Srebrenica, siromašni grad iz kojeg su otišli i krupni kriminalci

Srebrenica je danas toliko siromašna da je postala najsigurniji grad u Bosni i Hercegovini – svi krupni kriminalci otišli su jer nemaju tu šta više da ukradu. Tako svoj grad opisuju Srebreničani. 

To nije jedini problem s kojim se oni suočavaju. Više od hiljadu ljudi je, kažu, zaposleno u Srebrenici, ali tu ne živi niti troši svoje zarađene plate. U petak poslije posla odlaze u Bajinu Baštu u Srbiji ili u druga mjesta u bh. entitetu Federacija BiH, a Srebrenica ostaje pusta. 

Ipak, sumnjaju da će se ovi problemi riješiti u 2020, odnosno nakon oktobra kada se održavaju lokalni izbori. A izborne pripreme u opštini u kojoj se ove godine obilježava 25. godišnjica genocida već su počele.

Pokrenuta je javna kampanja za zajedničkog ‘probosanskog’ kandidata za načelnika Srebrenice, gdje su Bošnjaci na proteklim izborima prvi put ostali bez načelničkog mjesta.

U javnosti se spominje nekoliko već poznatih, starih imena iz političkog života Srebrenice, nakon što je devetog januara predstavljena Deklaracija o stvaranju jedinstva Bošnjaka kako bi na čelu opštine došla osoba koja će “Srebrenici vratiti dostojanstvo” i koja neće negirati genocid. 

Zaključak skupa bio je da takav kandidat mora sa porodicom živjeti u Srebrenici, a ne u Federaciji BiH, kako se dešavalo u nekim proteklim mandatima. 

Mladi Srebreničanin Adem Mehmedović, koji radi na RTV Srebrenica, u svoje rodno mjesto vratio se prije nekoliko godina gdje sada živi sa porodicom. On smatra da Srebrenicu očekuje teška predizborna kampanja, vjerovatno popraćena incidentima.

Međutim, uvjeren je da se nakon oktobra neće drastično promijeniti struktura predstavnika u vlasti ili opoziciji, te da će to 85 posto biti isti ljudi kao i ranije.

Na pitanje zašto nema mladih i novih imena u političkom životu Srebrenice, Mehmedović kaže da oni postoje, ali da nemaju mnogo prostora za djelovanje jer su potisnuti ustranu. Zbog toga sumnja da će se na izbornim listama naći neki veliki broj mladih ljudi. 

“Ja ću reći slobodno u svoje ime, a u ime drugih, da ima tih mladih ljudi koji bi željeli da se uključe u politiku, ali iskreno nema nekog razumijevanja od strane političkih predstavnika. Kad ovako neformalno razgovaramo s njima, svi se slažu da se mladi trebaju uključiti, ali na neki način ne možeš se nametnuti jer uvijek to izgleda ovako – ako mi sad izađemo sa nekom novom idejom, možda remetimo nešto što je već postignuto, što je dogovoreno. Uvijek zbog tog nekog jedinstva kažemo hajde da sačekamo da vidimo šta će se desiti.”

‘Kako obezbjediti još hiljadu glasova’

Konačna odluka ko će biti kandidat za načelnika znat će se do kraja januara. Međutim, Srebreničani smatraju da se o tome opet neće odlučivati u njihovoj opštini nego u Sarajevu, u centrali Stranke demokratske akcije u dogovoru sa drugim strankama. Također, postavljaju pitanje da li će biti dovoljno ljudi da glasaju za tog kandidata na izborima. 

“Doći će se do zajedničkog kandidata, to nije problem, ali je problem kako obezbjediti još hiljadu glasova, kako skupiti glasove iz dijaspore i Federacije BiH od onih koji imaju pravo glasa”, kaže novinar iz Srebrenice Sakib Smajlović.

“Trebalo je raditi na mobilizaciji ljudi prije dvije godine, a ne sada. Apeluje se na građane koji to mogu da se prijave u Srebrenici i da glasaju, ali mnogi ljudi neće to da urade zbog niza razloga, jer se naprimjer moraju ponovo odjavljivati, a sve to košta”, dodaje. 

Za probosanskog kandidata ovo je bitno jer je na proteklim izborima 2016. načelničku poziciju osvojio Mladen Grujičić, kao kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), dok je nezavisni kandidat Ćamil Duraković izgubio za 700 glasaova. 

Upravo je Duraković predstavio Deklaraciju o jedinstvu, zajednički dokument koji su potpisali i predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB), Stranke za BiH, Pokreta demokratske akcije (PDA) i Demokratske fronte (DF). 

“Srebrenica je i suviše ozbiljno pitanje te je grupa nas koji ovdje živimo, i oni koji dolaze iz političkih stranka, ali i oni koji ne dolaze ali su javno aktivni, zaključila da trebamo organizovati taj skup i okupiti sve značajne ličnosti iz Srebrenice koji danas žive tu ili u inostranstvu ili u FBiH”, kaže Duraković, dodajući da su ti ljudi spremni da animiraju svakoga ko ima pravo glasa u Srebrenici da izađe na izbore, kako bi se suprotstavili kampanji “iz Srbije koja je vodila organizovano pripremanje i dovođenje glasača u Srebrenicu”. 

