Oglasi

Srebrenički Bošnjaci strahuju od nacionalnog parka

Mještani srebreničkih sela smatraju da će im osnivanjem parka biti ograničeno raspolaganje imovinom, vlasti tvrde suprotno.
Bošnjačka sela nalaze se uglavnom u zoni zaštite drugog stepenaReuters

Nakon što je na raspravi o nacrtu zakona o formiranju nacionalnog parka Drina dana podrška donošenju tog zakona, stanovnici bošnjačkih sela izrazili su bojazan da će im na ovaj način biti ograničena prava raspolaganja imovinom, odnosno obnova i izgradnja kuća koje su porušene u ratu.

Vlasti bh. entiteta Republika Srpska, koje su predložile nacrt, tvrde da će nacionalni park, planirane površine 6.315,32 hektara, biti na dobrobit građana i da neće imati nikakva veća ograničenja nego što imaju sada.

"Ono što je izneseno u nacrtu potpuno je suprotno zahtjevima mještana sela koja se nalaze na području parka", kazao je za Al Jazeeru Sadmir Nukić, vršilac dužnosti Odjeljenja za opštu upravu Opštine Srebrenica.

On je dodao da mještani tih sela nisu protiv nacionalnog parka, već protiv činjenice da u njegov okvir uđe i privatna imovina.

Zahtjevi stanovnika bošnjačkih sela

1. Da u nacionalni park ne bude uključena privatna imovina, budući da ima dovoljno drugih prirodnih resursa u društvenoj imovini.

2. Da sjedište nacionalnog parka bude na području Srebrenice.

3. Da lokalni stanovnici imaju prioritet pri zapošljavanju.

Nukić je istakao da su nacionalnim parkom proglašena uglavnom bošnjačka sela.

"Zemlja neće biti oduzeta korisnicima, ali će biti ograničeni u korištenju svoje imovine", kazao je on, ističući da je na raspravi održanoj u ponedjeljak u Srebrenici prisustvovalo 100-njak ljudi, koji su se usprotivili konceptu parka.

Predstavnici vlasnika imovine na području planiranog parka uputili su pismo OSCE-u i Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a namjeravaju obavijestiti i bošnjačke predstavnike u Narodnoj skupštini RS-a, dodao je Nukić.

On ističe kako će formiranje parka onemogućiti ljude da se bave stočarstvom, čime će povratnicima biti ugrožena egzistencija. Nukić je zaključio da je cilj ovog projekta protjerivanje Bošnjaka iz tog područja.

"Moja majka je već dva puta istjerana sa njene imovine. Jednom su je istjerali kada su pravili hidrocentralu u Perućcu, drugi put 1992. i 1993. godine tenkovima i granatima, a treći put pod plaštom nacionalnog parka."

Duraković: Ogromne restrikcije

Inicijativa za formiranje nacionalnog parka Drina pokrenuta je 2011. godine, kada je dužnost načelnika opštine vršio Ćamil Duraković.

Šta je zabranjeno u zoni II

Na području nacionalnog parka utvrđene se zone u kojima se provode režimi zaštite Ib, II i III stepena, zavisno od stepena očuvanosti prirodnih vrijednosti, navodi se u nacrtu.

U II zoni, gdje se nalaze bošnjačka sela prema navodima Durakovića, prema nacrtu zabranjuje se, između ostalog:

  • lov divljači, osim sanitarnog i uzgojnog odstrela
  • nekontrolirano sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, šumskih i drugih plodova
  • primjena hemijskih sredstava i materija koje mogu prouzrokovati zagađenje zemljišta i voda
  • deponiranje svih vrsta otpada
  • upotreba zaštitnih bioloških sredstava, osim u slučaju suzbijanja karantinskih ili reguliranih nekarantinskih štetnih organizama u skladu s posebnim propisom
  • promjena namjene zemljišta i promjena vodnog režima
  • paljenje vatre...

On je u razgovoru za Al Jazeeru podsjetio da je tadašnji saziv Skupštine opštine Srebrenica usvojio Lokalni akcioni plan za zaštitu biodiverziteta.

"Srebrenica je prije rata imala Park prirode Sušica, što je bio jedan od turističkih potencijala ovog grada. Mi smo imali ideju da na neki način vratimo posebnost planini Sušica i da se ponovo uspostavi ili park prirode, ili nacionalni park s elementima koje on treba sadržavati u sebi", kazao je Duraković.

Istakao je da nakon toga entitetske vlasti nisu konsultirale opštinu prilikom izrade nacrta zakona, ni prilikom izrade mape.

"To su radili ljudi iz Banja Luke, uglavnom vodeći se političkim interesima raznih grupacija i institucija", ocijenio je Duraković.

Kazao je da su bošnjačka sela u kojima je nekada živjelo blizu 12.000 Bošnjaka, prije nego što su protjerani, uglavnom ucrtana u drugu zonu nacionalnog parka, gdje su uvedene ogromne restrikcije.

"Nijedno srpsko selo nije uvršteno u mapu, izuzev manastira Karno, na inicijativu lokalnog igumana Luke", tvrdi Duraković.

