‘Trojka’ sumnja u reformu slovenskih banaka
Predstavnici Evropske komisije (EK), Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su u preliminarnoj ocjeni izrazili veliku skepsu oko uspješnosti modela sanacije slovenskih banaka uspostavom “slabe” banke na koju bi se prenijelo četiri milijarde eura nenaplativih potraživanja, što bi bankama onda država nadomjestila državnim jamstvima u istom iznosu, tvrdi u utorak dnevni list Dnevnik.
Ljubljanski list navodi da “trojka” nije uvjerena da će četiri milijarde eura jamstava i dodatna milijarda eura za dokapitalizaciju slovenskih banaka biti dovoljan iznos te od slovenske Vlade, između ostalog, zahtijevaju da provede “stresne testove” u vodećim bankama kako bi se utvrdilo jesu li kapitalski adekvatne i koliko dodatnih sredstava bi trebale ako to nisu.
U Briselu su u utorak odbili komentirati navodno negativno mišljenje EK-a o načinu na koji slovenska Vlada namjerava sanirati svoje banke te tvrde da su sa Vladom u Ljubljani u stalnom kontaktu, prenosi Hina.
“Dokumente koji su procurili u javnost ne komentiramo. Mogu reći samo to da je EK u stalnom kontaktu sa slovenskim vlastima i da podržavamo mjere za postizanje finansijske stabilnosti”, rekao je u Simon O'Connor, glasnogovornik evropskog komesara za monetarna i ekonomska pitanja Ollija Rehna, upitan jesu li tačni navodi nekih slovenskih medija da je EK nezadovoljna zakonskim rješenjima koje za sanaciju banaka predviđa slovenska Vlada.
‘Slaba banka’
Pozivajući se na preliminarnu ocjenu koju su slovenskoj Vladi o planu sanacije banaka uz pomoć “slabe banke” uputili predstavnici EK-a, ECB-a i MMF-a, Dnevnik je u utorak ustvrdio da se radi o “razornim” kritikama, koje dovode u sumnju efikasnost koncepta sanacije bankarskog sistema koji je postavila slovenska Vlada.
Zakon o mjerama za stabilnost banaka, koji je prihvaćen krajem prošle godine, trebao bi postati operativan do početka aprila, ali će se o njemu izjasniti i predstavnici “trojke” u konačnoj analizi o makroekonomskim debalansima Slovenije, čije se objavljivanje očekuje u martu, a bit će koncentrirana upravo na probleme u bankarskom sektoru.
No, pozivajući se na preliminarni izvještaj kojim raspolaže, Dnevnik navodi da su predstavnici triju ustanova u slovenskom modelu sanacije banaka otkrili niz nedostataka i da sumnjaju u njegovu efikasnost.
Zakon o mjerama za stabilnost banaka, kako je službeni naziv programa sanacije bankarskog sistema preko “slabe banke”, predviđa četiri milijarde eura državnih jamstava za banke u sanaciji nakon što se iz njihovih bilanci na “slabu banku” prebace loši, nenaplativi krediti iz ranijih godina.
Banke bi se, uz to, i dokapitalizirale sa milijardu eura svježih sredstava, a cijeli sanacijski proces bi se odvijao do 2017. godine.
‘Stresni testovi’
Riječ je u prvom redu o pokušaju izvlačenja iz teškoća tri najveće banke u državnom ili većinskom državnom vlasništvu: Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM) i Abanci.
Kako tvrdi Dnevnik, koji se poziva na pitanja koja EK postavlja slovenskoj Vladi u vezi s prihvaćenim modelom sanacije, u Briselu ali i ECB-u i MMF-u, dvoje hoće li četiri milijarde eura državnih jamstava bankama biti dovoljno da se njihove bilance saniraju nakon što im se otpišu loši krediti i prebace u posebnu ustanovu, koja bi ih kasnije, uz što manji diskont, pokušala prodati.
Osim toga, slovenskoj Vladi postavljaju i više drugih pitanja vezanih uz moguće političke utjecaje u procesu koji bi morao dovesti do sanacije banaka te zahtijevaju veću ulogu slovenske Centralne banke u cijelom procesu i izvođenje “stresnih testova” za banke.
U preliminarnoj ocjeni procesa sanacije, tvrdi Dnevnik, predstavnici “trojke” upozoravaju i na “neuobičajeno” velike ovlasti koje su predviđene za “slabu banku” na koju bi se prenijeli loši krediti komercijalnih banaka, odnosno ovlasti onih koji bi bili imenovani u njenu upravu.
Izvor: Agencije