Oglasi

Šta se zna o Trumpovom planu na Bliskom istoku?

Dok su predsjednik SAD-a i izraelski premijer Benjamin Netanyahu najbliži politički saveznici, američki odnosi s Palestincima na najnižem su nivou.
Palestinski demonstrant maše palestinskom zastavom tokom sukoba s izraelskim snagamaEPA

Više od dvije godine nakon što ga je najavio, dugo odgađan plan za izraelsko-palestinski mirovni proces američkog predsjednika Donalda Trumpa spreman je za objavu.

U detaljnoj analizi, koju je objavio Reuters, navodi se da plan mora riješiti zamršena pitanja koja generacijama muče posrednike u mirovnim pregovorima, uključujući pitanje statusa Jerusalema, grada koji obje strane smatraju svojom prijestonicom, prenijela je Hina.

Između Palestinaca i Izraelaca postoji duboko nepovjerenje, a više se ne slažu ni o tome jesu li Sjedinjene Američke Države neutralan posrednik, navodi se.

I dok su Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu najbliži politički saveznici, američki odnosi s Palestincima na najnižem su nivou.

Palestinski čelnici odbijaju se susresti s predstavnicima Trumpove vlade, optužujući je da je sklona Izraelu.

Koje su ključne tačke sukoba?

Osim pitanja Jerusalema, simbolički važnog grada, u kojem je sporan pristup svetim mjestima za judaizam, islam i kršćanstvo, dvije strane morat će se usaglasiti o granicama između dvije teritorije.

Planom moraju biti osmišljene sigurnosne garancije koje će ublažiti strahove Izraelaca od napada Palestinaca i neprijateljski nastrojenih susjednih država.

Palestinci na dogovor neće pristati bez priznanja državnog statusa njihove teritorije na Zapadnoj obali, u Pojasu Gaze i Istočnom Jerusalemu.

Rješenje treba pronaći i za pitanje palestinskih izbjeglica.

Izraelci i Palestinci trebaju se usaglasiti o podjeli prirodnih resursa, poput vode.

Palestinci traže da Izrael ukloni svoja novoizgrađena naselja na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu.

Više od 400.000 Izraelaca trenutno živi pored približno tri miliona Palestinaca na Zapadnoj obali, a njih otprilike 200.000 u Istočnom Jerusalemu.

Zašto mirovni plan baš sada?

I Trump i Netanyahu nose se s problemima unutar svojih država.

Iako je zaštićen republikanskom većinom u Senatu, protiv Trumpa se vodi proces za opoziv, dok je Netanyahu u novembru osuđen za korupciju.

Obojica negiraju krivicu; obojicu čekaju izbori, na kojima žele zadržati funkcije – Netanyahua u martu, a Trumpa u novembru.

Izraelski premijer prošle godine dvaput je pokušao osigurati većinu u izraelskom parlamentu, ali neuspješno.

Trump je više puta odgodio objavu svog plana, navodno, kako ne bi ugrozio Netanyahuovu kampanju, jer plan podrazumijeva neke ustupke Izraela.

No, Trumpov mandat istječe i ne smije još dugo čekati da se Izrael napokon odluči za premijera.

Čija je dolina rijeke Jordan?

Plan američkog predsjednika dug je nekoliko stranica, ali se o sadržaju ne zna mnogo.

Palestinski i arapski izvori upućeni u nacrt dokumenta strahuju da će se njime pokušati podmititi Palestince da prihvate izraelsku okupaciju, što bi mogao biti uvod u izraelsku aneksiju polovine Zapadne obale, uključujući strateški važnu i plodnu dolinu rijeke Jordan.

Palestinci naglašavaju da ta dolina, koja zauzima gotovo 30 posto Zapadne obale, mora biti ključni dio njihove buduće države.

Trumpov zet Jared Kushner, glavni autor plana, njegovu prvu fazu lansirao je u junu u Bahreinu.

Tada je pozvao na stvaranje 50 milijardi dolara vrijednog fonda za jačanje palestinske i ekonomije susjednih arapskih država.

Kolike su šanse za uspjeh?

Izraelci i Palestinci za pregovarački stol posljednji put sjeli su 2014, ali neuspješno.

Prepreke poboljšanju odnosa jesu nova izraelska naselja na okupiranoj teritoriji i dugotrajno nepovjerenje između dvije strane.

U posljednja dva desetljeća ojačao je i Hamas, pokret koji je preuzeo vlast u Gazi. Ta organizacija službeno zagovara uništenje Izraela te se bori i protiv Palestinske samouprave, predvođene Mahmoudom Abbasom, koja ima podršku zapadnih država.

Za mnoge je ključ rješenje s dvije države, koje predviđa stvaranje nezavisne palestinske države uz Izrael.

Podržavaju ga Ujedinjeni narodi i većina svjetskih država i ono je desetljećima u osnovi svakog mirovnog plana.

No, Trumpova vlada suzdržava se od davanja podrške takvom rješenju.

U novembru je napustila nekoliko desetljeća dugu američku politiku, kada je ministar vanjskih poslova Mike Pompeo objavio da Washington izraelska naselja na okupiranim teritorijama više ne smatra kršenjem međunarodnog prava, za razliku od Palestinaca i većine međunarodne zajednice.

Može li SAD biti iskren posrednik?

Netanyahu je "sa zadovoljstvom" prihvatio Trumpov poziv u Washington. 

"Mislim da predsjednik želi Izraelu pružiti mir i sigurnost koje zaslužuje", rekao je.

S druge strane, palestinski premijer Mohammad Shtayyeh tvrdi da je američki prijedlog "samo plan kako bi se dokrajčilo palestinsko pitanje".

"Odbijamo ga", poručio je.

Palestinsko vodstvo naglašava da Washington više nije neutralan posrednik nakon niza Trumpovih odluka koje su oduševile Izrael, ali razljutile Palestince.

To uključuje priznanje Jerusalema za izraelsku prijestonicu, preseljenje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalem te ukidanje stotina miliona dolara humanitarne pomoći Palestincima.

Ti rezovi protumačeni su kao sredstvo pritiska na palestinsko vodstvo da se vrati za pregovarački sto, ali zasad neuspješno.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.