Skupština Crne Gore ukinula imunitet Mandiću i Kneževiću
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Ivica Stanković tražio je danas od glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da ne određuje pritvor zastupnicima Demokratskog fronta (DF) Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, javljaju lokalni mediji.
To su saopćili iz kabineta vrhovnog državnog tužioca, objašnjavajući kako je Stanković glavnom specijalnom tužiocu dao obavezujuće Uputstvo za postupanje.
“U Uputstvu se navodi da, imajući u vidu pretpostavku nevinosti i pretpostavku u korist slobode, u konkretnom slučaju ne treba predlagati određivanje pritvora protiv navedenih lica, kao izuzetnu mjeru za obezbjeđenje njihovog prisustva, kako bi se bez postojanja razloga za određivanje pritvora (čl.175 ZKP) izbjegla neodgovarajuća primjena mjera pritvora. U Uputstvu o postupanju Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković naveo je da se, shodno Ustavu Crne Gore, Zakoniku o krivičnom postupku i međunarodnim standardima, pritvor primjenjuje samo kada je strogo neophodan i kada predstavlja krajnju mjeru.“
Mandić i Knežević pozdravili su uputstvo vrhovnog državnog tužioca.
“To je važna stvar, ne samo za DF već i za opoziciju i svakog građanina”, rekao je Mandić na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore.
Poslanici DF-a poručili su kako napuštaju Skupštinu, u koju su ušli nakon višemjesečnog bojkota, te da nastavljaju bojkot.
Ukinut imunitet
Glasovima svih zastupnika u Skupštini Crne Gore ranije danas ukinut je zastupnički imunitet Mandiću i Kneževiću, koje tužioci sumnjiče za sudjelovanje u pokušaju navodnog državnog udara.
Time je omogućeno njihovo privođenje, što je, kako se vjeruje, plan Specijalnog državnog tužilaštva.
Prethodno im je imunitet skinuo Administrativni odbor Skupštine Crne Gore.
Mandić i Knežević, zastupnici Demokratskog fronta, pod sumnjom su da su počinili krivična djela “stvaranje kriminalne organizacije” i “pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i sigurnosti Crne Gore”.
Tereti ih se da su umiješani u pripreme terorističkih aktivnosti u Crnoj Gori u izbornoj noći 16. listopada prošle godine.
Čekaju hapšenje u parlamentu
U prvim reakcijama Mandić i Knežević poručili su da ih hapšenje neće zastrašiti te su naveli kako je “dobro što se opozicija konačno ujedinila”.
Odluku o ukidanju imuniteta dočekali su ispred parlamenta, a nakon toga su ušli u zgradu Skupštine Crne Gore, gdje će, kako su rekli, pričekati hapšenje.
Prilikom njihovog ulaska došlo je do verbalnog, a umalo i do fizičkog obračuna s dijelom zastupnika vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS). Veći sukob spriječilo je skupštinsko osiguranje.
Mandić i Knežević, zajedno s drugim zastupnicima Demokratskog fronta, odlučili su ostati u parlamentu čiji rad bojkotiraju tvrdeći da izjašnjavanje građana na parlamentarnim izborima nije bilo slobodno zbog, kako ga zovu, “lažnog državnog udara”.
Pokušaj državnog udara
Prema navodima tužilaca, postoje osnovi sumnje da su Mandić i Knežević dio kriminalne organizacije koju su 2016. godine osnovali ruski državljani Eduard Širokov i Vladimir Popov s ciljem izvođenja djela terorizma i drugih kaznenih djela.
U vrijeme donošenja odluke o ukidanju imuniteta ispred zgrade Parlamenta Crne Gore okupile su se pristalice Demokratskog fronta.
Prethodno je crnogorska opozicija najavila da neće sudjelovati na lokalnim izborima u Nikšiću.
Na izborima, zakazanim za 12. mart, neće sudjelovati predstavnici Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Demosa, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokratske partije i Socijalističke narodne partije, prenose crnogorski mediji.
Dio uhapšenih nagodio se
Dio skupine od 14 srbijanskih državljana, uhapšenih 16. listopada prošle godine zbog sumnje za kriminalno udruživanje i pripremanje terorističkog napada u izbornoj noći u Crnoj Gori, potpisao je ranije s tužiocima sporazum o priznanju krivnje, dok dio o tome pregovara, potvrđeno je Al Jazeeri.
Kazne na koje su potpisnici sporazuma pristali kreću se u rasponu od tri do pet mjeseci zatvora.
Bivši šef Žandarmerije Srbije Bratislav Dikić, koji je među osumnjičenima, ranije je negirao krivicu.
Konačnu riječ o sporazumima dat će vijeće Višeg suda.
Izvor: Al Jazeera i agencije