Teška vremena mogu biti ‘zlatna prilika’

Teška vremena uobičajeno bude najgore, ali i najbolje kod ljudi. Dok jedni koriste priliku da se okoriste nevoljama, drugi su spremni podijeliti posljednju koricu kruha sa svojim komšijama. Dok jedni kradu i profitiraju i povećavaju svoje već pozamašno bogatstvo, drugi će skinuti kaput s leđa i dati ga nepoznatoj osobi, kako bi ih zaštitili od hladnoće…

I dok su na prvoj liniji borbe protiv korona virusa zdravstveni radnici, hitne službe, civilne zaštite, ali i trgovci, poštari i svi oni koji pokušavaju život ljudi u kriznim vremenima održati što je moguće više normalnim, postoje i drugi koji u skladu sa svojim mogućnostima žele pomoći svojim sugrađanima, ali i ljudima širom svijeta da ovu situaciju prebrode na što lakši način te ih ujedno i educiraju i pruže im priliku za bolje sutra.

Kako je većina planete prisiljena biti u izolaciji vlastitog doma, stručnjaci raznih profila su putem interneta počeli pružati razne vidove mentorstva i obuka za sve zainteresirane, kako bi im olakšali teška vremena, ali i naučili ih vještinama koje će im potencijalno omogućiti da napreduju ili da u potpunosti promijene karijeru.

Posljedice izolacije

Pandemija korona virusa natjerala je milione ljudi da se izoliraju u svojim domovima, a teško je govoriti o posljedicama nečega što se dešava prvi put ovako velikom broju ljudi na globalnom nivou, kaže psihologinja Hrlović.

“Svaki krizni događaj povećava nivo psihološkog stresa i samim tim djeluje ugrožavajuće na mentalno zdravlje. Djelovanje tog stresa u ovoj situaciji zavisi od brojnih faktora koji uključuju i dužinu trajanja izolacije, zdravstveno stanje osobe, stigmatizaciju, profesiju, jer su medicinski radnici i druge pomagačke profesije izloženiji stresu, raspoloživost finansijskih resursa, pa i karakteristike ličnosti i kulturološke faktore”.

Jedan od takvih je i programer Mirhat Babić, koji je odlučio svoje praktično znanje prenijeti drugima i omogućiti im da se obuče u toj vještini.

“Već duže vrijeme imam želju da na neki način podržim mlade ljude koji žele da nauče više o programiranju i koji u tome vide priliku za lično usavršavanje i bolji posao”, kaže.

Prenošenje iskustva

Prvobitna ideja je bila da pravi online kurseve ali zbog činjenice da se na internetu već sada može naći dosta dobrih kurseva i edukacija, odlučio je da je brže i bolje iskoristiti postojeće resurse, kaže programer s višegodišnjim iskustvom sa završenim master studijem na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.

Njegova uloga je, dodaje, da prenese svoje praktično iskustvo u programiranju i da u razgovoru sa kandidatima pronađu šta bi to bilo najbolje za njih da nauče i gdje mogu pronaći resurse pomoću kojih će to ostvariti.

Pojašnjava i direktan proces online mentorstva.

“Prvo se kroz razgovor sa kandidatima razjasni šta žele da nauče i koji su ciljevi zbog kojih žele da se bave programiranjem. Nakon toga odaberemo kurs koji će se pohađati i onda kandidati samostalno prelaze taj kurs uz moju podršku”.

U kratkom roku se za njegovo mentorstvo prijavilo 16 osoba, a trenutno aktivno radi sa sedam njih.

Glavni izazov je, kaže, pronaći i održati adekvatan nivo i kvalitetu komunikacije, gdje kandidatima nije problem pitati sve što im pravi problem ali da se u isto vrijeme pripreme za budući samostalni rad.

Stalno usavršavanje

Njegova polaznica je Fehima Ugarak, koja je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu završila master studij iz fizike i koja predaje u srednjoj školu u Hadžićima, u Kantonu Sarajevo, a ideju za prijavu na online mentorstvo je dobila nakon što je pratila tutorijale o programiranju na stranici Udemy koja nudi materijale pomoću kojih se može ući u svijet programiranja.

