Sedam mandata gradonačelnika Šarića

“Formula dugovječnosti i uspješnosti u vođenju jednoga grada jednostavna je – živim normalno sa svojim ljudima, dijelim njihove probleme i pokušavam naći rješenje, ne nosim sunčane naočale i rijetko kad stavim kravatu”, objašnjava Josip Šarić, gradonačelnik Otoka, svoje 24 godine na poziciji prvog čovjeka u tom slavonskom gradu.

Na nedavno održanim lokalnim izborima ponovno je izabran za čelnika te jedinice lokalne samouprave, što mu je sedmi mandat. Po tome je među rijetkima u Hrvatskoj. Od teritorijalne reorganizacije Hrvatske 1993. godine malo je načelnika i gradonačelnika koji barem jednom nisu izgubili na izborima. U svemu tome postavlja se pitanje kompetencija, rada i rezultata, koji dolaze na naplatu u izbornom danu.

“Trudim se biti jednak sa svim ostalima oko sebe, ljudima gledam u oči, nemam problema u komunikaciji i nikad nisam doživio bilo kakvu neugodnost. Kad tako živiš s ljudima, oni to i prepoznaju”, nastavlja Šarić.

Poduzetnička zona, nova radna mjesta, stanogradnja, infrastruktura bili su samo poluge kojima su lokalne vlasti u Otoku, predvođene Šarićem, nastojale pridobiti povjerenje sugrađana. Uvjereni su da su u tome uspjeli, jer Hrvatska demokratska zajednica vlada tom jedinicom lokalne samouprave, kao, uostalom, i cijelom Vukovarsko-srijemskom županijom više od dva desetljeća.

“Uopće je ta priča kako dobiti sedam mandata nešto veliko, a ja sam doslovno pola života proveo na dužnosti”, govori 49-godišnji Šarić.

Bandić i Kerum kao primjer

Iako ima svoje potencijale – prije svega gospodarske i poljoprivredne – i Otoku se, kao i svakom malom gradu u Hrvatskoj, mnogo teže razvijati nego sredinama poput obližnjeg Osijeka te Zagreba, Rijeke ili Splita, koji posljednje stoljeće i dulje predstavljaju industrijska, prometna, kulturna, turistička središta Hrvatske. I tim gradovima, više ili manje uspješno, upravljaju gradonačelnici koje često izabere politika, a na izborima potvrde građani.

U svemu se nameće pitanje koje su kompetencije potrebne za vođenje jednog grada, bio on mali poput Otoka ili velegrad poput Zagreba, i je li za ulazak u utrku za gradonačelnika, a kasnije i upravljanje gradom, dovoljno imati malo ambicije i malo više podrške stranke ili neke koalicije, ali ne i puno znanja.

“Znanje o upravljanju potpuno je nebitno. Bitniji je imidž u lokalnoj sredini, intuicija, precizni pregled nad dionicima (prije svega specijalnim interesima) i navada srednjestrujaškoga nezamjeranja, što onda potencijalnim izazivačima trošak ulaska u političku igru čini osjetno skupljim, a uspješan ishod igre manje vjerojatnim”, kaže Aleksandar Musić, politolog i komunikacijski konzultant.

Gradonačelnik Šarić tvrdi da je “puno teže dobiti povjerenje sugrađana u maloj sredini, kao što je Otok, nego u nekom velikom gradu, gdje se lakše može raditi na imidžu i popularnosti”. Dodaje da se u malim sredinama “svi međusobno poznajemo i svima je o svakome sve jasno”.

“Kad je netko i nezadovoljan mojim radom – to razumijem. Svatko ima pravo da razmišlja na svoj način”, kaže Šarić, koji je svoj novi mandat potvrdio već u prvom krugu.

U četiri najveća hrvatska grada tek predstoji bitka za gradonačelničku fotelju, a već u izbornoj noći najviše je komentiran ulazak aktualnog i dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića u drugi krug s dosad najmanjom prednošću ili povratak u igru Željka Keruma, aspiranta na novi mandat u fotelji gradonačelnika Splita. Upravo su njih dvojicu analitičari, ali i kritičari političkih i društvenih prilika u Hrvatskoj uzimali kao primjer – za prvoga su podsjećali da o njegovim djelima najbolje govore podignute optužnice, a za drugoga da upravljanje gradom vodi na prilično osebujan način.

‘Gradonačelnik treba znati što ne zna’

Kad treba opisati kvalitetnog, sposobnog, poduzetnog gradonačelnika, glavni urednik portala Faktograf Petar Vidov kaže da bi to, “idealno tipski gledano, trebala biti osoba koja je zabrinuta za razvoj svoje lokalne sredine i snažno motivirana da u njoj podigne kvalitetu života i razinu standarda”.

