TikTok, američki ʽdržavni neprijatelj broj jedanʼ

Cijeli koncept aplikacije se bazirao [i još uvek se bazira] na kratkim klipovima (EPA)

Kako je aplikacija bazirana na kratkim video klipovima i muzici, postala jedna od najvećih opasnosti po Američki obaveštajni aparat i tehnološke kompanije – Ili barem tako tvrdi predsednik SAD Donald Tramp.

TikTok je aplikacija nastala 2016. godine, a napravila ju je kompanija Byte Dance, bazirana u Hong Kongu. Prvih godina je bilo praktično nepoznata, ali je onda njena kineska verzija Douyin postala mega-popularna u Kini. Ceo koncept aplikacije se bazirao (i još uvek se bazira) na kratkim klipovima, obično sa muzikom i plesom – mada je poslednjih godinu dana prisutan sadržaj raznih formata. Byte Dance 2018. godine kupuje aplikaciju Musica.ly i integriše je u TikTok, a na taj način dobija ogroman katalog muzike popularne na Zapadu. I tada počinje njen meteorski uspeh.

Tehnološki cunami

TikTok je za manje od dve godine svog rada oborio sve rekorde – po broju preuzimanja, po broju korisnika kao i broju aktivnih korisnika u bilo kom trenutku. Zvanično, TikTok je preuzet na preko dve milijarde uređaja, a dnevno se ta brojka povećava za preko deset hiljada.

Više od 800 miliona ljudi u svetu dnevno koristi TikTok, a od toga 150 miliona samo u Kini. U SAD ova aplikacija ima preko 100 miliona korisnika, uz tridesetak miliona dnevno aktivnih. Aplikacija je naročito popularna u Aziji – Japanu, Tajlandu, Indoneziji i Vijetnamu, a u nekima se održavaju i takmičenja za najbolje ‘nastupe’ na TikToku, uz novčane nagrade.

Uz sve ove brojke, nije iznenađenje da je TikTok najpreuzimanija aplikacija na Appleovoj App Store prodavnici, a samo u jednom kvartalu 2019. preuzeta je 33 miliona puta, a 41 posto njegovih korisnika su između 16 i 24 godina, koji u proseku provedu sat i petnaest minuta svakog dana u ovoj aplikaciji.

Aleksandra Dragašević, marketinški stručnjak, kaže da ovakva zastupljenost donosi ogromne mogućnosti za reklamu:

“Često zaboravljamo da kompanije Google i Facebook, i njihove aplikacije kao što je Instagram, ne žive od naših selfija i objava, već od – reklama. Google najveći deo prihoda ima od svojih Ad Sense oglasa, a skoro sav prihod Facebooka je od reklama, budući da je besplatan. Tako je i sa aplikacijom TikTok – budući da su ogroman deo korisnika mladi ljudi, to otvara vrata za muzičku, modnu i tehnološku industriju da reklamiraju svoje proizvode”, objašnjava Dragašević.

Neprijatelj na WiFi mreži

Ali, kako je ova aplikacija, očigledno namenjena zabavi, postala deo istrage Obaveštajnog komiteta Kongresa, te konstantno prisutna u obraćanju Trampa u Beloj kući?

Zapravo, krivi su zakoni u Kini. A ti zakoni kažu da sve kompanije koje rade na internetu, a bazirane su u Kini, moraju da na zahtev vlasti predaju podatke o korisnicima. Ovo se pravda raznim sumnjama na elektronsko pranje novca, sajber špijunažu te onlajn kriminal, ali u suštini, KP Kine i kineske vlasti žele da imaju pristup tim podacima, ako im zatrebaju. Buduću da je Byte Dance kineska kompanija, serveri na kojima se ‘vrte’ Douyin i Tik Tok su razdvojeni – jedni se nalaze u Kini, a drugi u SAD.

Ipak, to nije bilo dovoljno da odagna sumnje zvaničnika u SAD. Državni sekretar i nekadašnji direktor CIA-e Majk Pompeo je nedavno izjavio da “ako koristite TikTok, svoje podatke šaljete direktno u Kinu”. Američka mornarica (US Navy) te Vazduhoplovstvo (US Air Force) su potpuno zabranili korišćenje ove aplikacije svojim pripadnicima, a zaposleni u DHS (Domovinskoj sigurnosti, Homeland security) se mogu suočiti sa visokim kaznama ako na radno mesto unesu uređaj sa instaliranim TikTokom.

Obaveštajni komitet Kongresa je upozorio još prošle godine “da kroz ovu aplikaciju (kao i neke druge čiji su autori takođe kineske kompanije), Kina želi da dođe do ličnih podataka miliona građana SAD”.

Srđan Mitrović, IT stručnjak i programer, kaže da zapravo sve aplikacije prikupljaju podatke korisnika:

“Google zna svako mesto koje ste posetili godinama unazad. Instagram pamti vaše fotografije iz 2014. godine. Pogledajte samo opciju Memories (uspomene) na vašem Fejsbuku – ima stvari koje ste garantovano zaboravili – ali ih Fejsbuk pamti. E sad, zamislite koliko je to podataka kada ih koriste stotine miliona ljudi”, navodi Mitrović.

Microsoft zainteresovan za TikTok

I upravo prošlog petka, američki predsednik Donald Tramp najavio je potpunu zabranu rada TikToka u SAD.

“Mogu to lako da učinim, imam ovlašćenje za tako nešto”, rekao je Tramp novinarima u Beloj kući.

Iz TikToka su mu odmah odgovorili da se podaci korisnika nalaze u SAD, da je CEO kompanije Kevin Mejer Amerikanac – inače bivši CEO Diznija, te da desetine miliona Amerikanaca koriste ovu aplikaciju svakog dana. Generalna menadžerka za SAD Vanesa Papas je poručila Trampu: “Ne planiramo nigde da idemo!”.

I, kako to obično biva u svetu velikih kompanija, čini se da je odmah pronađeno “solomonsko” rešenje. Kompanija Microsoft, najpoznatija po svom Windows operativnim sistemu, najavila je da je zainteresovana da kupi deo akcija TikToka kojima će preuzeti njihovo poslovanje u SAD, čineći ih tako potpuno američkom kompanijom. Za ovako nešto bi Microsoft morao izdvoji poprilično mnogo novca, budući da je vrednost TikToka procenjena na preko stotinu milijardi dolara.

Bezbedni korisnici, bezbedna konkurencija

Ipak, veliki deo IT stručnjaka i novinara smatra da posredi nije zabrinutost za privatnost Amerikanaca, već – pomoć američkim kompanijama.

Naime, Facebook sa svojim aplikacijama Instagram i WhatsApp već duže vreme beleži stagnaciju rasta. Budući da je najveći deo novih korisnika smartfona u Kini i Aziji, oni uglavnom koriste lokalne aplikacije na svojim jezicima. Budući da je bilo pitanje trenutka kada će TikTok preteći Facebook na “domaćem terenu”, čini se da je najava zabrane došla u pravom trenutku.

Sa druge strane, Microsoft, kao jedan od pionira u svetu IT-a, nikada nije uspeo na mobilnom tržištu. Njihov Windows Phone projekat smartfona je propao, a Microsoft nikada nije imao svoju društvenu mrežu, iako je bukvalno izmislio mnoge od tehnologija na kojima one počivaju. Do sada.

I tako, čini se da su u današnjem svetu, umreženom na internetu, politika, novac i tehnologija samo različiti uglovi jedne iste priče. Ili su to i oduvek bili.

Izvor: Al Jazeera