“Međutim, nekad naiđem na neki problem koji se tiče same sintakse i koji je bezazlen, ali program ne funkcioniše i u tom slučaju je super imati mentora kojeg možeš pitati zašto i kako da to riješiš. Tako i funkcioniše ovaj tip online mentorstva, gdje također i mentor, koji ima dosta iskustva u programiranju,  ponudi odgovarajuće tutorijale u zavisnosti od nivoa znanja”, kaže.

Korištenje resursa

Aktuelna zdravstvena situacija je natjerala ljude da se izoliraju od drugih, ali psihologinja Hrlović ističe da fizičko distanciranje ne mora nužno da znači i društveno distanciranje.

Zahvaljujući dostupnosti pametnih telefona, računara i interneta imamo brojne mogućnosti održavanja socijalnih kontakata i bez fizičkog prisustva.

“Nažalost, nemaju baš svi jednak pristup tehnologijama pa smijemo zaboraviti osobe slabijeg imovinskog stanja ili starije osobe koje možda imaju pristup tehnologijama, ali ih ne znaju koristiti. Tu su i osobe koje su izložene povećanom psihološkom stresu zbog porodičnog nasilja koje je u porastu, kao i osobe koje od ranije imaju narušeno psihološko ili fizičko zdravlje. Oni su svakodnevno izloženi stresu koji je u ovoj kriznoj situaciji sigurno uvećan, te njima treba posvetiti posebnu pažnju i prilagoditi komunikaciju njihovim mogućnostima”.

 

Da li će programiranje biti nešto čime će se profesionalno baviti, ostaje da se vidi.

Kako kaže, sve što čovjek zna i nauči treba da iskoristi na pozitivan način kao i da iskoristi svaku priliku za profesionalno usavršavanje.

“Iskreno, voljela bih da se usavršim u tom polju jer time čovjek proširuje vidike te mu otvara više opcija za zaposlenje”, dodaje te kaže da se prijavila i na online kurs engleskog jezika na IT akademiji koji je vidjela na društvenim mrežama s ciljem da usavrši svoje znanje istog.

Osim što će pomoći da se sačuva razum tokom perioda izolacije u vrijeme pandemije, online obuke mogu otvoriti mnoga vrata za koja mnogi nisu ni znali da postoje jer možda nisu imali adekvatno formalno obrazovanje. Čak i našim prostorima, vremena se mijenjaju i odnos prema znanju je znatno drugačiji nego prije, gdje je sve počinjalo sa diplomom.

Potrebe tržišta

Kako kaže Stevica Kuharski, poduzetnik i voditelj skautinga investicijskog fonda Fil Rouge Capital, formalno obrazovanje i edukacija u našoj regiji u pravilu kaskaju za potrebama tržišta.

“Organizacije, svejedno jesu li u privatnom ili javnom vlasništvu, na bitnim pozicijama trebaju ljude s dobrim načinom razmišljanja (eng. mindset). Vještine (eng. skillset) se nauče, ili kroz život i u praksi, ili dobiju temelj obrazovanjem. Ne bih sučeljavao znanje i diplomu, već način razmišljanja i vještine jer to je ono što nas čeka u budućnosti. Uz ispravan način razmišljanja niti jedna vještina nije problem, no uz loš način razmišljanja niti jedna vještina nije dovoljno dobra”, kaže stručnjak za startupe iz Hrvatske.

Prema njegovim riječima, svaka kriza donosi probleme, a na ljudima samima je da prepoznaju prilike u problemima.

“Edukacija na online servisima je jedna od metoda kako pokušati držati korak s tržištem. No, s obzirom na promjene koje je donijela pandemija, teško je prognozirati što će biti najlukrativnije područje kada se situacija stabilizira. Digitalizacija poslovanja je konačno ubrzana, prodaja se iz trgovina preselila na internet, dostavne službe jedva stižu odrađivati sve naloge za dostavu”, dodaje.

