Oglasi

Sunovrat društva: BiH se guši u neznanju

Sa novim znanjem otvaraju se nove mogućnosti; narodi, zemlje i civilizacije napreduju, a neznanje vodi mržnji i nasilju.
'U savremenom dobu, ulaganje u obrazovanje je najisplativije i najprofitabilnije ulaganje'EPA-EFE

U ekonomiji postoji koncept smanjenje prinosa ili „diminishing returns“ prema kojem svaki faktor proizvodnje ima svoju granicu do koje pozitivno doprinosi konačnom učinku proizvodnje. Nakon toga, svaki dodatak tog faktora u procesu proizvodnje ne povećava izlaz nego se on postepeno smanjuje. Ulažući sve više vremena, više truda (radne snage), više novca (kapitala), i/ili više materijala doći ćemo do momenta gdje se time pretjeruje i gdje rezultat toga nije dodatna proizvodnja. Drugim riječima, doći ćemo do momenta kada je trošak te dodatne vrijednosti /proizvodnje skuplji od dobiti koju ta dodatna vrijednost/proizvodnja ostvaruje. Ukratko, sve ima svoju ograničenu korist i ni u čemu ne treba pretjerivati.

Ovo važi za sve faktore proizvodnje osim znanja. „Znanje je jedini faktor proizvodnje koji ne podliježe pravilu opadajućeg prinosa“, rekao je Džon M. Klark. Sticanje znanja ili obrazovanje je, dakle, jedini instrument koji ne podliježe ovom pravilu. Sa novim znanjem otvaraju se nove mogućnosti; narodi, zemlje i civilizacije napreduju. Novim spoznajama dolazimo do novih rješenja za postojeće probleme društva; unapređujemo sredinu i kvalitet života.

Kako god znanje pozitivno doprinosi društvenom, političkom i ekonomskom razvoju pojedinca i društva, tako isto neznanje vodi ka društvenom, političkom i ekonomskom sunovratu pojedinca i društva. Možda ovo drugo upravo oslikava naše društvo u BiH i najbolji opis ovog stanja pronalazimo u riječima Ibn Rušda (Averoesa) kada je rekao: „Neznanje vodi strahu, strah vodi mržnji, a mržnja vodi nasilju. Ovo je jednadžba.“

Uzimajući u obzir Ibn Rušdovu izjavu i rezultate nedavnih PISA testova kao i rangiranje univerziteta u svijetu, s pravom možemo reći da – suprotno općeprihvaćenom shvaćanju širokih masa – BiH društvo se guši u neznanju. Istovremeno, strah je već dugo vremena prisutan. Ljudi se boje prije svega za egzistenciju. U strahu da ne izgube i ono što imaju – iako često imaju mnogo manje nego je potrebno za dostojan život – ljudi u BiH su spremni trpjeti raznorazne malverizacije u svakodnevnom životu i hodati pognute glave. Sve ovo je rezultat neznanja. Ovaj stah, kao što kaže i Ibn Rušd, vodi ka mržnji. Mržnji prema dugom i drugačijem. Ovo nam je svima veoma dobro poznato. Ni nasilja nam ne fali. Rane još nisu ni zacijelile od zločina počinjenih na ovim prostorima, a svako malo možemo čuti prizivanje ovih zlih duhova od strane visokopozicioniranih močnika.

PISA testovi i gorka istina za BiH

Prije nekoliko mjeseci su objavljeni rezultati PISA (The Programme for International Student Assessment - Program za međunarodno ocjenjivanje studenata) testova. Ovim testovima ocjenjuje se čitalačka, matematička, naučna i finansijska pismenost petnaestogodišnjaka i predstavlja najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju, koje se pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD) od 2000. godine sprovodi svake tri godine.

