Sporo napredovanje korona virusa u Africi: Sreća ili najgore tek dolazi?
Piše: Abdulaziz Abu Bekr
Uprkos stalnom povećanju broja osoba zaraženih korona virusom u Africi, taj broj još je najniži u odnosu na širenje virusa po drugim dijelovima svijeta. Zdravstveni stručnjaci pitaju se zašto je to tako: je li riječ o nedostatku opreme za testiranje ili virus zaista nije stigao do afričkog kontinenta?
Prema podacima Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, broj potvrđenih slučajeva zaraze u Africi procjenjuje se na 8.563, dok je smrtnih slučajeva približno 360. Te brojke male su u poređenju s brojem stanovnika u Africi, koju naseljava više od 1,25 milijardi ljudi. Suprotno tome, broj zaraženih korona virusom u svijetu premašio je 1,2 miliona, dok je broj smrtnih slučajeva prekoračio 66.000.
Dosad je zaraza korona virusom zabilježena u 50 afričkih država, a najpogođenije su Južnoafrička Republika, Egipat, Alžir, Maroko i Kamerun. S druge strane, slučajevi zaraze nisu zabilježeni u Lesotu, na Komorima i Svetom Tomi i Principu.
Manjak izvještaja
S porastom broja zaraženih korona virusom u svijetu, predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus izrazio je zabrinutost zbog ulaska virusa u afričke države sa slabim zdravstvenim sistemima.
Pozvao je čelnike Afričke unije da primijene integrirani pristup u pripremi za, kako je to opisao, predstojeću oluju u slučajevima zaraze korona virusom na kontinentu. Na mini samitu održanom posredstvom telekonferencije, kojem su prisustvovali čelnici devet afričkih zemalja i predsjednik Komisije Afričke unije, Ghebreyesus je naglasio važnost testiranja i garantiranja ravnopravnog pristupa testnim setovima, maskama i ličnoj zaštitnoj opremi, kao i vakcinama i terapijama čim budu dostupne.
Upozorenje predsjednika Svjetske zdravstvene organizacije poslano je u vrijeme kada su brojke zaraženih još male otkad se zaraza počela širiti krajem 2019. Takvi podaci zbunjuju zdravstvene stručnjake, pa se pitaju je li riječ o manjku izvještaja iz Afrike.
Loša komunikacija
Shabbir Madhi, specijalist za zarazne bolesti i vakcine, izjavio je za Al Jazeeru da je razlog kašnjenja pojave zaraze u Africi loša komunikacija između afričkih zemalja i ostatka svijeta, osim slabih zdravstvenih sistema u mnogim afričkim državama.
Madhi povezuje današnju situaciju u Africi s odnosom prema epidemiji ebole, kada nije bilo dovoljno uređaja za testiranje, a na osnovu toga ni dovoljno podataka o broju zaraženih, prema njegovim riječima.
Sa svoje strane, ugandski novinar Joachim Bwimbo upozorava afričke čelnike da se ne oslanjaju na “početnu sreću” afričkog kontinenta s epidemijom.
“Ako je Afrika imala sreće u slabom širenju zaraze korona virusom, kasnije je možda nećemo imati toliko”, rekao je.
Nadzor i jačanje kapaciteta
U istraživanju medicinskog časopisa The Lancet naglašava se da se isti virusni obrasci ponavljaju s bolesti COVID-19 u Africi “jer je ona manje povezana s ostatkom svijeta, uključujući i Kinu”.
Istraživačica Aisha Kaji pripisuje nisku stopu zaraze korona virusom nedostatku opreme za testiranje na taj virus u Africi.
The Lancet napominje da treba hitno dati prioritet medicinskim resursima, intenzivnom praćenju i izgradnji kapaciteta, posebno u zemljama koje pate od nedostatka opreme za testiranje.
Afrička unija održala je 22. februara ministarski sastanak na kojem se raspravljalo o tome kako pojačati spremnost država članica za sprečavanje širenja korona virusa, a sastanak je rezultirao formiranjem radnih grupa za borbu protiv virusa širom kontinenta.
Izvor: Al Jazeera