Srbija kao dom, a Crna Gora kao rod

Rezultati popisa iz 2011. godine pokazuju da u Srbiji živi 44 posto manje Crnogoraca nego 2002. godine.

Na svakom od posljednja tri popisa stanovništva koji je proveden u Srbiji, broj građana koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - bio je upola manji.

Rezultati popisa iz 2011. godine pokazuju da u Srbiji živi 44 posto manje Crnogoraca nego 2002. godine.

„U Lovćencu, selu u Vojovodini živi najviše Crnogoraca. Nacionalni simboli- Njegoš, Krstaš, i grb - nalaze se u centru“, izvještava Đorđe Kostić.

Đorđe Ivanović, penzioner, smatra da se građani sve manje izjašnjavaju kao Crnogorci zbog teške ekonomske situacije. Kaže da se mladi sve više izjašnjavaju kao Srbi da ne bi imali problema oko zapošljavanja.

Edukacija i kampanja

„Politika Srbija - Crna Gora nije baš dobro riješena i onda su ljudi pribegli da ostanu ovde gdje su, da pribegnu ovoj politici, odnosno Srbiji, da bi lakše prošli u životu.“

Jovan Vulović se na popisu izjasnio kao Crnogorac. Kaže da na Srbiju gleda kao dom, a na Crnu Goru kao rod. Smatra da se Crnogorci u Srbiji nisu dovoljno dobro organizovali i sproveli široku kampanju kako bi izašli na popis.

„Crna Gora je trebala da malo više vodi računa i da edukuje ljude da se slobodno mogu izjasniti bez ikakvog straha, što je i Srbija uradila za Srbe u Crnoj Gori“, govori Jovan Vulović, penzioner.

Prema posljednjem popisu u Srbiji živi nešto više od 38 hiljada Crnogoraca, što je za 44 posto manje nego 2002. godine. Crnogorci u Srbiji čine 0,54 posto stanovništva.

Prema popisu iz 2002. godine u Srbiji je živjelo skoro 70 hiljada Crnogoraca. Godine 1981. u Srbiji je živjelo 150 hiljada Crnogoraca. U Srbiji radi i Crnogorska partija.

Njenih poslanika nema u Skupštini Srbije. Predsjednik partije ocjenjuje da pad broja Crnogoraca treba tražiti isključivo u sistemskoj asimilaciji, a ne u neslozi crnogorskih organizacija iz Srbije.

Nenad Stevović, predsjednik Crnogorske partije, kaže:

„Veoma često se mogu čuti negiranja Crnogorske države, nacije i jezika i crnogorske crkve. Sve je to prouzrokovalo i ovim rapidnim padom broja pripadnika Crnogorske zajednice koja žive u Srbiji.“

Međutim, ombudsman i kancelarija za ravnopravnost navode da sistemske asimilacija nema, što dokazuju podaci da od strane Crnogoraca nije dostavljena niti jedna prijava za diskriminaciju.

Također, dodaju da asimilaciju ne vide kao problem države. Statističari navode da su u komunističkoj Jugoslaviji najveći broj poslova, koje je dodjeljivala partija, dobijali Srbi Hrvati i Crnogorci.

Međudržavni odnosi

Nakon toga uslijedili su politički procesi koji su vremenom doveli do smanjenja broja onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci u Srbiji. 

Srđan Bogosavljević iz Ipsos Strategic Marketinga, kaže:

„Oni su se mnogo lakše asimilirali i odlučivali da postanu prvo Jugosloveni, Hrvati pre svega, a Crnogorci su se prebacivali iz crnogorskog u srpski nacionalni identitet, prosto tokom vremena jer su ovde živeli i ovde su njigova deca postajala potpuno integrisana u ovu sredinu ovde.“

Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti u Lovćencu ali i u drugim mjestima Srbije umnogočemu će zavisiti od međudržavnih odnosa, izvještava Kostić. 

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.