Slučaj Ljubić: Početak pravne države ili politički pritisak na Tužilaštvo

Neprovođenje odluka sudova u Bosni i Hercegovini treba kažnjavati, ali se tom problemu ne smije prilaziti selektivno.

Smatraju to sagovornici Al Jazeere, koji su govorili o zahtjevu Tužilaštva Bosne i Hercegovine nakon što je to tužilaštvo od Interresorne grupe Državnog parlamenta zatražilo da se izjasne zbog čega nisu proveli odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Božo Ljubić“.

U dokumentu koji je objavio portal Klix prošlog mjeseca stoji da je 27. septembra 2018. otvorena istraga protiv NN izvršilaca Parlamentarne skupštine BiH zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Doma za ljudska prava.

Eksperti smatraju da je dobro da institucije u BiH reagiraju na kršenje zakona kako bi se društvo koje prolazi tranziciju osnažilo, ali istovremeno izražavaju zabrinutost da državno Tužilaštvo BiH nije reagiralo na ranije neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i drugih domaćih i međunarodnih sudova, a takvih slučajeva u BiH je mnogo, o čemu izvještavaju brojne organizacije za valorizaciju pravosudnog sistema BiH.

Zašto je slučaj Pilav manje bitan?

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je 2016. godine presudu u slučaju „Ilijaz Pilav“ prema kojoj je utvrđeno da Bosna i Hercegovina krši ljudska prava jer Pilavu, kao Bošnjaku koji živi u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, Izbornim zakonom BiH nije ostavljena mogućnost da se kandidira za člana Predsjedništva BiH.

Mjesto u tročlanom državnom Predsjedništvu BiH iz Republike Srpske, jednog od dva entiteta u zemlji, ostavljeno je, prema Izbornom zakonu BiH, samo za kandidate koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Vlasti BiH presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Pilav nisu implementirale do danas, niko nije odgovarao za neprovođenje te presude, zbog čega Pilav i posljednji potez državnog Tužilaštva u slučaju Ljubić vidi isključivo kao politički pritisak na Tužilaštvo a ne kao uspostavu vladavine prva u BiH.

„Tužilaštvo predmete uzima kao sa švedskog stola“, kaže Pilav za Al Jazeeru, razočaran takvim postupanjem pravosuđa u BiH.

„Slučaj Ljubić dovoljno govori da imamo ogroman utjecaj politike na pravosudni sistem u zemlji“, dodaje on.

Sejdić-Finci na čekanju cijelu deceniju

Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Denis Bećirović kaže da on uvijek polazi od pretpostavke da se u BiH moraju poštivati principi ustavnosti i zakonitosti, ali da taj pristup u svakom slučaju ne smije biti selektivan.

„Svi zakonodavni, izvršni i sudski organi moraju raditi u skladu sa Ustavom i zakonima BiH. U tom pogledu naročito želim istaknuti ulogu Ustavnog suda BiH. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, i njihovo neprovođenje je krivičnog djelo. Međutim, odluke Ustavnog suda moraju se provodi dosljedno, i ne pristupati im selektivno“, ocjenjuje Bećirović. Boji se, rekao je, da je na sceni u BiH upravo taj selektivni pristup određenim problemima što nije dobro za bosanskohercegovačko društvo.

„Tu praksu treba odbaciti“, kaže Bećirović.

On je nedavno zatražio od Vijeće ministara BIH da najkasnije u roku od 120 dana od dana usvajanja njegove inicijative u Dom naroda Parlamenta BiH pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi amandmane na Ustav BiH kojim se osigurava potpuna i dosljedna implementacija četiri presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima „Sejdić i Finci“, „Azra Zornić“, „Ilijaz Pilav“ i „Samir Šlaku“, koje vlasti Bosne i Hercegovine nisu implementirale premda je neke od njih Evropski sud donio prije deceniju, poput slučaja Sejdić-Finci, bosanskog Jevreja i bosanskog Roma koji prema trenutnom zakonodavstvu BiH nemaju pravo biti izabrani u državno Predsjedništvo.

„Nedopustivo je da se presude Evropskog suda za ljudska prava ne provode u BiH”, kaže Bećirović, napominjući da je, poput neprovođenja presuda Usavnog suda BiH i ne provođenje presuda evropskih sudova također krivično djelo „jer su međunarodne konvencije ugrađene u Ustav BiH, koji se u konkretnim slučajevima evidentno krši i to bez ikakvih posljedica.“

Kazne za prekršioce zakona

Za specijalistu ustavnog prava, profesora Nedima Ademovića nije prihvatljivo da se neke odluke sudova stavljaju u prvi a neke u drugi plan. On kaže da sve odluke sudova moraju biti implementirane čim prije, dok izlaz iz krize koja u ovom smislu vlada Bosnom i Hercegovinom vidi u boljoj kapacitiranosti tužilaštava.

„Tužilaštvo mora biti bolje kapacitirano, mora napraviti strategiju rada na ovim predmetima, i ne može biti pasivno“, kaže Ademović.

„S druge strane, građani moraju biti svjesni toga da oni koji ne implementiraju odluke sudova, moraju odgovarati i biti kažnjeni zbog toga. Ako ne budu kažnjeni od tužilaštva, onda u političkom smislu trebaju biti kažnjeni od građana, što znači da neće biti više izabran na funkciju javne vlasti jer nisu sposobni da implementiraju odluke zajedno sa partnerima sa kojima upravljaju državom“, ocjenjuje Ademović.

„Nema pravne države dok taj sistem ne funkcioniše“, kaže on.

Politički plan HDZ-a

U decembru 2016. godine, Ustavni sud BiH djelimično je prihvatio žalbu političara Bože Ljubića, koji je danas HDZ-ov zastupnik u Hrvatskom saboru.

U pitanju je odredba Izbornog zakona BiH koja propisuje da svaki od deset kantona u Federaciji BiH delegira najmanje jednog predstavnika iz tri glavne etničke grupe u zemlji (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) u Dom naroda Federacije BiH. Ljubić je zatražio da hrvatski delegati trebaju biti izabrani samo iz većinskih hrvatskih kantona, ali ne i iz onih kantona gdje živi manji broj Hrvata.

Iz građanskih političkih partija u BiH smatraju da takav sistem za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH ne samo da bi osigurao dominaciju HDZ-a u Federalnom Domu naroda, već bi došao u suprotnost sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavnom BiH koji predviđaju da svi građani mogu živjeti i ostvarivati svoja građanska i politička prava – uključujući pravo glasa i izbora – u svom predratnom boravku, kao i širom zemlje.

Izvor: Al Jazeera