Srbija: Prijava zbog usvajanja dječaka u Švedskoj

Ljiljana Radulović iz Zrenjanina podnijela je krivičnu prijavu protiv Centra za socijalni rad, jer su dječaka, kojem je ona bila hranitelj, dali na usvajanje porodici iz Švedske.

U nadležnom ministarstvu kažu da zakon nije prekršen i da pravo na usvajanje djece imaju i strani državljani, ukoliko se u roku od godinu dana ne nađu usvojitelji iz Srbije.   

Ljiljana je postala hranitelj dječaka od tri mjeseca, kojeg je čuvala pet godina. Sve do prošlog vikenda, od kada je dijete u proceduri usvajanja jedne porodice iz Švedske. Ona je, kaže i dalje hranitelj, a nema dokument da je dijete u proceduri usvajanja.

„Ne daj Bože da se nešto desi tom detetu, mene mogu da gone krivično. Ne, vama ne treba, dali su strancima. Stranci su u našoj državi preči od nas. Naša deca su dobra da ih šaljemo napolje, a u ovoj zemlji vlada bela kuga. Da li je to to rešenje?“, pita.

Bila je svjesna činjenice da će možda doći dan kada će dijete izaći iz hraniteljske porodice. Najveći joj je problem što se sve odigralo prebrzo, uz odsustvo humanosti i pažnje prema dječaku.

„Trebalo je da ide malo sporije, u Srbiji usvajanje traje šest meseci, a ovo tri dana. Te priče njihove traje procedura dve godine. On je njih prvi put u životu video u utorak. I to dete ne zna jezik, niti oni znaju naš jezik. E to je suština“, jasna je Radulović.

Strani državljani mogu usvajati djecu iz Srbije

U Centru za socijalni rad iz Zrenjanina kažu da je hraniteljka bila upoznata sa procedurom usvajanja i navode da je sve urađeno u skladu sa zakonom.

Svi hranitelji su u obavezi da prođu obuku, sa posebnim akcentom na probleme koji mogu nastati odlaskom djeteta iz hraniteljske porodice. Ako se procijeni da je usvajanje u najboljem interesu djeteta i kada se pronađe adekvatna usvojiteljska porodica, obaveza hranitelja jeste da zajednički sa Centrom za socijalni rad pripremi dijete za napuštanje hraniteljske porodice.

Strani državljani mogu da usvoje djecu iz Srbije, ako se za godinu ne pojave domaći usvojitelji. Za 11 godina 142 djece usvojili su bračni parovi iz inostranstva. U nadležnim ministarstvu kažu da su to nerijetko djeca sa teškim mentalnim i fizičkim hendikepom, koja se, kako kažu, rijetko usvajaju u Srbiji, baš kao i djeca romske nacionalnosti.

Dragan Vulević, načelnik odjeljenja za porodičnu zaštitu ministarstva za socijalni rad kaže da usvojitelji u Srbiji žele uglavnom malu djecu i žele da su djeca zdrava i sa nalazom koji potvrđuje da ne boluju od nasljednih bolesti.

„Za razliku od usvajanja koji je trajni oblik zbrinjavanja deteta, hraniteljstvo je privremeni oblik zbrinjavanja do usvajanja ili punoletstva deteta. Država na ime izdržavanja hranitelja i njihov rad mesečno isplaćuje 320 evra“, izvještava Đorđe Kostić, novinar Al Jazeere.

Reakcije na društvenim mrežama

Ljiljana nije mogla da usvoji dijete. Rečeno joj je da ne ispunjava dva kriterijuma, starosnu dob i odsustvo bračne zajednice, budući da joj je suprug prije dvije godine preminuo.

„Džaba humanost, džaba ljubav, džaba sve ova nas država onda drugačije tretira. Šta mi ispadamo u principu? Servis? Kada smo dobri tu smo kada im ne trebamo da nas bace kao izgužvanu krpu“, kaže Radulović.

Zbog ovog slučaja putem društvenih mreža pokrenuta je inicijativa da se zabrani usvajanje djece iz Srbije stranim državljanima.

Vojvođanski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, nakon teksta na društvenim mrežama o mogućim nepravilnostima u postupku usvajanja maloljetnog djeteta, uveo je vanredni nadzor u Centru za socijalni rad Zrenjanin.

Pokrajinski sekretarijat je utvrdio da su, u postupku usvajanja deteta, sprovedene sve neophodne stručne procedure i instrukcije. Nakon obavljenog nadzora, sekretarijat će izvijestiti javnost.

Izvor: Al Jazeera