Oglasi

Težak put do Meke za hadžije iz Gaze i Sirije

Brojne hadžije iz Gaze i Sirije izgubile su članove porodica i pretpjele strahote, a u Meki se mole za slobodu.
Hadžija iz Gaze kaže da dolazak u Meku predstavlja privremeni bijeg od problemaAl Jazeera

Piše: Ameen Habla 

MEKA - Hadžinica Mona Barbakh više od pedeset godina svjedoči palestinskoj tragediji, u kojoj se historija krvlju piše, a ljudi protjeruju i raseljavaju.

Ni njena porodica nije bila pošteđena te golgote. Mnogi od njih su ranjavani, zatvarani, a od svega joj najteže pada mučenička smrt njena dva sina. 

U okrilju Časnog harema i pod plavim nebom Meke Mona pronalazi smiraj. Punih grudi udiše potpuno drugačiji zrak, koji nije zagađen ni barikadama ni opsadom.

Njen izlazak iz Gaze nije bio jednostavan. Kako bi došle do Časnog harema, hadžije iz Gaze morale su preći veoma težak i dug put. Jedini izlaz iz tog grada pod opsadom bio je granični prijelaz Rafah.

Mona ove godine obavlja hadž za jednog od svojih sinova koji je poginuo kao mučenik. U Velikoj džamiji u Meki upućuje molitve Bogu da obojici njenih poginulih sinova podari milost i oprost.

Poput nepresušnog izvora Zemzem, niz lice joj se slijevaju suze dok se prisjeća svoje djece i braće kojima je Izrael prekinuo život u cvijetu mladosti. Moli Mona i za domovinu, da se odagnaju višegodišnje patnje kroz koje ta zemlja prolazi, i vrati nada u nacionalni konsenzus. To je samo dio njenih molitvi... Ne zaboravlja u njima spomenuti ni Jerusalem, te moli Boga da mu podari postojanost.

Mukotrpan put

Prisjeća se svih poteškoća i zahtjevnih procedura napuštanja zemlje te dolaska na aerodrom u Kairu, gdje su podvrgnuti detaljnim pregledima zbog pooštrenih mjera sigurnosti. Putovanje autobusom, od graničnog prijelaza Rafah do aerodroma u Kairu, trajalo je 12 sati umjesto šest ili sedam. Pojedine žene su tokom putovanja padale u nesvijest, dok su drugi osjećali strašnu zabrinutost.

Mona je oličenje palestinske žene koja govori o tragediji naroda u Gazi i njihovoj ustrajnosti da izađu iz okova opsade u prostranstvo hadža kako bi postali gosti Božije kuće. Ove godine je hadžinica Mona odabrana da na ovaj veliki put krene kao gošća saudijskog kralja. Svake godine Kraljevina Saudijska Arabija ugošćuje hiljadu hadžija iz Palestine, među kojima je i 500 hadžija iz Gaze, isključivo iz šehidskih porodica. Svaka od tih porodica sa sobom nosi i svoju životnu priču.

U ovoj grupi hadžija je i Fayiz Salih (52), koji u povjetarcu u Časnom haremu pronalazi priliku da vrati svoj duhovni mir nakon što je preživio tragediju koja mu je narušila psihičko zdravlje. Sudbina tog Palestinca nije bila nimalo laka. Osim gubitka supruge i četvorice sinova u jednom izraelskom napadu na njegov dom 2009, Salih je bio i zatvorenik u izraelskom zatvoru u periodu od 1984. do 1993. godine.

U strašnom izraelskom napadu srušena je Salihova trospratna kuća. Bio je to njegov dom koji su godinama gradili. U napadu je poginuo veći dio njegove porodice.

Salih za Al Jazeeru kaže kako se u velikim svjetskim državama organizacije za brigu o psihičkom zdravlju građana trude organizirati rekreativna i opuštajuća putovanja osobama koje su preživjele tragediju ili imaju posebne potrebe, no on u odlasku na hadž vidi najbolji lijek. Za njega hadž predstavlja priliku za bijeg od problema i traženje utočišta kod Boga, u Njegovoj milosti i oprostu. U takvom okruženju čovjek zaboravlja na svoje tegobe, na blokadu i godine uništavanja i protjerivanja, kaže Salih.

Hadžije iz Sirije

Dok se hadžije iz Gaze žale na komplicirane mjere pri dobijanju dozvola za napuštanje zemlje i odlazak na hadž, takav slučaj nije sa hadžijama iz Sirije koje ove godine stižu iz Turske. Prema njihovim riječima, procedure su mnogo lakše, kao i sam put.

Sirijac Abdallah Muhajir došao je u Meku sa stotinama ljudi iz Sirije.

Muhajir je pohvalio odnos Turske prema sirijskim hadžijama. Kaže kako su u posljednjem momentu pristali odobriti put svim osobama sa spiska, dozvolivši im odlazak na hadž, iako većina ne ispunjava pravila i procedure za legalan boravak u Turskoj.

Cijena hadža za Sirijce koji kreću iz Turske iznosi približno 4.000 dolara. Iako je riječ o velikoj sumi za izbjeglice koje nemaju posao ni stalna primanja, Muhajir smatra kako je uobičajeno da, ukoliko neko želi krenuti na ovaj put, posudi novac ili da odvaja od onoga što svakodnevno zarađuje kako bi uštedio za hadž.

Dodaje da on kao 28-godišnjak ima priliku ostvariti svoj san, što je pod vladavinom sirijskog režima bilo nemoguće jer se mlađim osobama nije dozvoljavao odlazak na hadž. 

Hadžije iz Gaze i Sirije u okrilju Časnog harema mole Boga da im podari smiraj duši i izlije na njih svoju milost. U njihovim molitvama pretače se sva bol i patnje kroz koje prolaze Sirija i Palestina.

Noseći sa sobom svoje bajrake, nade i molitve, Palestinci i Sirijci idu putem svog oslobađanja jer je hadž, kako to za njega kažu, jedna od najvažnijih formi za iskazivanje slobode i nezavisnosti pojedinca.

U Časnom haremu vjernici se mole za slobodu i napajaju duhovnom snagom, a rješenje briga i problema prepuštaju Bogu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.