Socijalno preduzetništvo – rad bez profita

Socijalno preduzetništvo bavi se prepoznavanjem i rješavanjem socijalnih problema kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost, diskriminacija.

Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, gdje je primarni cilj ostvarenje profita, u fokusu socijalnog preduzetništva je zadovoljenje društvenih potreba. No, na ovim prostorima tek je u začetku, a socijalna preduzeća se bore za opstanak.

Od ranog jutra je u štampariji prima porudžbine, priprema štampu i reparira stare oštećene knjige. To je svakodnevica za Pala Serbaka. Sve to uspijeva uprkos velikom oštećenju vida i oštećenju desne ruke. Kaže da je dugo zbog toga bio bez posla, a sada radi ono što voli i od toga zarađuje.

“Ja sam imao problem i ostao sam bez posla, jer ovaj posao traži oko sokolovo. Primijetili su da nisam baš najbolji s vidom i zato sam dobio otkaz”, tvrdi Serbak.

Neka nova faza

S druge strane zgrade još jedna mašina, i to ona za šivanje. U radionici se šiju torbe i pravi se nakit, a Šejla je brzo savladala posao. Nesrećom je ostala bez oka i to joj je bila prepreka u nalaženju zaposlenja.

“Ovo je neka nova faza za mene. Nešto lijepo. Drago mi je da imam posao. I zbog sebe, i zbog drugih”, kaže Šejla.

“Ovaj nakit proizvode žene u udruženju slepih i slabovidih. Trenutno je ovde zaposleno 35 osoba. Profit im nije na prvom mestu, već prilika da osobe iz najteže zapošljivih grupa imaju posao”, izvijestila je Al Jazeerina reporterka Natalija Lučić.

To je i smisao koncepta socijalnog preduzetništva. Zarada prodajom proizvoda ili usluga i ispunjavanje jasne socijalne misije. Na potezu je, međutim, država, koja bi trebala donijeti odgovarajući zakonski okvir za poslovanje takvih društava.

“Socijalno preduzetništvo treba da funkcioniše isto kao i svako drugo, s tim da bi država trebalo da osigura dodatne pogodnosti. To nije niti normativno regulisano, a nije ni dovoljno prepoznato od struktura vlasti ili onih institucija koje bi to trebale podržati”, tvrdi Veselin Rebić iz Društva za zapošljavanje slijepih.

Za sada je sve na nivou projekata koje finansiraju nevladine organizacije, strane ili domaće fondacije. Jedna od njih je i Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini.

Direktorica Fondacije Ranka Ninković-Papić smatra da je trenutni koncept neodrživ, a naglašava kolike su koristi socijalnih preduzeća za cijelo društvo.

Mladi žele biti korisni

“Kroz socijalno poduzetništvo, koje je spona između socijalne zaštite i zapošljavanja, ako aktivirate to tržište, vi te ljude vraćate na tržište rada. Smanjujete terete socijalnih davanja ili socijalne pomoći, a time rješavate ne samo pitanje siromaštva, već i pitanje diskriminacije, ljudskih prava i dostojanstva”, zaključila je Ninković-Papić.

U Fondaciji također poručuju da ima pomaka na tom polju, a program rada Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine predviđa izradu strategije o socijalnom preduzetništu tokom 2016. godine. Što je put ka zakonskom reguliranju ove djelatnosti.

Do tada će socijalna preduzeća u Bosni i Hercegovini funkcionirati kao privredna društva i plaćat će namete kao sva ostala preduzeća. Međutim, to mlade ljude iz Udruženja slijepih i slabovidnih lica ne sprečava da rade, zarađuju, doprinose i budu korisni u društvu.

Izvor: Al Jazeera