Tužioci kritikuju predložene izmjene Ustava Srbije

Tužioci upozoravaju da bi politički utjecaj mogao preći iz Skupštine u Visoko vijeće Tužilaštva (Tanjug)

Udruženje javnih tužilaca, JUKOM i Beogradski centar za ljudska prava pozdravili su objavljivanje radnog teksta izmena Ustava Srbije, istovremeno kritikujući predložena rešenja za javno tužilaštvo, koja su prema njihovoj oceni, korak unazad u odnosu na postojeće ustavne garancije.

U odnosu na očekivanja koja proizlaze iz zahteva Poglavlja 23 za depolitizaciju pravosuđa (u procesu pregovora o članstvu u Evropskoj uniji), rešenja za javno tužilaštvo predstavljaju začuđujuće kretanje unazad, ocenjeno je u zajedničkom saopštenju ove tri organizacije, koje su 30. oktobra napustile konsultacije Ministarstva pravde u vezi sa promenama Ustava.              

“Izneta ustavna rešenja ne samo da ne garantuju proces depolitizacije, već naprotiv, vrše relokaciju, koncentraciju i umnožavanje političkog uticaja na javno tužilaštvo”, smatraju pomenute organizacije, koje će naknadno doneti odluku da li će se ponovo uključiti u javnu raspravu o Nacrtu ustavnih amandmana.

Preliminarni predlozi izmena Ustava, koje je objavilo Ministarstvo pravde Srbije, predviđaju da tužioce ubuduće bira Visoki savet tužilaca (VST), u čijem će sastavu biti četiri zamenika javnih tužilaca koje biraju javni tužioci i zamenici javnih tužilaca, pet “istaknutih pravnika” koje bira Narodna skupština, kao i Vrhovni javni tužilac Srbije i ministar pravde.

Politički utjecaj u VST-u

Udruženje javnih tužilaca, JUKOM i Beogradski centar za ljudska prava tumače da bi prema ovim predlozima ustavnih amandmana, politički uticaj mogao da se relocira iz Narodne skupštine i Vlade u Visoki savet tužilaca, te da bi na ovaj način mogla da se otvore vrata za veći i snažniji politički uticaj na rad javnog tužilaštva.

Izražavaju bojazan da smanjenje članova Visokog saveta tužilaca iz reda javnih tužilaca, uz istovremeno povećanje broja članova koje bira Narodna skupština i uz aktivno učešće ministra pravde članstvu Saveta, ni na koji način neće doprineti depolitizaciji javnog tužilaštva.

Ove organizacije vide umnožavanje političkog uticaja i u obavezi da se buduće sudije i tužioci biraju iz reda diplomaca Pravosudne akademije, za koju, kako ukazuju, nema nijedne garancije nezavisnosti od zakonodavne ili izvršne vlasti.

Smatraju da su zabrinjavajući predlozi prema kojima se, kako navode, narušavaju postojeće garancije nepremestivosti javnih tužilaca, kao i postojeće garancije imuniteta javnih tužilaca.

Udruženje javnih tužilaca, JUKOM i Beogradski centar za ljudska prava smatraju da se gasi garantovana samostalnost javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca jer je, kako navode, po ovom predlogu ustavnih izmena, samostalna samo institucija tužilaštva, a ne i lica koja tu funkciju vrše.

Kuburović: ‘Neće biti reizbora sudija’

Ministarka pravde Srbije Nela Kuburović izjavila je da, prema predloženim izmenama Ustava u oblasti pravosuđa, Narodna skupština više nema nikakvu ulogu u izboru sudija i zamenika javnih tužilaca i da ostaje nadležna jedino pri izboru vrhovnog državnog tužioca.

Navodeći da ovog puta sudije same sebe biraju, ministarka je za Radio-televiziju Srbije rekla da Narodna skupština više nema nikakvog uticaja kada je reč o predlaganju članova Visokog saveta sudstva iz reda sudija.

Nešto ranije u izjavi za Televiziju Pink naglasila je i da promena naziva Vrhovnog kasacionog suda u Vrhovni sud Srbije, što predviđa nacrt izmena Ustava Srbije u oblasti pravosuđa, ne znači da će doći do reizbora sudija.

“Reizbora neće biti, kao ni iskustva koje smo imali 2009. i 2010. godine. To nije u planu niti je namera da se vrši reizbor. Bitno je da se ustavne izmene odnose na budući izbor sudija, a sudije koje su na stalnoj funkciju nju i zadržavaju”, rekla je Kuburović.

“Mi smo se rukovodili standardima koji postoje u zemljama u regionu i preporukama Venecijanske komisije”, rekla je ministarka pravde Srbije.

Izvor: Agencije