Oglasi

'Sporazum stoljeća' kao ciljana obmana

Plan Jareda Kushnera obnavlja stare propale prijedloge i jasno je da će i sam propasti; da li je uopće zamišljen da uspije?
Savjetnik Bijele kuće predstavlja svoj ekonomski plan 'Mir za prosperitet' na skupu u BahreinuAP

Predlaganje ekonomskog pristupa ka rješenju spora Izraela i Palestine nije ništa novo i definitivno ga nisu izmislili predsjednik SAD-a Donald Trump i njegov savjetnik i zet Jared Kushner. Mnogo puta ranije su ga predlagali i Izrael (najpoznatiji je bio prijedlog izraelskog lidera Shimona Peresa, kroz njegovu viziju "Novi Bliski istok"), i razni međunarodni posrednici, među kojima i Kvartet za Bliski istok, koji su napravili Ujedinjeni narodi, SAD, Evropska unija i Rusija nakon Druge Intifade. Bespotrebno je reći kako su svi ti raniji prijedlozi propali iz jednog jednostavnog računa: svi su patili od disbalansa između ekonomije i politike. Kushnerov "Sporazum stoljeća" do sada je uveliko nadmašio sve druge na ovom polju tako što je u potpunosti odvojio politiku od ekonomskih rješenja.

Od Madridske konferencije 1990. godine mirovni proces se gradio na principu "zemlja za mir", gdje se Izrael povlači sa arapskih zemalja koje je okupirao 1967. godine u zamjenu za mir i normalizaciju odnosa s Palestincima i Arapima. To je, također, bilo središte Arapske mirovne inicijative 2002. godine, koju je predložila Saudijska Arabija. Bez obzira na sve mane, Sporazumi iz Osla 1993. godine davali su političku viziju za Peresov plan – dvodržavno rješenje – nakon čega je uslijedio Protokol iz Pariza, koji je uspostavio pravila reguliranja ekonomskih odnosa Palestinaca i Izraelaca.

Kusher je odlučio zamijeniti ovaj princip svojom idejom "mir za prosperitet", što efektivno reducira sukob na ekonomski problem, koji može biti riješen unapređenjem standarda života Palestinaca. Odsustvo predloženog rješenja za velika politička pitanja, naročito palestinske državnosti, statusa Jerusalema, prava na povratak... vodi njegov prijedlog na samo pokušaj podmićivanja Palestinaca da podmiti Palestince kako bi odustali od samoodređenja.

Peta odgoda (konačne) objave

Drugi veći problem Kushnerovog plana je činjenica kako izvor finansiranja ambicioznog budžeta od 50 milijardi dolara još uvijek nije jasan. Evropa, tradicionalno veći donator, nije učestvovala u radionici. Rusija i Kina nisu učestvovali, također. Saudijska Arabija, koja je pokazala najviše entuzijazma za dogovor, već se bori s vlastitim ekonomskim problemima i ratom u Jemenu, što ju je koštalo milijarde dolara. Washington, rodno mjesto prijedloga, sigurno neće potrošiti toliko novca, naročito u vrijeme predsjednika Trumpa, koji se ponosi iznuđivanjem novčanih ustupaka od drugih država.

Čak i ako se pretpostavi, hipotetički, da novac može biti osiguran, Kushnerov pristup nikada neće ojačati razvoj palestinske ekonomije. U prijedlogu se spominju Južna Koreja, Singapur, Tajvan i Japan, ali se ignorira činjenica da su ovo suverene države, koje imaju puni autoritet nad svojim nacionalnim resursima. S druge strane, palestinske vlasti nemaju kontrolu nad svojim granicama, infrastrukturom, lukama i aerodromima, zemljom, vodom i drugim resursima. Čak nemaju potpunu kontrolu vlastitog budžeta. Trenutno javni radnici nemaju cijelu platu, jer je okupatorska sila, Izrael, odlučila uzeti dio sredstava odvojenih za plate.

Razvoj i prosperitet koje Kushner obećava mogu se desiti samo ako se ukine izraelska okupacija. Kako je nedavno palestinska političarka Hanan Ashrawi lijepo napisala na Twitteru: "Prvo ukinite opsadu Gaze, obustavite izraelsku krađu naše zemlje, resursa i novca, dajte nam našu slobodu kretanja i kontrolu naših granica, zračnog prostora, voda... Onda nas gledajte kako gradimo naprednu ekonomiju. kao slobodan i suveren narod."

Premda se Kushnerov ekonomski plan navodno fokusira na ekonomski razvoj, on ima ozbiljne političke implikacije na sukob. Trumpov zet je otvoreno rekao kako saudijska Inicijativa arapskog mira više nije opcija. U njegovom planu se kao jednaki partneri tretiraju Jordan, Liban, Egipat i Izrael i ne spominje se izraelska država kao strana u sukobu. Riječi teksta nude obrise kako bi politički dodatak "Sporazumu stoljeća" mogao izgledati – lišavanje rješenja za veće palestinske probleme i puni ustupci izraelskoj strani. No, njegove odredbe su još nepoznate, jer je po peti put odgođena objava potpunog dogovora.

'Tiho priznanje' izraelske aneksije

Sa svim ovim većim problemima, malo ko je iznenađen činjenicom da skup u Bahreinu nije aktivirao proces koji bi mogao zbližiti strane zainteresirane za budućnost spora Izraela i Palestine, ili postavio osnovu saradnje na ekonomskim projektima. Kushnerovo obećanje od 50 milijardi dolara nije inspiriralo ni potencijalne donatore, niti potencijalne korisnike kao što su Egipat, Jordan i Liban. Palestinci, koji su podijeljeni od 2007. godine, ujedinili su se protiv ovog skupa i odbacili njegove prijedloge. Čak i bivši američki zakonodavci, koji su proveli veći dio karijere radom na sporu Palestine i Izraela, nisu podržali plan, uključujući Dennisa Rossa, specijalnog predstavnika za bliskoistočni mirovni procesa za vrijeme administracije Georga Busha.

Sve u svemu, veoma je jasno kako Kushnerov "Sporazum stoljeća" nikada nije stvarno bio zamišljen kao ozbiljan prijedlog rješenja sukoba, niti kao prijedlog kako ići dalje. Bolje rečeno, da je iskorišten kao korisna distrakcija od provođenja drugog plana, koji ima za cilj dalje utvrđivanje izraelske okupacije Palestine. Trumpova administracija je već napravila nekoliko većih koraka u ovom smjeru, uključujući priznanje izraelsko anektiranje Jerusalema i Golanske visoravni. Dok je svjetska pažnja bila fokusirana na pripreme skupa u Bahreinu, državni savjetnik za sigurnost John Bolton posjetio je Izrael i obišao okupiranu Dolinu Jordana. Veoma je vjerovatno kako će naredni korak biti američko priznanje izraelske okupacije dijelova Zapadne obale, gdje trenutno živi više od 600.000 nezakonitih izraelskih naseljenika.

U tom smislu, čekanje objave "Sporazuma stoljeća" je traćenje vremena, a davanje pažnje Kushnerovom glumatanju predstavlja upadanje u njegovu zamku, napravljenu da javnost ne vidi šta se zaista zbiva. Svi oni koji se bore za palestinski cilj se trebaju mobilizirati i spriječiti Kushnera, Trumpa i njihove izraelske partnere da uspostave nepromjenjive "činjenice na terenu", koje bi mogle uništiti palestinske nade na samoodređenje.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.