjekti uključili u edukacijske aktivnosti. No, gledajući cjelokupnu situaciju, robotika kao grana na Balkanu nije u ništa boljoj situaciji od industrije u cijelosti.
Faktor napretka
“Moderni trendovi u industriji se u velikoj mjeri oslanjaju na robotiku kao faktor napretka i tu se ulažu velika sredstva u modernizaciju proizvodnje. Zbog manjka investicija s kojim se suočavaju privrede balkanskih zemalja modernizacija, odnosno robotizacija ide vrlo sporo. Vlade širom svijeta konkretnim mjerama povećavaju potencijale svojih država fokusirajući se na Industriju 4.0 kao način osiguravanja konkurentne proizvodnje i zdrave industrije. Broj robota u državama je u načelu mnogo veći od broja industrijskih robota, ali uglavnom se govori o gustoći robota u industriji kao pokazatelju razvijenosti nacionalnih ekonomija.”
Prema informacijama iz prošle godine statistika kaže da na 10.000 zaposlenih u Hrvatskoj dolazi 19 robota, dok za primjer u visoko robotiziranom Japanu čak oko 400.
“Pretežno su to kod nas roboti prve i druge generacije, ali u posljednje vrijeme imamo primjere proizvodnje i primjene robota najnovije generacije, koji intenzivno koriste umjetnu inteligenciju”, govori Krnjajić.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Dodaje kako se određeni dio u naučnoj zajednici bavi robotikom i privukli su sredstva iz raznih izvora te to smatra bitnim pokazateljem da se stvari u nekim segmentima kreću nabolje.
“Nažalost kada bi se uspješno privlačenje sredstava događalo i u privrednim subjektima došlo bi i tu do značajnih pomaka. Ovako možemo govoriti o pojedinačnim implementacijama novih tehnologija i modernizaciji proizvodnje uz korištenje robota. Sve to ide vrlo sporo i evidentna je neaktivnost i čak otpor struktura koje bi trebale podupirati priljev kapitala, a time i modernizaciju. Spomenuti ću s žaljenjem kako Hrvatska nije niti među zemljama potpisnicama Deklaracije o saradnji na polju umjetne inteligencije iz aprila 2018. a rijetka je i saradnja među balkanskim zemljama. Još uvijek u velikoj mjeri prevladavaju nebitne teme i antagonizmi koji koče bilo kakvu ozbiljniju saradnju na tom planu.”
Važnost digitalnih vještina
Prema njegovim riječima, teško je govoriti da će zbog pandemije korona virusa doći do potpune digitalizacije jer ona zahtijeva ogromne resurse kojima u ovom trenutku malo ko raspolaže. Ipak, možemo reći da su se neke navike i percepcije važnosti digitalizacije promijenile.
“Vidjeli smo kolika je danas važnost digitalnih vještina. Dobar dio nas je preko noći morao početi s komunikacijom isključivo digitalnim kanalima, prebaciti radne materijale u oblak (cloud) kako bismo ih mogli dijeliti sa saradnicima i nastaviti rad na njima. Državne uprave su bile prinuđene određeni dio usluga građanima pružiti na digitalnom nivou, što prije nije bila praksa. Nastava se u obrazovim institucijama na svim nivoima prebacila na internet kako bi se proces učenja odvijao bez fizičke prisutnosti u zatvorenim prostorima škola i fakulteta. Vremena za prelazak na ovakav način rada i učenja nije bilo i tu su se pokazale manjkavosti, odnosno nepripremljenost sistema i manjak ključnih vještina. Prostora za napredak ima puno”, naglašava naš sagovornik te navodi da je prema rezultatima posljednjih istraživanja među državama članicama Europske unije Hrvatska imala najveći udio pojedinaca u dobi od 16-24 godina s osnovnim ili višim osnovnim ukupnim digitalnim vještinama (97%), a slijede Estonija, Litvanija i Holandija (sve tri 93%), te Grčka (92%).
Svjedoci smo kako je pandemija direktno utjecala na gubitak miliona radnih mjesta, ali s druge strane nisu ni sva radna mjesta još uvijek pogodna da ih efikasno preuzmu roboti.
“Slijedi recesija i trebat će nam vremena za prilagođavanje i saniranje posljedica krize. Uz to moramo biti svjesni da se struktura zanimanja koja se danas traže vrlo brzo mijenja prilagođavajući se potražnji na svjetskim tržištima rada. Mogu spomenuti i razvoj vještina za industriju 4.0. koja uz digitalizaciju obuhvaća integraciju i optimizaciju kroz primjene različitih pametnih sistema. Kako biste efikasno razvili industriju u budućnosti trebate stručnjake i tu je prilika da ako ne mi, bar naša djeca zasigurno nađu svoje mjesto na tržištu rada. Možda roboti ne mogu dobiti virus kao ljudi, ali njihova efikasnost uvelike ovisi o vještinama ljudi koji su ih radili” ističe sekretar HROBOS-a.
Plašenje ljudi s gubitkom posla
Jasno je da uvođenje robota u sisteme ne dolazi preko noći i da treba određeno vrijeme.
“Strahujem da se to vrijeme gubi zbog inertnosti i nedostatka inicijative u uvođenju novih obrazovnih profila. A s druge strane imamo to plašenje ljudi s gubitkom posla i mislim da se umjesto toga treba u javnosti stvarati slika o tome u šta je bitno ulagati kako bi se taj problem riješio. Danas još uvijek nemamo zapošljavanje robota nego njihovu primjenu. Zapošljavanje u punom smislu te riječi otvara niz egzistencijalnih i etičkih problema te polemika poput onih o oprezivanju rada robota i univerzalnom dohotku”, smatra Krnjajić.
