Trgovska gora – otpad koji ugrožava život

Piše: Mirza Sadiković

Ponovo i sve glasnije stanovnici Pounja, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, sa 22 općine i više od 600.000 stanovnika, uz granicu s Hrvatskom, traže da susjedna država odustane od namjere gradnje odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na području Trgovske gore, odnosno zbrinjavanja opasnog otpada u bivšim vojnim objektima na lokalitetu Čerkezovca, u općini Dvor na Uni u Hrvatskoj.

Radi se o stanovnicima Bihaća, Velike Kladuše, Bužima, Bosanske Krupe, Krupe na Uni, Sanskog Mosta, Ključa, Ribnika, Bosanskog Petrovca, Novog Grada / Bosanskog Novog, Kostajnice / Bosanske Kostajnice, Kozarske Dubice / Bosanske Dubice i Prijedora.

“Nezadovoljni smo onim šta nam govori obavijest Zavoda za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Hrvatske, da će nadležne institucije Bosne i Hercegovine biti pozvane kada u toj zemlji počne rasprava o strategiji utjecaja na okoliš”, kaže Jasmin Emrić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji je inicirao ovu aktivnost u državnom Parlamentu, zbog “alarmantnosti i ozbiljnosti situacije i ovog problema”.

Građani Novog Grada i Kostajnice potpisali su peticiju kojom traže od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pokretanje odlučnije aktivnosti. Peticiju potpisuju i u Bihaću, Bosanskoj Krupi, a uskoro će i u ostalim općinama.

Problem države BiH

“Država Bosna i Hercegovina mora zauzeti odlučan stav i suprostaviti se izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori”, riječi su Tahira Nuhića, ministra za zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona, čije se ministarstvo uključilo u sve aktivnosti u svakoj od pomenutih općina.

On podsjeća da će se Hrvatska, kako su nadležni obavijestili institucije u Bosni i Hercegovini, konsultirati sa susjednom državom u vezi s izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, “međutim, to još ne znači da stanovnici područja u slivu rijeke Une u Bosni i Hercegovini mogu odahnuti”.

“Građani su u panici, jer je ta lokacija udaljena od središta Novog Grada, od državne granice s Hrvatskom, oko tri kilometra”, kazuje načelnica ovog grada Snježana Railić, dodajući “da postoji opasnost da bi eventualno curenje nuklearnog otpada iz tog odlagališta moglo zagaditi podzemne vode iz kojih nastaju pritoke rijeke Une, posebno potok Žirovac, koji se direktno ulijeva u nju, tako da bi mogao biti ugrožen ne samo privredni potencijal ovog dijela Bosne i Hercegovine, nego i ljudski životi”.

U Bužimu te dijelovima bosanskokrupske i velikokladuške općine, ali i susjednih općina preko granice, itekako su svjesni opasnosti kojoj bi eventualno mogli biti izloženi ukoliko Hrvatska provede Nacionalni program Strategije zbrinjavanja radioaktivnog nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

Djeca obolijevaju od paralize

U Bužimu postoji medicinska dokumentacija da je osamdesetih godina prošlog stoljeća tamošnje stanovništvo, posebno u rubnim dijelovima, uz samu državnu granicu, naglo obolijevalo od paralize. Gotovo svako četvrto dijete bilo je zahvaćeno tom bolešću, a procenat smrtnosti bio je naglo povećan. Utvrđeno je da su razlozi upravo dolazili iz područja Trgovske gore, jer je još tih godina u pomenutim vojnim objektima bio odlagan otpad te vrste.

Potvrda da je još u tim godinama prošlog stoljeća u tim objektima odlagan taj otpad dolazi od stanovnika tamošnjih područja Žirovca i Čerkezovca, a danas rijetkih povratnika u ta područja.

Načelnik Općine Cazin, Nermin Ogrešević, naglašava “da građani sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine, najnaseljenije općine koja graniči s Hrvatskom, još uvijek nisu svjesni, niti su dovoljno informirani kakvoj su opasnosti izloženi ukoliko se provede usvojeni Prostorni plan Općine Dvor i Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada.”

“Lokacija se nalazi u središnjem dijelu Trgovske gore, a to je područje ispresijecano vodotocima čije su podzemne vode vrlo osjetljive i lako i brzo se mogu zagaditi. To je i centralno slivno područje prema rijeci Uni. Drugo slivno područje odvodi vode prema rijeci Kupi i ugrožava Bužim, Veliku Kladušu, Glinu i sve prema Karlovcu. Ne čudi nas što je baš Dvor na Uni određen, jer je to najnenaseljenije područje u Hrvatskoj”, kaže Ogrešević.

Bosna i Hercegovina još nije zvanično uključena u ovaj postupak, iako u Državnoj regulatornoj agenciji za nuklearnu sigurnost kažu da su ostvarili kontakte s nadležnim agencijama u Hrvatskoj, odnosno sa Zavodom za radiološku i nuklearnu sigurnost ove države.

Rezolucija Narodne skupštine RS-a

“U tim kontaktima rečeno nam je da će nas pozvati da učestvujemo u raspravi, kada se bude diskutiralo o strategiji utjecaja na okoliš budućeg odlagališta nuklearnog otpada”, kažu u ovoj instituciji.

U Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine kažu da su do sada, prilikom bilateralnih susreta s predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, postavljali ovo pitanje, a ponovo će biti stavljeno na dnevni red kada bude formirana nova hrvatska vlada.

Dodaju da je i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak, na međunarodnoj konferenciji u Beču za nukelarnu energiju, govorio o ovom problemu i izrazio protest.

Ipak, da bi se spriječile moguće komplikacije, podsjeća Emrić, “Bosna i Hercegovina mora odmah pristupiti ratifikaciji Protokola SEA, uz Konvenciju iz Espoa, te po ubrzanoj proceduri završiti proces. Protokol je Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine upućen još 2003. godine, ali do danas to nije učinjeno. Za to je vrijeme očito susjedna zemlja temeljito planirala strategiju zbrinjavanja radioaktivnog i nuklearnog otpada i u tišini provodi postupak.”

Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska donijela je Rezoluciju kojom se izražava protivljenje izgradnji odlagališta otpada niske i srednje aktivnosti u Dvoru na Uni. Rezolucijom se traži od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donošenje posebne rezolucije na nivou Bosne i Hercegovine kojom će se utvrditi politika i smjernice za njeno provođenje.

Ugroženi zdrava hrana i turizam

Upozorenje stanovnika sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine je da bi, osim direktnog utjecaja na zdravlje ljudi, blizina opasnog otpada u bliskoj budućnosti mogla uništiti perspektivu razvoja cijeloga ovoga kraja, koji se zasniva na proizvodnji zdrave hrane i turizmu.

Prema standardima Evropske unije, svi poljoprivredni proizvodi u čijoj se blizini nalaze ovakva odlagališta istovremeno gube na cijeni i nemaju šansu na tržištu.

Do sada nije zabilježen nijedan slučaj izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na granici s drugom državom koja nema izgrađene nuklearne objekte. Prilikom odabira lokacije Trgovska gora nisu vršena terenska ispitivanja, već je odabir učinjen na bazi postojećih pisanih podataka.

Izvor: Al Jazeera