Prema zadnjim testovima iz 2018. godine, Bosna i Hercegovina je zauzela 62. mjesto od 79 zemalja svijeta koje su obuhvaćene ovim testiranjem. Na samom vrhu su Kina i Singapur, a sve zemlje regiona su ispred BiH i to Crna Gora na 52., Srbija na 45., Hrvatska na 29. i Slovenija na 21. mjestu. Prema riječima pomoćnice direktora Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH Žanete Džumhur „Ovo istraživanje pokazalo je da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen, a ta nepismenost je najizraženija u matematici.“

Svjetska univerzitetska rang lista 2020

Uzimajući u obzir ovakve rezultate PISA testova ili ovakvo (ne)znanje učenika predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u BiH, nije ni čudo što nam izostaju rezultati i kada je riječ o visokom obrazovanju. Na ovoj listi, ipak, nema niti jednog univerziteta iz BiH. Ovo dodatno govori o kvalitetu visokog obrazovanja u našoj zemlji.

Svjetska rang-lista univerziteta za 2020. godinu, koju je proveo Times Higher Education, obuhvata gotovo 1.400 univerziteta u 92 zemlje, što predstavlja najveću i najraznovrsniju univerzitetsku rang-listu do sada. Za rang-listu se koristilo 13 pažljivo kalibriranih pokazatelja uspješnosti koji mjere uspješnost institucije u nastavi, istraživanju, prenošenju znanja i međunarodnim izgledima.

Univerzitet u Oksfordu predvodi listu već četvrtu godinu zaredom, a slijede ga Kalifornijski tehnološki institut i Univerzitet u Kembridžu na drugom i trećem mjestu. Među prvih deset su tu još Stanford, MIT, Princeton, Harvard, Yale, Univerzitet u Čikagu i Imperial College London.

Na spomenutoj listi se nalazi, između ostalih, 172 univerziteta iz SAD-a, 100 univerziteta iz Velike Britanije, 81 univerzitet iz Kine, 40 univerziteta iz Irana, 34 univerziteta iz Turske, 20 univerziteta iz Egipta, 13 univerziteta iz Malezije, 9 univerziteta iz Rumunije, po 8 univerziteta iz Kolumbije i Mađarske. Ove godine se na listi pridružilo nekoliko novih zemalja kao što su Bruneji, Kuba, Malta, Crna Gora, Portoriko i Vijetnam.

Pored Univerziteta u Crnoj Gori koji se po prvi put našao na ovoj listi, od zemalja u regionu, na ovoj listi se nalaze i po dva univerziteta iz Slovenije i Hrvatske i to: univerziteti u Ljubljani i Mariboru te univerziteti u Zagrebu i Splitu (pogledaj Tabelu 1 ispod).

Na ovoj, glavnoj rang listi univerziteta, kao što smo ranije spomenuli, nema niti jednog univerziteta iz BiH. To nas ni malo ne čudi jer lokalne vlasti na svim nivoima imaju mačehinski odnos prema nauci i obrazovanju. Iz godine u godinu veoma malo se ulaže u nauku i obrazovanje, a zbog pandemije Covid-19 situacija je znatno pogoršana. Rebalansom budžeta Federacije BiH, sredstva za finansiranje obrazovanja umanjena su sa 1,9 miliona KM na 650.000 KM, dakle sa mizernih 0,00038% prvobitnog budžeta na 0,000118% predviđeno rebalansom. Poređenja radi, sredstva za putne troškove su umanjena za 683.533 KM i iznose 2.803.797 KM što je 4,3 puta veća suma od one predviđene za obrazovanje.

Rang lista uticaja svjetskih univerziteta

Pored gore spomenutog rangiranja univerziteta u svijetu uzimajući u obzir nastavu, istraživeanje, citiranje, industrijske prihode i međunarodnu perspektivu kao osnovne parametre,    Times Higher Education je napravio i rang listu uticaja (Impact Rankings). Ova tabela ocjenjuje univerzitete uzimajući u obzir parametre koji su navedeni kao ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih Nacija (Sustainable Development Goals – SDGs).