Tokom pandemije vidjeli smo veliki značaj robota posebno u bolnicama gdje su korišteni za skeniranje i dezinfekciju što je definitvno dobra i nadasve humana strana robotike.
“Činjenica je da se roboti se mogu koristiti u više segmenata borbe protiv pandemije osim direktno u bolnicama. Robotima možete vršiti dostavu materijalnih dobara izbjegavajući direktan kontakt dvije osobe. Roboti mogu obavljati i dio uslužnih djelatnosti, naprimjer u posluživanju kupaca ili u pripremanju obroka i pića. Robot je u osnovi zamišljen kao sistem koji će zamijeniti čovjeka u određenoj radnji i tu je težište razvoja robotike. Paralelno razvojem mehaničkih performansi razvija se i učinkovitost u procesiranju informacija i umjetnoj inteligenciji koja upravlja radom robotskog sistema. Kamo god taj razvoj išao, bitno je da poštuju humana i etička načela te svijest o razvoju robotike treba formirati u skladu s time”, mišljenja je.
Kako kaže, roboti će se integrirati u industriju primarno na mjestima u proizvodnji gdje se ljudski rad može efikasno zamijeniti robotskim sistemima.
“Proizvodne linije i strojevi za obradu bivaju sve složeniji i umreženiji kako bi postigli glavni cilj – smanjenje troškova proizvodnje. Onaj ko može proizvesti ili primjeniti takav sistem biti će konkurentniji i privući investicije ulagača. Ipak problem vidim u prekomjernoj regulativi i puno barijera za poduzetništvo koji globalno usporavaju i otežavaju poslovanje pa će taj problem i u segmentu modernizacije proizvodnje i uslužnih djelatnosti zasigurno ostaviti traga. Prvi ozbiljan korak nakon recesije bi trebao biti usmjeren ka rješavanju tog problema, čime bi se zemlje regiona što prije priključile najmodernijim trendovima u industriji i uslužnim djelatnostima što podrazumijeva i korištenje robota. Paralelno s tim procesom treba osnaživati kapacitete školstva i nauke koji bi aktivno doprinijeli napretku”, naglašava sekretar HROBOS-a.
Pozitivan stav prema stvaralaštvu
Važno je istaći da su mladi danas izloženi tehnologiji od najranijeg doba i veoma je bitno koji su im tehnološki sadržaji dostupni i na koji ih način koriste. Ali svjedoci smo činjenice da se oni u velikom dijelu ipak pojavljuju kao konzumenti koji blagodati najnovijih uređaja koriste uglavnom za razonodu.
“Nužno je u društvu izgraditi nivo svijesti, odnosno pozitivan stav prema stvaralaštvu u domeni novih tehnologija kako bi potakli veći broj mladih da se time aktivno bave. U posljednje vrijeme često se koristi kratica STEM (science, technology, engineering, math) kao temeljni set znanja za zanimanja budućnosti. Kako se naše životno okruženje iz dana u dan modernizira potrebno je osvježiti i proces učenja, prvenstveno što se tiče znanja o novim tehnologijama. Veliki je izazov kako sve to implementirati u postojeći sistem obrazovanja, ali se ipak krećemo naprijed. Veliku ulogu u tom procesu imaju pojedinci u školama i van njih te pojedine organizacije civilnog društva koje se aktivno bave popularizacijom STEM-a. Tako kroz organizirane aktivnosti djeca dobivaju priliku i sami nešto stvoriti te vidjeti rezultate svog rada” govori Krnjajić koji uz vođenje Saveza samostalno drži radionice iz područja robotike, umjetne inteligencije i internet stvari.
Dodaje kako danas postoje mnoge zanimljive platforme za učenje i one sve češće nalaze put do zainteresiranih učitelja, mentora i njihovih učenika.
“Na internetu je dostupan velik broj materijala koja olakšavaju rad. A tu su i mnoga natjecanja u zemlji i inozemstvu, koja uspjehe učenika promoviraju učinivši tako čitavo to područje zanimljivo njihovim vršnjacima. Ključna su ulaganja u školski ali i vanškolski sistem, kako bi povećanjem broja i kvalitete ovakvih sadržaja stvorili veći broj mladih stručnjaka i naučnika”, jasan je naš sagovornik.
HROBOS će i u budućnosti nastaviti organizirati niz domaćih takmičenja iz kojih će selektirati i kasnije podržati odlazak najboljih na svjetska robotička takmičenja u kojima redovno postiže zapažene rezultate, ostavljajući iza sebe tehnološki naprednije zemlje koje za te svrhe ulažu puno veća sredstva.
“Prepoznatljiv smo brend na ovim prostorima u domeni edukativne robotike te se često uključujemo u razne projekte i inicijative. U planu je uključivanje u još veći broj projekata na domaćoj i međunarodnoj sceni. Time ćemo direktno utjecati na razvoj ključnog seta vještina kod mladih i odraslih i učiniti ih konkurentnijim na tržištu rada te našu industriju i uslužne djelatnosti dići na jedan viši nivo”, zaključuje Željko Krnjajić.
Izvor: Al Jazeera