Srbija: Mjere pripravnosti zbog padavina

Prije dvije godine Srbiju, BiH i Hrvatsku pogodile su poplave nezabilježene otkako se na području Zapadnog Balkana obavljaju meteorološka mjerenja (AP)

Za istočnu, jugoistočnu i dio središnje Srbije proglašen je narandžasti meteoalarm jer se tamo očekuje nešto veća količina padalina, pa se u tim dijelovima zemlje očekuje umjeren i veći porast vodostaja.

Nadležni poručuju da u ovom trenutku nema opasnosti od izlijevanja, ali navode da bi rijeke u pojednim dijelovima zemlje mogle dosegnuti razinu redovne obrane od poplava.

Meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) Goran Mihajlović istaknuo je da se ponedjeljak, utorak i srijedu očekuju daljnje padaline.

“Najavljene količine padavina u toku noći i sutra bi bile između 20 i 50 milimetara, pre svega u centralnim, istočnim i južnim krajevima, dok bi na istoku lokalno mogle biti i nešto više od prognoziranih”, rekao je Mihajlović Tanjugu.

U ostalim dijelovima zemlje očekuje se da tijekom noći i u utorak padne između 10 i 30 milimetara, dodao je Mihajlović.

Poziv na preventivne mjere, ali zasad bez opasnosti

Prema njegovim riječima, padaline koje su zabilježene u nedjelju i tijekom noći, bile su u granicama prognoziranih i u skladu s već izdanim upozorenjima Zavoda.

Hidrolog RHMZ-a Dejan Vlatković ističe da u ovom trenutku nema opasnosti, jer su rijeke u razini srednjih i niskih vodostaja.

Naglašava da će na području zapadne, jugozapadne, središnje i istočne Srbije biti umjerenih i većih porasta vodostaja, s mogučnošću dostizanja granica redovne obrane od poplave.

U bujičnim vodotokovima rijeka na tim područjima, dodaje, moglo bi doći do manjih lokalnih izlijevanja. “Dali smo upozorenje pre tri dana i javna preduzeća su preduzela neophodne mere”, rekao je Vlatković.

Poboljšanje hidrološke situacije, dodao je, se očekuje od četvrka. On je, međutim, naglasio, da se najavljeni porasti vodostaja nikako ne mogu povezivati s onima od prije dvije godine.

Potpredsjednica Vlade Srbije i ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović u ponedjeljak je, zbog najavljenih velikih padalina, pozvala poduzeća i agencije iz svog resora da poduzmu preventivne mjere i budu spremni reagirati u slučaju poplava.

S obzirom da uslijed velikih količina padalina mogu nastupiti oštećenja prometne infrastrukture, kao i objekata u izgradnji, Mihajlović je pozvala nadležna javna poduzeća i agencije da poduzmu sve plansko-preventivne mjere i budu spremne reagirati u skladu s razvojem situacije, ističe se u priopćenju Ureda potpredsjednice Vlade, prenosi Tanjug.

U resoru građevinarstva, prometa i infrastrukture su javno poduzeće “Putevi Srbije”, “Koridori Srbije”, željeznička poduzeća “Infrastruktura železnica Srbije”, “Srbija kargo” i “Srbija voz”, Direkcija za železnice, Saobraćajni institut CIP, Institut za puteve, Agencija za bezbedost saobraćaja.

Jake oborine u Sloveniji i Austriji

Također uključuje i Aerodrom Nikola Tesla, kompanije “Air Srbija” i “JAT Tehnika”, Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije, Kontrolu letenja Srbije i Crne Gore – SMATSA, kao i lučke kapetanije, Agenciju za upravljanje lukama, Direkciju za vodne puteve, Upravu za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu, Upravu za transport opasnog tereta i Građevinsku direkciju Srbije.

U Sloveniji je sjeveroistočni dio zemlje posljednjih dana pogođen nevremenom i pljuskovima, a od nedjelje do ponedjeljka ujutro na području Maribora, Ptuja i Murske Sobote palo je u prosjeku 70 litara kiše na kvadratni metar, dok je u Alpama i dalje velika opasnost od snježnih lavina.

Tijekom jučerašnjeg dana u sjeveroistočnim krajevima zemlje bilo je više intervencija vatrogasaca i drugih službi, a i u ponedjeljak prijeti opasnost izlijevanja manjih rijeka jer se do večeri očekuje dodatnih 30 litara oborina po kvadratnom metru.

Zbog novog snijega koji je pao zadnjih dana i dalje je u visokogorju na snazi proglašena opasnost od lavina, osobito u Julijskim alpama, odnosno na planinama višim od 1.700 metara, prenosi Hina.

Mrazom, snijegom i poplavama ugrožene krajeve popodne će posjetiti ministar poljoprivrede Dejan Židan, koji je rekao da su po prvim procjenama prošlotjedni mraz i snijeg nanijeli velike štete u vinogradima i na poljima, a osobito u voćnjacima, te da je šteta u nekim dijelovima zemlja 90-postotna, ali je još treba precizno utvrditi.

Poljoprivredna komora zahtijevala je od vlade da zbog velikih šteta u toj djelatnosti za najmanje godinu dana odgodi donošenje novog zakona o katastarskom prihodu koji će još više financijski opteretiti poljoprivrednike.

Nakon snježnih padalina prošlog tjedna, kiša koja neprestano pada od nedjelje poslijepodne, izazvala je poplave u austrijskoj pokrajini Štajerskoj.

Oko 180 vatrogasaca angažirano je u općini Leibnitz, gdje su zatvorene preplavljene prometnice i vrećama s pijeskom zaštićene zgrade od nadošlih voda, a došlo je i do izlijevanja dviju rijeka.

Katastrofa 2014. godine

Prema podacima Središnjeg zavoda za meteorologiju i geodinamiku (ZAMG), od nedelje do ponedeljka u podne palo je 40 litara po kvadratnom metru, a ponegdje i do 80 litara.

Ciklon “Tamara” u svibnju 2014. godine donio je nezapamćene kiše, a s njima i poplave nezabilježene otkako se na području Zapadnog Balkana obavljaju meteorološka mjerenja.

Na površini od gotovo 23.000 četvornih kilometara, koliko je voda zahvatila na područjima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, stradali su ljudi, životinje, imovina, infrastruktura.

U Srbiji je tada smrtno stradalo 57 osoba, u Bosni i Hercegovini 23, a u Hrvatskoj dvoje. Procjenjuje se da je poplavama bilo ugroženo najmanje 2,5 milijuna ljudi u te tri države.

Situacija je proglašena katastrofalnom kada su se izlile rijeke Bosna, Sava i Drina te njihove pritoke, a veliku su štetu ljudskim životima, obiteljskim kućama i poslovnim objektima, cjelokupnoj infrastrukturi pričinili i tzv. bujični potoci.

Zbog prijetnje po život, iseljeno je najmanje 90.000 ljudi u Bosni i Hercegovini, tri puta manje u Srbiji i njih 13.000 u Hrvatskoj.

Izvor: Al Jazeera i agencije