Ukrajina, Gruzija i Moldavija potpisale sporazum sa EU

Ukrajina, Gruzija i Moldavija potpisale su sporazum o ekonomskom udruživanju s Europskom unijom.

Tri države, koje su nekoć bile dio Sovjetskog saveza, na taj način će ubuduće ekonomski i politički biti bliže Zapadu.

Sporazumom se zemljama potpisnicama omogućava suradnja i u energetskom sektoru, vanjskoj politici te manje rigorozan vizni režim.

Ukrajini, Gruziji i Moldaviji, trebalo bi se pomoći u borbi protiv korupcije, uspostavljanju vladavine prava i izgradnji civilnog društva.

EU: Stojimo uz Ukrajinu više nego ikad

U studenom prošle godine proeuropski prosvjedi u središtu Kijeva počeli su nakon što je bivši ukrajinski predsjednik, blizak Rusiji, odbio potpisati sporazum s Europskom unijom. 

“Mislim da je ovo najvažniji dan u ukrajinskoj povijesti nakon proglašavanja neovisnosti. Potpuno sam siguran da ukrajinski sporazum s Europskom unijom nije kraj sedmogdišnjeg procesa, već početak reformi moje zemlje, borbe protiv korupcije, vladavine prava, stvaranja nove investicijske klime te omogućavanja da se Ukrajini zajamči sloboda, demokracija, sigurnost i mir. Sve europske vrijednosti sada bi trebale biti naš cilj”, rekao je u petak ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

Na još jedan veliki dan za Europu, kako su ga nazvali, čelnici EU-a rekli su da stoje uz Ukrajinu više nego ikad.

“Ovi sporazumi su pozitivni i osmišljeni su da našim partnerima budu dodatan poticaj u ostvarenju međunarodnih odnosa, a ne da se zbog njih natječu ili nameću odnose bilo kojem susjedu”, poručio je Jose Manuel Barroso.

“Moja prva poruka je da Europska unija stoji na vašoj strani, danas više no ikad. Imate našu podršku i soldarnost te priznanje teritorijalne suverenosti. Moja druga poruka je da ništa u tim sporazumima, ni u pristupu Europske unije, ne postoji što bi moglo štetiti Rusiji na bilo koji način”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.

Nema novih sankcija za Rusiju

Iz Moskve stižu oštre reakcije na približavanje Ukrajine Europskoj uniji. Službeni Kremlj sumnja u uspjeh pregovora Moskve i Kijeva o poboljšanju odnosa nakon ovoga.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je ukrajinski odabir europskog puta podijelio tu zemlju na dva dijela te je gurnuo prema  bolnom konfliktu, kao i to da su mirni građani, koji sada traže utočište u Rusiji, prve žrtve tog sukoba.

Europski čelnici odlučili su da neće nametati Rusiji nove sankcije. U ponedjeljak bi se trebali ponovno sastati i dogovoriti se o uvjetima za primirje na jugoistoku Ukrajine.

Savjetnik ruskog predsjednika Putina, Sergej Glazjev, nije birao riječi u reakciji na ukrajinski sporazum s Europskom unijom.

“Europa pokušava prisiliti Ukrajinu da to potpiše silom. Oni su organizirali vojni puč u Ukrajini. Pomogli su nacistima da dođu na vlast. Sada se u Ukrajini trebamo riješiti nacističke vlade. Ta nacistička vlada bombardira najveći dio Ukrajine”, rekao je Glazjev.

Službeni Kremlj priopćio je da to nije stav ruskog predsjednika, koji je zatim i sam komentirao biranje europskog puta Ukrajine.

“Protuustavni puč u Kijevu i pokušaj da se umjetno nametne izbor ukrajinskom narodu između Europe i Rusije gurnuli su to društvo prema prijelomu i bolnom sukobu. Krvoproliće se nastavlja na jugoistoku Ukrajine, ondje se događa prava humanitarna katastrofa i deseci tisuća izbjeglica su prisiljene tražiti utočište u Rusiji”, rekao je Putin.

Po povratku u Kijev, Petro Porošenko bi trebao odlučiti hoće li produžiti jednostrano tjedno primirje.

Nove žrtve sukoba

Uvjeti Europske unije Rusiji, pod kojima neće pristupiti novom nametanju sankcija, ostaju isti. Za tri dana od proruskih pobunjenika traže da vrate tri granična prijelaza pod nadzor ukrajinske vlade, da se potpiše sporazum o nadzoru primirja te oslobađanje talaca kao i posmatrača OSCE-a. 

“To što je danas objavljeno, a ostalo je da se potvrdi produžava li se primirje  na 72 sata, to je činjenica koja se treba ispitati. Ipak, mi se nadamo da to ne znači odgađanje ultimatuma na tri dana”, rekao je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

Sedmodnevno primirje na jugoistoku Ukrajine, koje je proglasio ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, isteklo je u petak, a u noćašnjim napadima proruskih snaga poginula su najmanje četvorica ukrajinskih vojnika, dok su petorica ranjena, javlja agencija Reuters.

Dekret o obustavi vatre stupio je na snagu 20. lipnja u 10:00, a koji tumači da će na bilo koji oružani napad na ukrajinsku vojsku ili civilne borce biti uzvraćen vatrom.

Vojni analitičar Dmitro Timčuk, koji ima svoje izvore među Vladinim snagama, rekao je da su pobunjenici, potpomognuti s osam ruskih tenkova i minobacačima, napali vojnu bazu nedaleko od Kramatorska.

To je bio jedan od nekoliko noćašnjih napada na ukrajinsku vojsku, naveo je. Vladine snage su uzvratile vatru i uništile jedan “teroristički tenk”, a jedan su oteli.

Timčuk nije kazao, kako javlja Reuters, je li bilo žrtava na strani proruskih snaga.

Borbe u Donjecku

Istočnoukrajinske snage samoobrane samoproglašene Narodne Republike Donjeck preuzele su kontrolu nad vojnom bazom u kojoj su se nalazile snage Ministarstva unutarnjih poslova u središtu Donjecka.

Press služba je priopćila kako je vojska primila naređenje Ministarstva obrane Ukrajine da počne akciju protiv predstavnika samoproglašene Narodne Republike Donjeck.

Vojnici bataljuna Vostok došli su na razgovore s predstavnicima provladinih snaga i počela je razmjena vatre.

Nakon prestanka vatre kontrolu nad bazom preuzele su samoobrambene snage, prenijela je ruska agencija Itar-Tass.

Očevici su rekli da je jaka vatra iz automatskog oružja počela poslije 18:00 po lokalnom vremenu, a da je prometna policija blokirala obližnje ulice i nije dozvoljavala promet.

Za sada nema podataka je li u razmjeni vatre bilo žrtava.

Izvor: Al Jazeera