Kuharski ističe da u čemu god se radnici usavršavali, trebaju usvojiti ili zadržati agilni način razmišljanja, ne uzimati posao zdravo za gotovo i prihvatiti činjenicu da je cjeloživotno obrazovanje jedina opcija, jer je stalno zaposlenje ostalo u nekim minulim vremenima:

“Mi kao društvo se trebamo brinuti o slabijima i nemoćnima, a kao pojedinci stremiti prema granicama svojih mogućnosti. Društvo ne smije podržavati i poticati mediokritete, već najbolje. Samo tako ćemo moći ispuniti dužnost brige o slabijima i nemoćnima.”

Prednosti interneta

On se osvrnuo i na mogućnost usavršavanja vam školskih kupa.

Kako kaže, internet je donio veliku količinu informacija, pa tako i u obrazovnom segmentu, a nužno je kritički sagledati sve aspekte i sam donijeti odluku i odabir.

Udemy, Coursera i druge vodeće platforme pružaju pregršt kvalitetnog materijala koji je dovoljan za samoedukaciju, a nadopune od stručnjaka se mogu lako potražiti na YouTube i blog servisima, dodaje.

“Edukacija će svakako proširiti vidike i otvoriti dodatne prilike za pokretanjem vlastitog posla. U ovakvim vremenima kvalitetni timovi s jasnom vizijom i rješavanjem stvarnih problema relativno lako mogu osigurati investiciju poslovnih anđela i fondova rizičnog kapitala. Krizna vremena rađaju prilike, a mi ih moramo iskoristiti zadržavajući ljudskost i dostojanstvo. I, što je još važnije, pružiti drugima da pokažu svoju ljudskost i ne dopustiti da izgube svoje dostojanstvo”, ističe Kuharski.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Čak i da ne stvori nove poslovne prilike, usavršavanje tokom perioda izolacije može mnogo značiti za stanje duha u ova krizna vremena.

Posvećenost ličnom razvoju vjerovatno je jedna od najboljih stvari koje pojedinci mogu uraditi u periodu izolacije, kaže psihologinja Dženana Hrlović.

Psihološka istraživanja pokazuju da samoizolacija, gubitak uobičajene rutine i reduciranje socijalnih i fizičkih kontakata često dovode do pojave dosade, frustracije i osjećaja odvojenosti od svijeta. Neke osobe mogu iskusiti tjeskobu, depresivnost, ljutnju, povećanu iritabilnost i druge negativne emocije i iskustvene doživljaje. Stoga je, napominje, važno uspostaviti strukturu, napraviti nove rutine i iskoristiti mogućnosti koje nam se pružaju da kreiramo vlastitu normalnost unutar naših domova.

Pozitivno dejstvo

Proširivanje znanja i vještina ne samo da će pomoći u rješavanju osjećaja dosade, već predstavlja sjajnu mogućnost da se uspostavi nova rutina, da se strukturira vrijeme, te kontrolira, odnosno smanji izloženost negativnim informacijama o širenju i posljedicama virusa, dodaje.

Također, tu je osjećaj postignuća, osjećaj da smo uradili nešto dobro za nas, koji utiče na porast samopoštovanja, ali nam i pokazuje da i dalje imamo kontrolu nad određenim aspektima našeg života.

Pritom online edukacije i mentorstva imaju i dodatnu prednost, dodaje, jer ona često podrazumijevaju i kontakt sa drugim, nepoznatim osobama kroz različite diskusije, razmjene iskustava, grupne vježbe i druge interaktivne sadržaje.

Na ovaj način pojedinac širi svoju socijalnu mrežu i uspostavlja kontakte sa ljudima koji imaju slične interese, a te su mogućnosti u periodu samoizolacije ograničene, što online edukacije čini posebno vrijednim resursom, navodi Hrlović.

“Napomenula bih još da u periodu krize dodatna edukacija može biti posebno izazovna, jer povećan psihološki stres može dovesti do teškoća sa koncentracijom. One osobe koje ranije nisu pohađale online edukacije mogu biti obeshrabrene ukoliko ne budu mogle da se fokusiraju. Zato je važno pažljivo odabrati edukaciju tako da ne uzima puno vremena, te da bude prilagodljiva drugim aktivnostima koje osoba ima. I naravno, napraviti raspored koji će pomoći da se uspostavi rutina educiranja”.

Izvor: Al Jazeera