“Pritom gradonačelnik, baš kao ni, npr., premijer, ne mora biti ekspert za sve teme u svojoj ingerenciji, ali bilo bi poželjno da se okruži kvalitetnim suradnicima i posjeduje sposobnost brzog donošenja odluka utemeljenih na validnim argumentima”, objašnjava Vidov.

Odgovaraju li baš takvom profilu spomenuti Bandić i Kerum najbolje znaju oni koji im daju, odnosno uskrate povjerenje. No, o tome da imaju talenta za probijanje (Kerum) i političko samoodržanje (Bandić) nema zbora ni spora. Upravo o tim talentima govori i Musić, navodeći kako “kvalitetan gradonačelnik u smislu talenta za probijanje i političko samoodržanje jest, pak, onaj koji može pomiriti sijaset najrazličitijih interesnih skupina na danome prostoru te iznjedriti neku stabilnu rezultantu istih”.

Šarić: ‘Ne davati nerealna obećanja’

Gradonačelnik Otoka Josip Šarić tvrdi da u svih svojih sedam mandata nije davao nerealna obećanja. Ponosan je na činjenicu da je sa suradnicima i građanima uspio pretvoriti Otok “u jedno lijepo administrativno, ali i buduće gospodarsko središte tog dijela Vukovarsko-srijemske županije”.

“I ne dozvoljavam da se kaže kako smo na kraju Hrvatske. Mi smo na njenom ulazu, na početku, a činjenicu da smo dio Europske unije i vrlo blizu susjednima Bosni i Hercegovini te Srbiji želimo iskoristiti za realizaciju projekata na dobrobit građana”, govori Šarić.

Nezadovoljan je skromnim ovlastima koje imaju lokalni dužnosnici i to smatra “greškom hrvatske politike”. “Da imam veće ovlasti, sigurno bi gospodarska situacija bila bolja i imali bismo više radnih mjesta”, zaključuje.

“A kvalitetan gradonačelnik u smislu dobrobiti građana jest onaj koji prije svega zna što ne zna te u skladu s tim odabire ljude koji znaju za upravljanje pojedinim lokalnim resorima. Ti ljudi moraju biti (i) od integriteta da kasnije ne bi predstavljali ranjivu točku gradonačelnika i bili ulazna meta napada kako medija, tako i političkih protivnika”, napominje.

Kampanja je jedno, a vladanje drugo

O tome za koga tko glasa neumjesno je pitati, osim kad građani postanu dio anonimnih izlaznih anketa koje vodećim medijskim kućama koriste za popunjavanje prostora do prvih službenih rezultata. No, Al Jazeerini sugovornici daju okvirni portret svojih favorita.

“U mojim očima idealni kandidat za gradonačelnika bio bi prije svega sklon tržišnoj ekonomiji i jasnom mjerenju uspješnosti kako sebe, tako i onih zaposlenih u jedinici lokalne samouprave, sa zacrtanim snažnim naumom razbijanja okoštalih interesnih struktura i partijsko-parazitskog sistema generalno. U tu bi se svrhu u kampanji komotno mogao služiti i slatkorječivošću i obećavanjem meda i mlijeka. (Uspješna) kampanja jest jedno, (kvalitetno) vladanje jest drugo”, odgovara Musić.

Vidov odgovara vrlo osobno i kaže da je na nedavno održanim izborima, “prvi put otkad u izborima sudjeluje kao glasač, imao tu sreću da je mogao zaokružiti svoje favorite, bez kalkulacija o biranju ‘manjeg zla'”.

“Poznajući dosadašnji aktivistički angažman ljudi koji čine platformu za koju sam glasao, a riječ je o listi ‘Zagreb je naš!’, uvjeren sam da će biti dobrodošla pozitivna promjena na zagrebačkoj političkoj sceni”, odgovara Vidov.

No, onih koji su u Zagrebu glasali za neke druge liste, a pogotovo za dvoje kandidata koji su ušli u drugi krug, bilo je puno više. I upravo je u drugom krugu pred biračima odgovornost kome će povjeriti svoj glas, a potom i mandat za upravljanje glavnim gradom Hrvatske. Istovjetna je priča i u Splitu, Rijeci, Osijeku te drugim gradovima i općinama. Ako ništa drugo, po staroj predizbornoj mantri, barem bi trebali glasati za sposobne, a ne za podobne.

Izvor: Al Jazeera