Sud u Londonu odobrio izručenje Ivice Todorića

Westminsterski sud u Londonu odobrio je izručenje osnivača Agrokora Ivice Todorića Hrvatskoj, no obrana ima sedam dana za žalbu na tu odluku, javio je iz Londona reporter Al Jazeere Josip Šarić.

“Naređujem izručenje gospodina Ivice Todorića Hrvatskoj. On sada ima rok od sedam dana u kojem može uložiti žalbu”, rekla je sutkinja Emma Arbuthnot na kraju presude koja je napisana na 17 stranica.

Potvrdila je i da Todorić ostaje na slobodi, ali uz strože mjere opreza.

Sutkinja Arbuthnot je objasnila kako su mjere opreza nešto postrožene u odnosu na one kojima je Todorić bio podvrgnut do danas. Umjesto dvaput tjedno, Todorić će se u nadležnu londonsku policijsku postaju morati javljati svaki dan, a nakon 21 sat ne smije napuštati kuću.

U međuvremenu je Todorićeva obrana potvrdila da je njihovom klijentu blokirano 64,4 milijuna eura u četiri države – Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Kanadi, javlja Šarić.

Boravak u Londonu financira novcem dobivenim od prodaje roditeljske kuće Todorićeve supruge.

“Od te prodaje dobila je 250.000 eura i taj je novac donijela i uredno prijavila u Britaniji. Iz toga iznosa plaćena je Todorićeva jamčevina i plaćaju se troškovi života u Londonu”, javlja Šarić.

Ne postoji politički progon

Sutkinja je i zaključila da ne postoje prepreke za izručenje, a nije ni uvjerena da se Todorića politički proganja, kako on tvrdi.

Arbuthnot je odbacila većinu argumenta Todorićeve obrane protiv izručenja. 

“Nisam našla dokaze o političkoj motivaciji progona. Nije bilo bliske uključenosti političara u Agrokoru. Jedan političar je bio viši financijski nadzornik, a jedan je podnio tužbu protiv optuženika i tvrtke. Prihvaćam da afera Agrokor ima političku dimenziju, budući da on predstavlja 15 posto hrvatskog BDP-a, ali progon, koji se temelji na otkrivenim dokazima, nije pod političkim pritiskom”, stoji u obrazloženju presude.

Sutkinja je odbacila argument svjedoka obrane, ekonomskog stručnjaka koji se bavio tranzicijskim zemljama Williama Johna Bartletta, koji je tvrdio da je hrvatska Vlada trebala spriječiti prekomjerno širenje Agrokora.

“Agrokor je neovisno poduzeće, koje je pokrenuo optuženik i on je donosio odluke”, navela je sutkinja, kako prenosi Hina.

Odluka o pritvoru

Ona je zatražila pritvor kako bi se razmotrilo je li jamčevina od 100.000 funti dovoljna te Todorić tako ostaje u pritvoru dok se u poslijepodnevnim satima ne donese odluka o jamčevini, odnosno o tome hoće li žalbeni postupak o odluci na izručenje Hrvatskoj čekati u pritvoru ili će ponovno biti pušten uz mjere opreza.

Todorićeva obrana već je najavila da će u slučaju da bude donesena odluka o izručenju, tražiti dopuštenje za podnošenje žalbe.

Odluka o izručenju je trebala biti objavljena u petak 20. travnja, no Westminster Magistrates Court objavio je u četvrtak da je odgođena za ponedjeljak 23. travnja.

Todorić je uhićen lani 7. studenog temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala Hrvatska, a istog dana je pušten na slobodu uz jamčevinu od 100.000 funti i mjere opreza.

Ivica Todorić i još 14 osoba pod istragom su u Hrvatskoj zbog dužničke krize u Agrokoru, kompaniji koja u Hrvatskoj i regiji zapošljava 60.000 ljudi i nad kojom je nadzor preuzela hrvatska država.

