Svijet između dva stava: Podrška Americi, ali i Iran ima saveznike

Dok se povećava pritisak Sjedinjenih Aameričkih Država na Iran, cijeli Bliski istok ključa u očekivanju bilo kakve mjere koja bi mogla dovesti do žestokog rata, dok su stavovi međunarodnih i regionalnih sila različiti ovisno o njihovim interesima i savezništvima.

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je uveo sankcije Iranu, potvrđujući povlačenje svoje zemlje iz nuklearnog sporazuma postignutog 2015. godine.

Također je poslao nosač aviona i vojne bombardere u regiju, kao poruku upozorenja Teheranu.

Nasuprot tome, Teheran prijeti da će prestati poštivati pojedine stavke sporazuma i da će nastaviti obogaćivati uranij ako preostale strane ne ispune obećanje i ne zaštite iranski naftni i bankarski sektor od sankcija SAD-a.

Obogaćivanje uranija za četiri dana

Pod preostalim stranama misli se na Rusiju, Kinu, Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku.

Da potvrdi svoju ozbiljnost da se neće podčiniti “ucjenama”, Iran je saopćio da može obogatiti uranij do 20 posto u roku od samo četiri dana.

Predsjednik Islamske Republike Hassan Rouhani je rekao da će se Iran prestati pridržavati određenih dijelova nuklearnog sporazuma u roku od 60 dana ukoliko potpisnice ne ispune svoje obaveze kojima se štite interesi ove države.

Međutim, ove strane nisu zauzele jedinstven stav, a čini se da ga zapravo i ne nastoje postići, pa su se tako pojedine odmah priklonile stavu Amerike, dok su druge čvrsto stale na stranu Irana.

Izazivanje problema

Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass izjavio je da njegova država ulogu Irana u Siriji i Jemenu, kao i njen raketni program, vidi kao izazivača problema, što govori o otvorenoj podršci mjerama koje Washington poduzima kako bi izolirao i kaznio Teheran.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert izjavio je da je Berlin sa žaljenjem primio ovakve najave iranske vlade i da poziva Teheran da se suzdrži od bilo kakvih agresivnih koraka koji mogu dodatno povećati napetosti u regiji.

Glasnogovornik je naglasio predanost Njemačke sporazumu s Iranom o nuklearnoj energiji, rekavši da će ispuniti sve svoje obaveze dok to i Iran bude činio.

Velika Britanija je izrazila duboku zabrinutost zbog iranske najave da će smanjiti ograničenja svog nuklearnog programa, pozivajući Teheran da ne poduzima nikakve korake koji vode ka eskalaciji napetosti.

Mark Field, državni ministar za Aziju i Pacifik Ureda za vanjske poslove, izjavio je da Velika Britanija s velikom zabrinutošću prima izjavu Irana o obavezama ove države u okviru sveobuhvatnog plana djelovanja.

“Najava iz Teherana je nepoželjan korak… U ovoj fazi ne govorimo o nametanju sankcija, ali ako Iran prestane poštivati svoje obaveze iz sporazuma o nuklearnoj energiji, naravno da će to imati posljedice”, kazao je on.

Upozorenje Francuske

Francuska ministrica odbrane Florence Parly izjavila je da njena država ne želi napustiti nuklearni sporazum s Iranom iz 2015. godine.

Upozorila je kako bi se, ako Teheran prekrši svoje obaveze, na stolu moglo naći pitanje pokretanja mehanizma koji bi mogao dovesti do sankcija.

Francusko predsjedništvo je uputilo upozorenje Iranu i zaprijetilo nametanjem sankcija ovoj zemlji ako se ponovo vrati obogaćivanju uranija.

Evropska unija je saopćila da zabrinuto prati iranske odluke o nuklearnom sporazumu i da procjenjuje njihove posljedice s članovima Zajedničke komisije.

Dok su stavovi evropskih država u konačnici u saglasju s američkim mjerama, Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija izgledau pokazuju najviše entuzijazma za kažnjavanje Irana, čak i više od Sjedinjenih Američkih Država.

Amerika je pogriješila

Međutim, Teheran nije sam u ovoj borbi, jer na njegovoj strani stoje ključne države na regionalnoj i međunarodnoj sceni.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je kako Sjedinjene Američke Države snose odgovornost za ono što se desilo s iranskim nuklearnim sporazumom.

“Razmatramo ovu neprihvatljivu situaciju vezano za nuklearni sporazum. Situacija oko sudbine nuklearnog sporazuma razvijala se na ovaj način zbog neodgovornog ponašanja SAD-a koji je odustao od svojih obaveza u skladu s relevantnom rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, rekao je Lavrov prilikom susreta s iranskim kolegom Mohammedom Javadom Zarifom u Moskvi.

S druge strane je pohvalio predanost Irana postignutim sporazumima i relevantnoj rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.

Kineski paket

Kina je pozvala sve strane da podrže nuklearni sporazum postignut između velikih sila i Irana, naglasivši da je “pridržavanje i provedba sveobuhvatnog sporazuma zajednička odgovornost svih strana”.

“Stoga pozivamo sve relevantne strane da se suzdrže, ojačaju dijalog i izbjegnu eskalaciju napetosti”, izjavio je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang.

Dodao je da se Kina “odlučno protivi” jednostranim američkim sankcijama protiv Irana.

U saopćenju kineskog Ministarstva vanjskih poslova piše: “Iran u potpunosti ispunjava svoje nuklearne obaveze, a Kina će odlučno zaštiti interese svojih kompanija u Iranu”. 

Regionalne sile

Turska se, također, snažno protivi sankcijama protiv Irana i naglašava da će nastaviti svoju trgovinsku razmjenu s Teheranom.

Katar, Irak i druge zemlje u regiji također odbacuju američke sankcije protiv Irana i zahtijevaju da se spor između Washingtona i Teherana riješi mirnim putem.

Zbog američkog upozorenja da se prekine kupovina iranske nafte, ambasador Irana u Islamabadu sastao se u srijedu s specijalnim pomoćnikom pakistanskog ministra za naftu i plin.

Dvije strane su razgovarale o saradnji u energetskom sektoru, uključujući i naftu i plin, te su naglasile potrebu mobiliziranja trgovinskih i ekonomskih potencijala između dvije zemlje.

Izvor: Al Jazeera