‘Nema nekog velikog kadrovskog izbora’

Tvrdi da se sada prvi put desilo da se “nijedna probosanska stranka ne otima za eksluzivitet za Srebrenicu”.

Međutim, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić rekao je nakon predstavljanja Deklaracije da ova stranka “neće biti dio samoproglašene bošnjačke reprezentacije” te da će na lokalne izbore izaći kao Bh. blok.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Osim SDA, sve druge stranke potpisnice faktički ne postoje u Srebrenici, nego su ukras SDA, koja po oprobanom receptu uzurpacije patriotizma i jedinstva promiče svoje interese i dominaciju”, rekao je Nikšić.

S druge strane, potpredsjednik SDP-a i delegat u Domu naroda BiH Denis Bećirović objavio je da se u Srebrenici mora podržati zajednički kandidat za načelnika, kako bi se “pobijedili negatori genocida”. Ovo je podržao i član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić. 

Duraković je uvjeren da će i SDP na kraju podržati takvog kandidata, iako će možda imati posebnu listu kandidata za odbornike u Skupštini opštine. 

“Nikšić je čovjek koji sigurno razumije situaciju. Ne ulazim u detalje kada je u pitanju njihova politička borba u FBiH, mi ovdje govorimo o Srebrenici i politici negiranja genocida”, kaže Duraković te dodaje da je mandat Grujičića za Bošnjake u Srebrenici bio period straha, diskriminacije i incidenata.

Što se tiče samih kandidata za načelnika, Duraković priznaje da tu nema nekog velikog kadrovskog izbora. U medijima se spominje njegove ime, kao i imena Hamdije Fejzića, zamjenika načelnika Opštine Srebrenica, te Alije Tabakovića, predsjednika Opštinskog odbora SDA.

Raskol među odbornicima

Raskol između Fejzića i Tabakovića počeo je još prije lokalnih izbora 2016. Oni su bili među sedam izabranih odbornika koalicije SDA, SBiH i SBB, međutim, pet ih je, predvođeno Tabakovićem formiralo “Klub odbornika SDA, SBiH povratnika u Srebrenicu” i prešlo u opoziciju.

‘Posvađani’ odbornici i članovi SDA, i jedni i drugi, tvrdili su tada da se radi o borbama za fotelje, te upućivali međusobne optužbe o tome ko gdje živi – u Srebrenici ili Federaciji BiH. 

Međutim, sada su, barem u javnosti, ostavili te razmirice sa strane kako bi se izabrao zajednički kandidat za načelnika. 

“Poučeni prošlim iskustvom iz izbora 2016, ali sadašnjim odnosom aktuelne vlasti i samog načelnika, valjda smo izvukli dovoljno pouke da moramo biti jedinstveni i učiniti sve kako bi na čelo Srebrenice bio neko ko ne negira genocid”, kaže Tabaković. 

Mišljenja je da bi dvije izborne liste za odbornike u Skupštini opštine možda bili i dobre.

“Ako se okupi veliki broj političkih partija oko jedne liste onda se dođe u situaciju da veliki broj glasova faktički morate ‘baciti’, i ove male političke partije uvijek imaju šansu da prođu na izborima za odbornike ili vijećnike. Kandidati sa liste SDA sa 600, 700 glasova nisu dobili mandat prošle izbore, ali smo imali situaciju da su manje političkih partije sa 50 glasova dobili mandate, jer su prešli cenzus od tri posto.”

‘Zarađuju u Srebrenici, troše negdje drugo’

Međutim, građani Srebrenice više su zabrinuti za stanje u svojoj opštini nego za izborne liste. Mehmedović kaže da ne misli da će se nešto drastično promijeniti stanje u Srebrenici nakon izbora. I dalje će se, dodaje, nastaviti politika zapošljavanja ljudi koji ne žive u Srebrenici.

“Nekih više od hiljadu ljudi rade na području opštine Srebrenica i oni kada završe svoje poslove odoše kućama i generalno ih ne zanima šta se dešava ovdje. Svoje plate troše van Srebrenice. S druge strane ima nas koji tu živimo i poslijepodne je tužno vidjeti mali broj ljudi u gradu. Međutim, to je onaj problem koji je tu godinama, to nije nešto što je prekinuto niti nešto će se prekinuti u narednom periodu.”

Ipak, ono što je sigurno, dodaje, je da bi svi u Srebrenici voljeli da se bolje živi i da se neke stvari pokrenu, kao što je banja Guber. Smajlović ironično opisuje Srebrenicu kao “najbezbjedniji grad u BiH”.

“To je siromašan grad, krupni kriminalci su otišli jer nemaju šta tu da ukradu. Inače, što se tiče sigurnosti, idi u bilo koje doba dana i noći pred bošnjačku kuću ili srpsku kuću, ljudi će ti pružiti pomoć. Građani komuniciraju međusobno i nema nikavih incidenata među ljudima. Više je to sukob na političkom nivou gdje političari traže sebi poene.”

Izvor: Al Jazeera