Sud u Londonu najavio je na kraju prošlotjednog saslušanja 10. travnja da će odluku o zahtjevu Hrvatske za izručenje Ivice Todorića objaviti za deset dana, a nakon isteka žalbenog roka konačnu bi odluku mogao donijeti za tri do šest mjeseci.

Iako je bilo najavljeno da će prošlotjedno saslušanje trajati dva dana, ono je počelo i zaključeno nakon saslušanja dvaju svjedoka koje je predložila Todorićeva obrana, ekonomskog stručnjaka koji se bavio tranzicijskim zemljama Willja Bartletta i Todorićeve odvjetnice Jadranke Sloković.

Todorićeva odvjetnica: Proces politički motiviran 

Glavna teza Todorićeve obrane bila je da bi osnivač Agrokora u slučaju izručenja dugo čekao na presudu, do tri godine, koje bi proveo u zatvoru jer nema novca za jamčevinu budući da mu je zamrznuta imovina.

Todorićeva odvjetnica Rosemarie Davidson u opsežnom izlaganju tvrdila je da je proces u Hrvatskoj protiv njezina klijenta politički motiviran i da bi nepotrebno dugo bio u zatvoru jer “istraga nije ni blizu kraja”.

Na njezinu tvrdnju da je proces politički motiviran, reagirala je sutkinja Emma  Arbuthnot kazavši da je to “vrlo slab argument”.

Odvjetnica Davidson je, nastojeći dokazati politički pritisak u ovom slučaju, spomenula i kaznenu prijavu koju je Božo Petrov, tadašnji predsjednik Sabora podnio protiv Todorića. Spominjala je i Zdravka Marića, ministra financija koji je svojedobno radio u Agrokoru.

“Tko je Božo Petrov, je li i on sudjelovao u velikoj uroti protiv Todorića?”, zapitala je sutkinja, a za Zdravka Marića je rekla da on nije među optuženima i da nema dokaza o njegovoj umiješanosti.

Odvjetnica Clare Montgomery, koja je zastupala Hrvatsku, rekla je da samo suđenje može dati pravi odgovor s obzirom da dokazi pokazuju da je Todorić počinio veliki kriminal. Dodala je da je Todorić posuđivao novac od Agrokora i da nije vraćao dugove.

Jadranka Sloković je u svom svjedočenju rekla da na Todorićevim računima nije pronađen nikakav novac i da nije sakrio nijedan dokument.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo od 18. listopada prošle godine vodi istragu protiv Todorića zbog sudjelovanja u nezakonitom pribavljanju milijardu i 142 milijuna kuna u slučaju Agrokor. Uz Todorića, istragom su obuhvaćeni njegovi sinovi Ante i Ivan te 12 Agrokorovih menadžera i revizora.

Todorić proziva dužnosnike za politički progon

Bivši šef Agrokora čitavo vrijeme je aktivan na internetskim servisima putem kojih je odbacio svoju krivnju, prozvavši visoke hrvatske dužnosnike za politički progon.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo od 18. listopada prošle godine vodi istragu protiv Todorića zbog sudjelovanja u nezakonitom pribavljanju milijardu i 142 milijuna kuna (154 milijuna eura) u slučaju “Agrokor”.

Uz Todorića, istragom su obuhvaćeni njegovi sinovi Ante i Ivan te 12 Agrokorovih menadžera i revizora.

Ukupnoj šteti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske pribraja i “nepripadnu imovinsku korist” od dodatnih 320 milijuna kuna (43 milijuna eura) pribavljenih za “jednu pravnu osobu” krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.

Tužiteljstvo je u međuvremenu pokrenulo novu istragu protiv Todorića i još tri osobe zbog malverzacija povezanih s nezakonitim isplatama pozajmica, pri čemu je za investitore nastala šteta od 47,5 milijuna kuna (6,4 milijuna eura).

Istragu je potom proširilo na sedmoricu osumnjičenika.

Izvor: Al Jazeera i agencije