Stoljeće i po Sueckog kanala

Prvi brod prepolovio je 164 kilometara dug kanal 17. novembra 1869. godine (EPA)

Odkako je prije 150 godina otvoren raskošnom ceremonijom, Suecki kanal postao je jedan od najvažnijih morskih puteva na svijetu, ali će 150. godišnjica njegovog otvaranja u Egiptu će proći diskretno.

Kanal se kopao od 1859. do 1869. godine, kao ambiciozan projekt spajanja Sredozemlja s Crvenim morem, koji će drastično skratiti put trgovačkim brodovima od Evrope do Azije, piše AFP, prenosi Hina.

Suecki kanal “nije pravo jedne nacije”, rekao je Ferdinand de Lesseps, francuski diplomata kojem pripadaju zasluge za osmišljavanje projekta, nadahnutog snovima faraona koji su htjeli prokopati takav kanal 4.000 godina prije.

“Svoje rođenje duguje, i pripada, ambicijama čovječanstva”, rekao je Francuz u govoru 1864. godine.

Na izgradnji kanala radilo je milion Egipćana, pokazuju službeni podaci, a pomagale su im deve i mazge.

Napad na Egipat i Nasera

Tokom gradnje preminulo je nekoliko desetaka hiljada ljudi, tvrde stručnjaci.

Prvi brod prepolovio je 164 kilometara dug kanal 17. novembra 1869. godine.

Novom prečicom izbjegao se dug i opasan obilazak uz Afriku.

I Suecki kanal iskusio je kasnije posljedice turbulentnih događanja na Bliskom istoku.

Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, veliki zagovornik arapskog jedinstva, u julu 1956. godine suprotstavio se britanskim i francuskim interesima i nacionalizirao kompaniju koja je upravljala kanalom.

Odlukom je Naser dobio na popularnosti u domovini, ali i izazvao međunarodnu krizu.

Tri mjeseca kasnije su Francuska i Velika Britanija, države koje su do tada kontrolirale prolaz, uz pomoć Izraela, napale Egipat.

Kanal je bio bojište i tokom arapsko-izraelskih sukoba 1967. i 1973. godine.

Regija je i dalje nestabilna

Danas vitalnim morskim putem upravlja Uprava Sueckog kanala (SCA).

Prije četiri godine kanal je proširen, kako bi mogao poslužiti i modernim, većim plovilima.

Prolaz je postao jako važan za egipatsku ekonomiju, a kroz njega prolazi 10 posto svjetske pomorske trgovine.

Ali, regija je i dalje nestabilna.

Kanal danas štiti egipatska vojska, koja se nosi s dugotrajnom pobunom na sjevernom Sinaju.

Iako je u 19. stoljeću iskopan “rudimentarnim oruđem”, kanal je danas spasonosan za egipatsku ekonomiju, smatra Osama Rabi, prvi čovjek SCA.

Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi organizirao je 2015. godine svečanost povodom otvaranja novog, 72 kilometara dugog kraka kanala, paralelnog s originalnim.

Uprava se od tada hvali novim prometnim rekordima i ističe da je novi krak omogućio prolazak većih konvoja i skratio vrijeme puta.

‘Škakljiva’ jubilarna godišnjica

U augustu je pao rekord – u jednom danu kanalom je prošao 81 brod s ukupno 6,1 miliona tona tereta, objavila je uprava.

“Tonaža je skočila”, ističe Jean-Marie Miossec, stručnjak za pomorski promet i profesor na univerzitetu Paul Valery u Montpellieru.

On smatra kako su rekordi povezani s “povećanjem kontejnerskog prometa između Azije i Evrope, kao i Evrope i Indijskog potkontinenta”.

“Proširenjem kanala egipatske vlasti su povećale njegov potencijal, posebno vezano za veličine brodova i vrijeme prolaska”, dodaje Miossec.

Prihodi od kanala u fiskalnoj godini 2018-19. iznosili su 5,9 milijardi dolara, što je rast od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, objavila je uprava u augustu.

Egipat planira da taj iznos 2023. godine naraste na 13,2 milijardi dolara.

U povodu otvaranja kanala 1869. godine organizirane su raskošne gozbe i banketi, kojima je prisustvovala i francuska carica Eugenija, supruga Napoleona III.

Ali, za 150. godišnjicu nisu planirane nikakve proslave.

Analitičar Arnaur Ramiere de Fortanier vjeruje kako je godišnjica “malo škakljiva”.

‘Svi pišu historiju na svoj način’

“Godine 1956. su stvari otišle u krivom smjeru”, smatra Fortanier i dodaje kako je svim bivšim vlasnicima kanala Suecka kriza bila “katastrofa” s kojom se nijedna uključena strana nije dobro nosila.

Umjesto da govore o historiji kanala do 1956. godine, egipatske vlasti vole naglašavati postojeće rekorde i njegov doprinos egipatskoj ekonomiji.

“Svi pišu historiju na svoj način”, rekao je francuski ambasador Stephane Romatet, naglasivši kako su Egipćani počeli ubirati plodove kanala tek nakon nacionalizacije 1956. godine.

U Egiptu i Francuskoj su povodom godišnjice štampane poštanske marke sa slikama De Lessepsa, a Egipat trenutno gradi i muzej posvećen kanalu u gradu Ismailiji, na lokaciji kompanije koja je prvobitno upravljala prolazom, ali još uvijek se ne zna kada će biti dovršen.

Izvor: Agencije