Po njegovoj ocjeni, sporno je to što crtanjem mapa na granici sa Srbijom nacionalni parkovi Tara i Drina postaju jedna cjelina, gdje se neće znati gdje je međudržavna granica.

Duraković zaključuje da su entitetske vlasti čekale moment kada će dobiti skupštinsku većinu u Opštini Srebrenica i načelnika koji će dati saglasnost na nacrt zakona i predloženu mapu.

Aktuelni načelnik Opštine Srebrenica Mladen Grujičić nije odgovorio na upit Al Jazeere da komentira tvrdnje mještana bošnjačkih sela.

Kovačević: Dobrobit građana

Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS-a, ističe da su neosnovane optužbe koje su uputili stanovnici srebreničkih sela. Kazao je da mještanima neće biti ograničeno kretanje i da u tom području neće biti postavljene rampe.

"Ni u jednom nacionalnom parku u Bosni i Hercegovini trenutno ne postoje rampe, odnosno zabrana ulaska. Naprotiv, to područje se stavlja pod zaštitu iz dva razloga - prvi i osnovni je da bi se očuvale i zaštitile vrijednosti područja koje su identifikovane na terenu, a drugi kako bi se omogućili razvoj i unapređenje samog područja", istakao je Kovačević u razgovoru za Al Jazeeru.

Šta je dozvoljeno u zoni II

U zoni u kojoj se provodi zaštita II stepena, između ostalog, dozvoljava se:

  • uređivanje poljoprivrednih površina i uređenje pristupnih puteva do tih površina radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti
  • rekonstrukcija stambenih i pomoćnih objekata u okviru postojećih domaćinstava, uz prethodno pribavljeno stručno mišljenje Zavoda i saglasnost upravljača nacionalnog parka
  • gradnja puteva u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom
  • kontrolirano sakupljanje gljiva i zeljastih biljaka
  • organizirano i individualno posjećivanje i rekreacija
  • tradicionalno korištenje prostora od lokalnog stanovništva

Kazao je da će lokalno stanovništvo biti na dobitku. Apsurdno je razmišljati o tome da će nekome biti zabranjena izgradnja nove kuće, rekonstrukcija postojećeg objekta, da će mu biti zabranjen ulazak na to područje, da će mu biti onemogućeno da se bavi svim onim čim se dosad bavio, ocijenio je on.

"Štaviše, smatramo da ovo pruža šansu ljudima da unaprijede svoja saznanja i da na drugačiji i kvalitetniji način proizvode i plasiraju sve ono čime se bave", ustvrdio je Al Jazeerin sagovornik.

Kovačević ocjenjuje da nacionalni park omogućava bolji plasman proizvoda i veću ekonomsku dobit. Jedino što neće biti moguće u nacionalnom parku jeste osnivanje velikih infrastrukturnih projekata.

"Nacionalni parkovi su područja u kojima se zabranjuje otvaranje kamenoloma, energana, termonuklearnih elektrana, malih hidroelektrana... Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju će, po uspostavljanju zaštićenog područja, uraditi prostorni plan područja posebne namjene, s kojim će jasno i zasigurno definisati na koji način, gdje i u kom obimu se može vršiti i rekonstrukcija i izgradnja", istakao je Kovačević.

Od budućeg upravljača će se morati tražiti dozvola za sanitarni lov i ribolov, ali i do sada su za to bile potrebne dozvole lovačkog, odnosno ribolovačkog društva. Kovačević napominje da se ničija kuća ili štala neće smatrati prirodnom vrijednošću samo zato što se nalazi u nacionalnom parku.

Na terenu 50 dana

Govoreći o procesu koji je prethodio Nacrtu, Kovačević je kazao da su predstavnici Zavoda boravili više od 50 dana na terenu kako bi utvrdili činjenično stanje i da bi ustanovili relevantnost tog područja da bi bilo proglašeno zaštićenim.

"U skladu sa zakonom smo utvrdili sve elemente prirodnih, odnosno kulturno-istorijskih vrijednosti i na osnovu toga izvršili valorizaciju područja za koju kategoriju treba biti predloženo za zaštitu kroz našu studiju zaštite", istakao je on.

Na zahtjeve mještana da sjedište parka bude u Srebrenici i da budu uposleni lokalni stanovnici, odgovorio je da u ovom trenutku nije poznato kakvu će odluku Vlada donijeti o sjedištu i uposlenicima. Kazao je da će ti detalji biti precizirani tek godinu dana nakon donošenja odluke o uspostavljanju nacionalnog parka Drina.

Kazao je i da su tokom rasprave čuli iskustva kolega iz nacionalnog parka Tara, koji su iznijeli podatak da je na području te planine porasla cijela građevinskog zemljišta nakon uspostavljanja nacionalnog parka.

Lokalno stanovništvo je, kako je rekao, partner javnom preduzeću Nacionalni park Tara, s njima razgovaraju o problemima i dobijaju savjete kako da ih riješe.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.