Na Samitu o održivom razvoju, koji se održao 25. septembra 2015. godine, države članice Ujedinjenih nacija usvojile su Program održivog razvoja do 2030. godine, koji sadrži 17 Ciljeva održivog razvoja i to: (1) svijet bez siromaštva, (2) Svijet bez gladi, (3) zdravlje i blagostanje, (4) kvalitetno obrazovanje, (5) rodna ravnopravnost, (6) čista voda i sanitarni uslovi, (7) pristupačna energija iz čistih izvora, (8) dostojanstven rad i ekonomski rast, (9) industrija, inovacije i infrastrukture, (10) smanjenje nejednakosti, (11) održivi gradovi i zajednice, (12) odgovorna potrošnja i proizvodnja, (13) očuvanje klime, (14) očuvanje vodenog svijeta, (15) očuvanje života na zemlji, (16) mir, pravda i snažne institucije, i (17) partnerstvom do ciljeva.

Za potrebe ovog rangiranja, Times Higher Education je koristio pažljivo standardizirane pokazatelje kako bi pružili sveobuhvatna i uravnotežena poređenja u tri široka područja: istraživanje, upoznavanje i upravljanje. Ovom analizom obuhvaćeno je 766 univerziteta iz 85 zemalja svijeta. Na prvom mjestu se ponovo nalazi novozelandski Univerzitet u Oklandu iza kojeg slijede tri najbolja australijska univerziteta: Univerzitet Sidnej, Univerzitet Zapadni Sidnej i Univerzitet La Trobe. Slijede ih Državni univerzitet Arizona (Tempe) iz SAD-a, Univerzitet u Bolonji iz Italije, Univerzitet Britanske Kolumbije iz Kanade, Univerzitet u Manchesteru i Kraljevski koledž London iz Velike Britanije i Univerzitet RMIT iz Australije.

Japan je najzastupljenija država na tabeli sa 63 institucije, a slijede je Rusija sa 47 i Turska sa 37. Na ovoj listi se našao i Internacionalni univerzitet u Sarajevu. Iako je rangiran u zadnjoj od 9 skupina, ovo je veliki uspjeh jer je Internacionalni univerzitet u Sarajevu jedini univerzitet iz Bosne i Herzegovine i regije koji se našao na ovoj prestižnoj listi. Od bivših zemalja Jugoslavije, na ovoj listi se našao samo slovenski Univerzitet iz Maribora koji je nešto bolje rangiran od Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.

Obrazovanje je ključ svakog uspjeha

Ključ uspjeha svakog društva pa i bosanskohercegovačkog leži u svrsishodnom i efikasnom obrazovnom sistemu. Putem obrazovnog sistema se mogu razviti kreativnost, inovativnost i potrebne vještine koje će dovesti do ekonomskom i društvenog razvoja jednog društva. Nije ni čudo da su najuspješnije zemlje u svijetu one koje imaju i najrazvijenije obrazovne sistem. Naravno, uspjeh ovih zemalja ne ovisi samo o obrazovnom sistemu jer je za to potrebno mnogo više kao što su ekonomska sloboda, konkurentnost tržišta, itd., ali je i za ovo ostalo neophodna svijest stanovništva koja se stiće opet putem efikasnog obrazovnog sistema.

U savremenom dobu, ulaganje u obrazovanje je najisplativije i najprofitabilnije ulaganje. Ovo posebno važi za polja informacionih tehnologija i tehnike koja sve više dominiraju svakim aspektom naših života. Pandemija Covid-19 nam je također pokazala neophodno postojanje obrazovanih stručnjaka kao što su epidemiolozi i anesteziolozi te općenito doktora medicine koji su nam prijeko potrebni u ovom i ovakvom vremenu. Ipak, ako pogledamo predviđena ulaganja FBiH u nauku i obrazovanje onda se nemamo čemu puno nadati.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.