Trump naredio povlačenje pripadnika Nacionalne garde iz Washingtona

Na ulicama Washingtona bila raspoređena Nacionalna garda tokom demonstracija protiv rasizma (EPA)

Američki predsjednik Donald Trump naredio je povlaćenje pripadnika Nacionalne garde iz Washingtona, javio je Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

“Naredio sam da se pokrene postupak povlačenja naše Nacionalne garde iz Washington D.C-a, sada je sve savršeno pod kontrolom”, napisao je Trump na Twitteru.

U više američkih gradova već drugu sedmicu održavaju se masovne demonstracije zbog ubistva Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijske intervencije.

Trump je zbog demonstracija ranije zatražio agresivniju reakciju od guvernera saveznih američkih država.

“Morate biti dominantni, ili ćete izgledati poput gomile budala, morate hapsiti i suditi ljudima”, rekao je on guvernerima tokom telefonskog sastanka, prenio je ranije Tanjug, pozivajući se na CNN, koji je, kako tvrde, imao uvid u audiosnimak razgovora.

Trump je tražio od guvernera da rasporede pripadnike Nacionalne garde, koju je pohvalio kao faktor smirivanja situacije u Minneapolisu.

Trum tražio vojsku na ulicama 

Vijest od povlačenju Nacionalne grade došla je nakon što je u nedjelju objavljeno kako je Bijela kuća još početkom prošle sedmice željela na ulice Washingtona i ostalih američkih gradova rasporediti oko 10.000 aktivnih vojnika da bi prekinula proteste, ali je taj zahtjev odbačen, izvijestio je CBS.

Ministar odbrane Mark Esper i načelnik Zajedničkog štaba general Mark Milley nisu udovoljili zahtjevu Bijele kuće, rekao je visoki dužnosnik CBS-u u subotu, prenijela je Hina. 

Kako navodi CNN, Esper je navodno premjestio približno 1.600 aktivnih vojnika u Washington, ali tamo je već bilo raspoređeno oko 5.000 pripadnika Nacionalne garde pa se vojska, s obzirom na to da nije bilo potrebe za njenim dodatnim angažiranjem, postupno počela povlačiti u četvrtak navečer.

Bijela kuća nije komentirala taj izvještaj.

Milley je, kako navode obaviješteni izvori, imao jak osjećaj da još nije pređen prag, opisan kao ‘teža okolnost’, koji bi predsjedniku legalno omogućio da u pomoć pozove vojsku. 

Nakon nasilja koje je izbilo u Washingtonu, Milley je u više navrata kontaktirao s demokratskim predstavnicima Kongresa, kao i s Nancy Pelosi.

I premda pojedinosti njihovog razgovora s demokratama nisu poznate, Milley je u ponedjeljak navečer vodio napet razgovor s predsjednikom Trumpom, uvjeravajući ga da, unatoč predsjednikovim prijetnjama, sudjelovanje aktivnih vojnih snaga u smirivanju nereda u Washingtonu nije neophodno potrebno.

No, premda je Bijela kuća potvrdila da podupire Espera, ova bi ga odluka mogla stajati položaja. 

Kongres je neslužbeno kritizirao obojicu zbog šetnje s predsjednikom do crkve Svetog Ivana, a po izvoru bliskom vojsci, Esper i Milley jako žale što su sebi dopustili takav potez. 

Esper je i ranije govorio kako se nastoji držati podalje od politike, no da mu to uvijek ne uspijeva, dok Milley još nije objasnio zajedničku šetnju s predsjednikom.

Veliki protesti protiv rasizma

Deseci hiljada demonstranata okupili su se u subotu u Washingtonu i drugim američkim gradovima pozivajući vlasti da prekinu rasizam i policijsku brutalnost, nakon što su protesti potaknuti smrću Georgea Floyda u Minneapolisu, za koji je odgovorna policija, ušli u dvanaesti dan.

Okupljanje demonstranata ispred spomenika Abrahamu Lincolnu u Washingtonu i njihov mimohod do Bijele kuće obilježili su dosad najveće proteste u zemlji od objave video snimke na kojojo se vidi kako nenaoružanog Afroamerikanca u lisicama guši bijeli policajac klečeći mu na vratu, piše Reuters.

Kako navode agencije demonstranti su se u subotu okupili u brojnim urbanim centrima: New Yorku, Atlanti, Philadelphiji, Chicagu, Los Angelesu, San Franciscu, Seattlu, Bostonu i Miamiju, ali i u manjim ruralnim mjestima širom zemlje.

Subotnji protesti bili su puno ‘opušteniji’ u usporedbi s puno žešćim, premda uglavnom mirnim demonstracijama održanim posljednjih dana.

Sedmica je započela sporadičnim epizodama paleži, pljačke i vandalizma za što vlasti i aktivisti uglavnom okrivljuju vanjske poticaje i zločinačke porive.

Izvor: Al Jazeera i agencije