Oglasi

Slovenija: Ogorčenje zbog odluke NLB-a

Zagrebačka i Privredna banka sudskim postupcima traže sredstva koja su umjesto Nove Ljubljanske banke podmirili hrvatskim građanima.
Ljubljanska bankaMoguće je da se zbog odluka hrvatskih sudova obavijesti Evropska komisija ili Hrvatska tuži sudu Evropske unijeEPA - Arhiva

Nova Ljubljanska banka nedavno je platila blizu milijun eura na temelju pravomoćnih tužbi koje pred sudovima u Hrvatskoj protiv te banke u vezi s takozvanom prenesenom štednjom hrvatskih građana vode Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka, što je izazvalo ogorčenje u dijelu slovenske politike, a možda će reagirati i Vlada, navode slovenski mediji.

Kako prenosi Slovenska tiskovna agencija, u Vladi službeno ne žele komentirati taj slučaj, a Ministarstvo financija samo je podsjetilo da je za Sloveniju problematika stare devizne štednje u SFRJ "sukcesijsko" pitanje, prenosi Hina.

Problem tužbi zbog dugova NLB-a koje su štedišama podmirile dvije hrvatske banke, pa sada od najveće slovenske banke traže povrat, komentirao je za medije France Arhar, nekadašnji guverner slovenske središnje banke, koji je 1990-ih godina sudjelovao u mješovitom povjerenstvu Hrvatske i Slovenije za rješavanje pitanja stare devizne štednje, a što nije urodilo rješenjem kojim bi bile zadovoljne obje strane.

Arhar: Nema temelja za naplatu

Zagrebačka i Privredna banka sada od Ljubljanske banke u više sudskih postupaka traže da im se vrate sredstva koja su umjesto NLB-a podmirili hrvatskim građanima.

Prema nekim podacima, riječ je o 172 milijuna eura i otprilike isto toliko potraživanja na ime kamata u posljednjih 20-ak godina.

Arhar je donedavno vodio udrugu slovenskih banaka, a sada je honorarni savjetnik za financijska pitanja predsjednika države Boruta Pahora.

Arhar je za STA kazao da ne postoji pravna ni ugovorna osnova da se od NLB-a sudski naplate dugovi na temelju stare devizne štednje, podsjetivši da je Slovenija ustavnim zakonom iz 1994. godine osnovala NLB, dok su potraživanja štediša prebačena na staru Ljubljansku banku.

Osim toga, po Arharovoj interpretaciji, Hrvatska je priznala da je stara devizna štednja sukcesijsko pitanje jer je 2001. godine potpisala sporazum o slijedništvu SFRJ, kao jedna od slijednica, a pred svoj ulazak u EU i takozvani memorandum iz Mokrica, kojim su tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša dogovorili da se sudski procesi u Hrvatskoj u vezi s NLB-om odgode dok se ne nađe konačno rješenje.

Neki slovenski mediji ovih su dana navodili da je zbog toga što je direktor NLB-a odobrio isplate nekih potraživanja Ljubljanske banke na temelju pravomoćnih odluka hrvatskih sudova upitan njegov ostanak na dužnosti i da je posebno ogorčen ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, koji će to pitanje postaviti na sjednici Vlade.

Mediji: Moguće obraćanje EK-u ili tužba

Mediji čak navode da bi, ako Vlada tako odluči, bilo moguće da se zbog odluka hrvatskih sudova u vezi s Ljubljanskom bankom o svemu obavijesti Europska komisija ili Hrvatska tuži sudu EU-a u Luksemburgu.

Bivši guverner i predsjednikov financijski savjetnik Arhar smatra da je odluka vodstva NLB-a da poštuje odluku hrvatskog suda i plati dio duga prema presudi bila pogrešna i kaže da ne zna pojasniti kako je do toga došlo.

"U NLB-u od samoga početka znaju kakav je u Sloveniji ustavni poredak i da postoji ustavni zakon o Ljubljanskoj banci. Njihova pravna služba imala je niz takvih slučajeva i ne znam kako se sada moglo dogoditi to što se dogodilo", kazao je Arhar.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.